Get Adobe Flash player
Jelena Lovrić amnestira pokolj u Borovu Selu

Jelena Lovrić amnestira pokolj u Borovu Selu

Pogledajte kako Jelena brani ubojice hrvatskih redarstvenika, a kroz njih...

Veljko Kajtazi i velikoromske laži

Veljko Kajtazi i velikoromske laži

Godine 1964. Jugoslavija je objavila da je u Drugome svjetskom ratu...

Srpski

Srpski "gubici" idu do 2,5 milijuna!

Taško Vasiljev: Partizanska djeca dobro su izbrojila broj ubijenih...

Politika trula – šport zdrav!

Politika trula – šport zdrav!

Čekam dan kada će hrvatska država početi promišljati kako je...

Bljedoliki Indijanac Ante Josipovića

Bljedoliki Indijanac Ante Josipovića

Nenadana muškost anemičnog Ive, od milja zvanog...

  • Jelena Lovrić amnestira pokolj u Borovu Selu

    Jelena Lovrić amnestira pokolj u Borovu Selu

    četvrtak, 22. kolovoza 2019. 10:04
  • Veljko Kajtazi i velikoromske laži

    Veljko Kajtazi i velikoromske laži

    ponedjeljak, 19. kolovoza 2019. 16:20
  • Srpski

    Srpski "gubici" idu do 2,5 milijuna!

    ponedjeljak, 19. kolovoza 2019. 16:24
  • Politika trula – šport zdrav!

    Politika trula – šport zdrav!

    ponedjeljak, 19. kolovoza 2019. 16:16
  • Bljedoliki Indijanac Ante Josipovića

    Bljedoliki Indijanac Ante Josipovića

    ponedjeljak, 19. kolovoza 2019. 16:10

Poziv pjesnicima: RASPLAMSAJ OLUJE U PJESMI I SRCU

 
 
N A T J E Č A J
za hrvatske pjesnike
Udruga Jesenice i kulturno vijeće XVIII. dugoratskoga ljeta,
Udruga veterana 4. gardijske brigade,
Udruga hrvatske domovinske vojske 1941. – 1995., Glavni Stan Split i
Hrvatska udruga Benedikt,
pozivaju hrvatske pjesnike na deseti
https://www.4brigada-zng.hr/media/k2/items/cache/1bcfbd07454f9ec45d6daa888b9a8a71_XL.jpg
 
N A T J E Č A J
 
za domoljubne pjesničke priloge posvećene hrvatskim braniteljima, naslovljene:
Rasplamsaj oluje u pjesmi i srcu,
 asve u prigodi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te
Dana hrvatskih branitelja, dakle sjećanja na Oluju od 5. kolovoza 1995.
Na natječaju mogu sudjelovati svi hrvatski pjesnici domoljubnoga stiha.
Pjesme, koje zadovolje estetske i vrijednosne kriterije, bit će tiskane u prigodnom zborniku.
Pjesničke priloge (do 3 domoljubne pjesme) poslati do 9. srpnja 2019.
Ocjenjivački sud odabrat će najbolju pjesmu i dodijeliti prvu nagradu Gunga,
te još tri nagrade za najbolje pjesnike, koje će biti uručene na desetoj večeri domoljubne poezije 3. kolovoza 2019., (početak programa je u 20 sati).
Pjesničke uratke dostaviti:
Organizatoru i glavnomu uredniku Mati Buljubašiću do 9. srpnja 2019.
Elektronička pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Mob.: 098 1638 126
 

Mate Buljubašić

Peta pjesnička manifestacija domoljubne pjesme

 
 
Pred ovogodišnju V., pjesničku manifestaciju domoljubne pjesme Stijeg slobode, Knin – Pakoštane 2019.
http://www.tjedno.hr/wp-content/uploads/2015/07/Proslavu-Oluje-u-Kninu-organizirat-ce-hrvatski-branitelji-1440x564_c.jpg
Peta pjesnička manifestacija – Stijeg slobode, Knin – Pakoštane 2019. prema ideji Nikole Šimića Tonina održat će se 3. kolovoza, u 20 sati, na ljetnoj pozornici Kninske tvrđave. Deset pjesnika, nastupit će na finalnoj večeri, a odabrane pjesme biti će objavljene u zborniku Domoljubne pjesme: Stijeg slobode V. A, početi će s hrvatskom Himnom. Minutom hrvatske tišine odat će se počast svima koji su za ideju domovine i domovinu dali svoje živote. Slava im!
 
Evo što Šimić Tonin kaže o svemu: Mi koji smo ostali živi i uživamo ostvarenje sna ovom večeri potvrđujemo da nisu zaboravljeni. Dužnost pjesnika je, između ostaloga, uz ljubav prenositi domoljubnu misao kao jamstvo trajanja. Krštena si zemljo na tvrđavi Knina, napisao sam u jednoj svojoj pjesmi. U početku stidljivo a onda s punom podrškom pokrenula se organizacija ove pjesničke manifestacije Domoljubne pjesme, na svetom tlu domovine, sreću hrvatskog naroda kada je naš prvi predsjednik dr. sc. Franjo Tuđman stvarnom i simboličnom gestom poljubivši hrvatski stijeg i pustio ga vijoriti, rekao: Imamo Hrvatsku!
Imao sam čast i sreću da je naša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović od prvog trena prepoznala vrijednost moje ideje i dala joj punu podršku. Pjesnička večer, ovdje na Tvrđavi Knina naslovljena je po stihovima Ante Nadomira Tadića Šutre – Stina pradidova. Uz plaketu: Stijeg slobode, umjetničku sliku, pobjedniku će biti priređena pjesnička večer u Pakoštanima.
 
Pjesme slati na e-adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Deset pjesama za finalnu večer odabrati će prosudbeno povjerenstvo u sastavu: Nikola Šimić Tonin, Žaklina Kutija, Ante Gregov Jurin, Valerijo Orlić, Erni Gigante Dešković, Joso Nekić, Miljenko Milko Dujela, Dragan Gligora, Davor Jašek, Mirjana Majić, Andreja Jezeršek Malta, Ante Sikirić.
Do viđenja u Kninu 3. kolovoza 2019.
 

Nikola Šimić Tonin

Dosjelost kao takva i nikakva iliti upitnost smisla u besmislu i samozvanog reda u kaosu

 
 
Zanimljiva je povijest dosjelosti (u pravnom i svakom drugom nebuloznom smislu izvan okvira iste takve pravnosti). Tako u rimskom Zakoniku XII. ploča stoji: „Dosjelost [usus auctoritas] za zemljište je dvije godine, a za sve ostale stvari je jedna godina“ (Tab. VI, 3). „Usus auctoritas ovdje znači vrijeme posjedovanja potrebno da bi se stvar stekla dosjelošću. Iz ove odredbe vidi se da je taj rok bio kratak; u Justinijanovu pravu period dosijedanja je znatno produžen (u nekim slučajevima čak na 40 godina)“. (Leges duodecim tabularum / Zakonik dvanaest ploča, Biblioteka Latina et Graeca, knj. XXXIII., Latina et Graeca, Zagreb, 1994., str. 89., 134., bilj. 61.). Dobro je ne smetnuti s uma da se rimsko pravo razvijalo kao što se razvija i ljudski rod i pogled na život uopće koji se širio diljem ondašnjeg Rimskog Carstva stvorenog osvajanjem i pljačkom koju je na neki način trebalo ozakoniti i nagraditi (u što kraćem roku) - zapravo (pri)silu poslušnika i veterana u miru nakon uspješnih osvajačkih ratova, a također i na korist onih koji će u svim društvima i državama uporno težiti i inzistirati na „jednakosti svih pred zakonom“ i štoviše ju temeljito braniti osiguravajući svojoj pravničkoj kasti prešutno i (ne)očigledno „načelo neumrlosti“ (koje se u pravnim sustavima tako neće zvati niti će se itko njime nominalno povoditi). Pisac ovih redaka smatra da je „načelo nepogrješivosti“ božja domena (koju je pak netko trebao pripisati i nametnuti ljudima), a to je velikim dijelom i „načelo slobodnog sudačkog uvjerenja“.
http://www.inquiriesjournal.com/imgs/1200x1200/crop/article-images/uid-725-1004845189-4411/e7a8cc.jpg
„[…] ako je bila nekretnina, onda, ali samo na italskim zemljištima, za dvije godine stjecao dosjelošću, kako ne bi pitanje vlasništva bilo (dugo vremena) neizvjesno. [Smisao dosjelosti je, prema tome, da faktičko stanje (posjeda) dovede u sklad s pravom (vlasništva). Nije dobro uspoređivati i usklađivati faktičnost stanja ako je ono utemeljeno na osvajačkoj otimačini ili čekanju istjecanja određenog roka bez gotovo ikakve brige za nekretninom osim one da je ponekad proračunato bačeno oko na nju.] […] Nama se, međutim, nametnula bolja misao (odluka, rješenje) u nastojanju da ne bi vlasnici bili brzo (u kratkom roku) lišavani prava na svoje stvari, kao i stoga da se ova povlastica ne bi ograničavala samo na određena područja. […] Što se pak tiče onih stvari koje se smatraju nekretninama zna se lako dogoditi da netko i bez sile (nasilja) stekne (na njima) posjed koji je ispražnjen (napušten) uslijed odsutnosti ili nebrige vlasnika, ili zbog toga što je on umro bez nasljednika. U ovakvom slučaju, makar ga on posjedovao u zloj vjeri, jer znade da je zauzeo tuđe zemljište, ipak, ako to (zemljište) ustupi drugom koji ga je primio u dobroj vjeri, taj će ga moći steći dugotrajnim posjedovanjem jer on nije primio ni ukradenu, ni silom stečenu stvar. Odbačeno je, naime, shvaćanje (mišljenje, stav) nekih starih pravnika koji su smatrali da se i zemljišta ili nekretnine mogu ukrasti, a carskim je konstitucijama bilo predviđeno da ne treba oduzimati (nekretnine) onima koji ih dugo bez sporova (valjano) posjeduju. […] Zabluda u pogledu lažne (netočne) osnove ne daje pravo na dosijedanje, kao npr. u slučaju kada netko koji nije kupio (stvar) pogrešno smatra da ju posjeduje na osnovu kupnje, ili kada misli da stvar koja mu nije darovana posjeduje po osnovi darovanja. Dugotrajni posjed koji je počeo teći u korist pokojnika nastavlja se i u korist nasljednika i posjednika ostavinske imovine, makar oni znaju da je zemljište tuđe. Ali ako je (taj posjed) nevaljano započet, on ne može koristiti nasljedniku i posjedniku (ostavinske) imovine, pa makar oni za taj nedostatak i ne znali“ (VI, 1, 7, 11-12). (Justinijan, Institucije, Biblioteka Latina et Graeca, knj. XXVII, Latina et Graeca, Zagreb, 1994, str. 143, 145, 147).
 
U Statutu grada Dubrovnika (III, 28) stoji odredba za one koji dovode lažne svjedoke: „Budući da parničari običavaju dokazivati svoje tvrdnje ne samo ispravama nego i pomoću svjedoka, određujemo ovo: ako tkogod u nekoj parnici izvede lažne svjedoke za koje mu se mogne dokazati da ih je potkupio, neka bude kažnjen u onom iznosu zbog kolikoga ih je izveo. I neka na isti iznos bude osuđen sam taj lažni svjedok, a ne mogne li platiti, neka se išiba i žigira“. (Statut grada Dubrovnika 1272. /prijevod: Mate Križman i Josip Kolanović/, Historijski arhiv Dubrovnik, Dubrovnik, 1990., str. 123.). Postoji jedan kafić blizu suda u Dubrovniku, a ljudi ga u šali nazivaju „Kod lažnog svjedoka“, te su mu time nadjenuli istinsko, zbiljsko ime.
„I zbilja, odavna me guši tu unutra želja / Da protudokazima srušim sve te besmislice. / Umovanjem su lošijim me nazvali mudraci / Jer prvi sam se dosjetio kako je moguće / Proturječiti zakonima uspješno i pravdi. / To vrijedi više nego deset tisuća statera / Kad braniš loše razloge a pobijediš u parbi“ (1036.-1042.). (Aristofan, Oblaci, Biblioteka Latina & Graeca, knj. LIV., Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005., str. 177.).
Uz razvidnu upitnost smisla postojanja dosjelosti i njezinog (ne)razvojnog „dugog trajanja“ čak i u XXI. stoljeću, potrebno je dodati: „Oteto - prokleto“.
 

Đivo Bašić, Dubrovnik

Anketa

Tko će biti novi hrvatski nogometni prvak?

Nedjelja, 25/08/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1305 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević