Get Adobe Flash player
Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

Erdoğan zaprijetio Europi vojskom migranata, Izetbegović ih prosljeđuje...

Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

Stjepan Lozo: »U NDH su Srbi provodili genocid nad...

Veliki političari nisu veliki za života

Veliki političari nisu veliki za života

Kissinger: Ali vjerujte, Vi ćete biti veliki čovjek...

Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

Mlada "lavica" sa selektivnim...

Svi krivi za loše, a

Svi krivi za loše, a "oni" zaslužni za dobro

Još ćemo svi biti krivi za nenormalnu PUKY-PLENKY...

  • Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

    Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

    četvrtak, 17. listopada 2019. 14:24
  • Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

    Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:25
  • Veliki političari nisu veliki za života

    Veliki političari nisu veliki za života

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:17
  • Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

    Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:11
  • Svi krivi za loše, a

    Svi krivi za loše, a "oni" zaslužni za dobro

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:02

O armenskom vinarstvu pisali su i poznati povjesničari Herodot, Ksenofont i Strabon

 
 
Vinarstvo i vinogradarstvo u Armeniji imaju dugu i bogatu povijest i tradiciju. Armenija se smatra jednom od kolijevki vinarstva. U Armeniji je vino stoljećima pravljeno u tradicionalnim amforama zvanim "karas". Podatci o armenskom vinu postoje još od biblijskih vremena kada je patrijarh-pravednik Noa uzgajao vinovu lozu u podnožju planine Ararat. Prema klinopisima urartskih careva vino je pripremano u čast boga Haldija, a sadnja vinove loze bila je ravna podvigu. O armenskom vinarstvu pisali su također poznati povjesničari Herodot, Ksenofont i Strabon. U radovima Herodota čitamo da su Armenci izvozili vino čak u Babilon. A vinarska kultura, prema pojedinim istraživačima, s Armenske visoravni proširila se je u Egipat, Mezopotamiju, Perziju, Grčku, Rim...
https://www.hkv.hr/images/stories/Davor-Slike/19/Armenija_vinarstvo_1_1.jpg
U Armeniji je otkrivena jedna od najstarijih vinarija u svijetu. Blizu sela Areni u Vajocdzorskom marzu, u pećini Areni-1 iz bakrenoga doba (eneolitika) arheolozi su pronašli najstarije postrojenje za proizvodnju vina. Vinarija je stara prema arheološkim istraživanjima više od 6.000 godina. Vino je tu bilo proizveđeno vjerojatno za "ritualne pogrebne ceremonije" jer su u toj pećini pronađene lubanje triju djevojaka u dobi od 11 do 16 godina (A. Bagdasarov: Armensko selo Areni i njegova okoliсa).
 
Uzgred budi rečeno da se u Armenaca na blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije (Velike Gospe), nakon liturgije, blagoslivlja vinograd. Prema tradiciji prvu berbu grožđa uvijek donose u crkvu, svećenik čita odgovarajuću molitvu i blagoslivlja vinovu lozu, nakon čega plodove razdaju vjernicima. Prema starim tradicijama grožđe se prije toga ne jede. Blagdan se slavi u nedjelju koja je najbliže 15. danu kolovoza, to jest može biti i prije i poslije 15 kolovoza, ali obvezatno u nedjelju. Blagoslovljeno grožđe vjernici nose svojim kućama.
 
Povijest armenskoga vinarstva počinje 1887. god. kad je trgovac Nerses Tairov (Tairjan) (1859. - 1938.), uz dozvolu jerevanske vlasti, osnovao u bivšoj jerevanskoj tvrđavi prvo poduzeće u Armeniji za proizvodnju vina i konjaka. Isprva se je primitivno proizvodilo oko 1.200 vedara vina (vedro sadrži oko 12 litara). Zbog poslovnih i drugih razloga godine 1900. prodaje svoju tvornicu ruskomu proizvođaču Nikolaju Šustovu. Šustov je sagradio pogon za rektifikaciju alkohola i počeo razvijati proizvodnju vina i konjaka. Uskoro su Šustovljevaa vina i konjaci postali popularni u Ruskom Carstvu i Europi. Nakon Listopadskoga prevrata 1917. god. Šustovljev posao je nacionaliziran, a tvornica je postala vlasništvo sovjetske države. Armensko vinarstvo je bilo ujedinjeno u poduzeće vina i konjaka "Ararat". U Sovjetskoj Armeniji proizvodnja vina od 1940. do 1985. se je povećala devet puta, konjaka sedamnaest puta, a pjenušca od 1960. do 1986. deset puta.
 
U Armeniji se područje uzgoja vinove loze dijeli na nekoliko osnovnih vinarskih regija: Aragacotn, Ararat, Armavir, Tavuš, Vajats-Dzor. Osnovne sorte grožđa su: ahtanak, areni, kahet, kangun, voskeat. Najpoznatije autohtone sorte su bijeli: voskeat i mskhali (rabe se za proizvodnju brendija, armenskoga konjaka) i crni: areni i kahet. Areni (dobio ime od sela Areni) je crna sorta grožđa koja se odlikuje aromom i svježinom, a aroma mu je - višnja, crni papar i crni čaj. Kahet je sorta crnoga grožđa i prevodi se s armenskoga kao "vješan". Grozdovi su mu veliki i teški pa ih treba vješati da se ne bi vinova loza slomila. Vina od te vrste grožđa imaju aromu cvijeća i šumskih bobica. Ahtanak je sorta crnoga grožđa, naziv kojega se prevodi kao "pobjeda". U aromi su tamne bobe i nijanse papra, a u bačve obično dodaju kavu i čokoladu. Voskeat nazivaju carica bijelih vina, a naziv se prevodi s armenskoga kao "zlatna bobica". Kangun je sorta bijeloga grožđa i znači u prijevodu "ustrajan; izdržljiv" jer je otporan prema sumrazicama, a zimi vinove loze ne prekrivaju. Grožđe kangum zrije kasno. Aroma mu je: bijelo voće, poljsko cvijeće, med i dunja. Muškat vardabujr je autohtona sorta koja ima aromu ruže, ličija (azijske trešnje) i meda. Druge su sorte: crne - arpa, nerkeni, saperavi, tigrani; bijele - bananc, čilar, garandmak, hardži.
 
Vina se dijele na crna, bijela i ružičasta. Ona mogu biti poluslatka, polusuha i suha. Ovo je dijeljenje povezano s količinom sladora (šećera) u vinu. Vino se smatra polusuhim ako slador u njem iznosi do 3 %, ako je od 3 do 5% , to je poluslatko, a je do 0,3 %, onda je suho. Ljubitelji i poznavatelji vina kažu da se crno suho vino dobro slaže s crvenim mesom, a suho bijelo s ribom. Ima ih koji smatraju da primjerice crna vina najbolje pašu s mladim i tvrdim sirovima. Ružičasto se vino poslužuje hladno jer se smatra ljetnim, lakim pićem "za plažu". Poluslatka i polusuha vina se smatraju desertnima, poslužuju se sa slatkišima, s voćem, salatama i lakim mesnim jelima uz kiselo-slatki umak.
 
Korisno je svakodnevno popiti, prema pojedinim stručnjacima, 160 grama crnoga vina jer ono sadržava veliku količinu fenola koji usporava starenje organizma. Unatoč tomu postoji i tvrdnja da i najmanja količina alkohola nije dobra za zdravlje. Što je bolje, neka odluči onaj koji vino pije ili onaj koji ne pije!
 

Artur Bagdasarov

Trač je za plač

 
 
Trač je za plač.
Trebalo je samo zamijeniti široke a udobne fotelje Gabrijele i Marka.
Tri slatke riječi birokratske: „ne može“„nemam vremena“, „nije po zakonu“.
U Dinamu njeguju slogu, a u Hajduku zajedništvo. Osjetna razlika.
U HDZ-u se pojavili neki tipovi, ali se ne zna jesu li mangupi, klipani, dangube, heroji ili bećari.
U HDZ-u smiju zucnuti, iako nisu svi Zuce iz Gundinaca.
https://cdn.mos.cms.futurecdn.net/VuiMqoWnAgeWsncNNcKwrF-320-80.jpg
U Jugi nam je bilo lijepo jer smo bili svjesni.
U kakvom su srodstvu birokrati i uhljebi?
Umorni graditelji Pelješkog mosta zahvalni su nekom Sejdi i njegovom ahbabi za prestanak gradnje.
U šali su važnija djela nego jela.
U Vladu se isplati i ući i izići.
U kontaktnim TV emisijama najvažniji su impulsi, pa tko ima neka priča.
 
Više ni moja ni tvoja mašta ne može svašta.
Vukovar je podijeljen: pola je sremski, a bolja polovica slavonski.
Zahvaljujući zaslugama neki premještaj dobiju u Zagreb, a neki u Remetinec.
Zar je oprost za zločine dovoljna isprika zločinaca?
Zašto cure kontra žena vole ljeto?
 
Zašto roda ne voli roditi?
Zašto vam Šuica uporno pokazuje jezik?
Znaju da su i ovi ministri korumpirani,  što će dokazi?
Znanje treba dati svima na znanje.
Žene su brižne, čuvaju i ono malo.
Životinje su savjesnije i odgovornije i bez pronatalitetne politike.
 

Martin Jakšić

Traži lijeka za bol pravi prije nego što se javi!

 
 
Ljudi su svoje sreće kovači samo ako su od nesreće jači.
 
Med ni mlijeko danas mladima ne cure pa i Norijade postaju nade tek poslije mature.
 
Od rada ni marljiv čovjek ne bježi, ali se nakon uzaludna traženja zbog odbijanja - naježi.
 
Tko se laži drži - kada-tada ga sprži.
 
Traži lijeka za bol pravi prije nego što se javi!
 
Dok se kolo sreće kreće, brat svog brata prevariti ne će.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c8/Qingdao%2C_China_ESA349719.jpg
A kad stane - zlo nastane.
 
Vjeran pas je i zlu gospodar spas, jer počne lajati čim se ovaj zlog zanata lati.
 
Ne će biti mira sve dok tuđin u moj svemir dira.
 
I nevolja ponekad pomaže da se slabi ljudi osnaže.
 
Kad se sa tla digne, podaj žednom čašu vode da što prije do izvora stigne.
 
I u jednom zrncu snage ima da hranom bude svima.
 
Nemoj ruku na nevino dijete dići, jer ni tebe ne će kazna mimoići.
 
Oduvijek su mudre glave znale da zabole čak i djece šale.
 
Od plakanja hasne nema, već od rada rukama objema.
 
Ne slušajmo lažne mijene, već njihove čine provjerene.
 
Nema svatko u svom džepu novce da kupuje ostrižene ovce.
 
I iz mraka uvijek izlaz vodi željenoj slobodi.
 
Odjeća čini čovjeka, ali ne i dovijeka.
 
I za darove male postoje riječi hvale.
 
Životinje mogu uništiti vunu, svilu, gumu, a čovjek čitavu šumu.
 
Nemojmo se zavaravati da se na zlo možemo privikavati.
 
Ne strahuje mati od kćerine burne noći, već od onog što će poslije doći.
 

Malkica Dugeč, 25. 5. 2019.

Anketa

Podržavate li štrajk u školama?

Srijeda, 23/10/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1316 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević