Get Adobe Flash player
Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Nije Putin slučajno vratio Boga u ustav. Ne, ne. Bila je to priprema za...

Tko treba vladati Hrvatskom?

Tko treba vladati Hrvatskom?

Ova vremena zaslužuju katolički odgovor     Kroz...

Boji se savjeta za gospodarstvo

Boji se savjeta za gospodarstvo

Plenkovićeva demagogija o reprezentativnoj...

Nikakve koristi od gradonačelnikova

Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

Mnogi su se rodili u Petrovoj bolnici iz koje sad bježe rodilje i porađaju...

Je li sada jasno tko je Plenković?

Je li sada jasno tko je Plenković?

Nije on kriv za potres i zarazu, ali je kriv za mnoge druge...

  • Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    četvrtak, 02. travnja 2020. 15:00
  • Tko treba vladati Hrvatskom?

    Tko treba vladati Hrvatskom?

    ponedjeljak, 30. ožujka 2020. 21:29
  • Boji se savjeta za gospodarstvo

    Boji se savjeta za gospodarstvo

    četvrtak, 02. travnja 2020. 14:54
  • Nikakve koristi od gradonačelnikova

    Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:36
  • Je li sada jasno tko je Plenković?

    Je li sada jasno tko je Plenković?

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:31

Voliš li svoju Domovinu više od svega, ne zaželi nikada iz nje bijega!

 
 
I snaga  riječi ponekad tugu liječi, a tko ju u pripremi nema, neka ju za sretne dane sprema.
 
Nije svako vrijeme dobro došlo pa mislimo i na ono – prošlo.
 
Ako ti se ruke u  nevolji pruže, ima nade da će prijateljstvo potrajati duže.
 
Drago nam je kada nezvani gost prispije, a milije kad ode što prije.
https://img.oastatic.com/img2/39502708/600x300r/7-huegel-tour-kirchberg.jpg
Prije jela operemo ruke, al' tragovi ostaju - od muke.
 
Da nam daju i sve blago svijeta, hvala Bogu, nadomjestit ne mogu rođenje djeteta!
 
Domoljubu u tuđini još će teže biti, ako san o Domovini on prestane sniti.
 
Makar bio i loše volje, misli  na dane bolje!
 
Ni u osami ljudi nisu nikada sami, jer što je dulja i veća, na mnoge ljude podsjeća.
 
Pas je čovjeku prijatelj pravi, ali se ipak desi-da ga i zadavi!
 
Dobre navike treba prakticirati, a one loše - eliminirati!
 
Zaslužena za rad priznanja nisu ništa manja od ozbiljenih sanja, ali se zaborave kad-tad!
 
Nisu baš sve zime za ljude ledene, jer i onih ima, koje su nekima - medene!
 
Gdje caruju običaji loši, nisu dobro došle ni- kokoši"
 
Gdje god da ljubav obitava, tamo ni mržnja - ne spava!
 
U narodu se s pravom kaže da vage pravde za sve ljude jednako ne važe!
 
Voliš li svoju Domovinu više od svega, ne zaželi nikada iz nje bijega!
 
Djeca iskreno vole svoje roditelje, a najviše kad im ispune i želje!
 
Knjige su kao i zrele jabuke grana koja treba biti i – obrana!
 
Bilo teško ili lako, dobro djelo neka se cijeni jednako!
 

Malkica Dugeč, 21. 1. 2020.

"Urbatagirk" je srednjovjekovna medicinska zbirka

 
 
Armenska pismenost je jedno od znatnijih postignuća armenskoga naroda, zahvaljujući kojoj je tijekom mnogih stoljeća uspjela preživjeti teške kušnje i sačuvati kulturni istobit (identitet). U razdoblju od 16. do 18. st. znatnu je ulogu u razvoju duhovne kulture srednjovjekovne Armenije odigralo knjigotiskanje - književnost, koja je izdana na armenskom jeziku, a također i sve veći razvoj i širenje školstva u armenskim općinama u različitim zemljama svijeta. Prvi tisak armenske knjige vezan je uz ime svećenika Akopa koji je zvao sebe "Megapart" što znači 'grješan'. Prva knjiga koju je tiskao u Veneciji Magapart 1512. god. bila je “Urbatagirk” (doslovce: “Knjiga petka”). "Urbatagirk" je srednjovjekovna medicinska zbirka u koju je nakladnik ubacio također i 41 poglavlje "Knjige tužnih pjesama" armenskoga mudroslova i pjesnika, crkvenoga naučitelja Katoličke crkve Grigora Narekacija (oko 951. - 1003.) (O armenskom knjigotiskanju).
https://www.hkv.hr/images/stories/Davor-Slike/19/Tohateci1.jpg
Drugim armenskim izdavačem se smatra Abgar Tohateci (Abgar Dpir). On se je rodio oko 1520. god. u gradu Tohate (sadanji turski grad Tokat). Poznato je da je bio potomak kraljevske dinastije Arcruni. Abgar Tohateci je bio svećenik i društveno-politički djelatnik srednjovjekovne Armenije.

Godine 1562. u Sebasti je održano tajno vijeće na čelu s armenskim katolikosom Mikaelom Sebastacijem (armenski patrijarh i katolikos od 1567. do 1576.) u kojem je sudjelovao i Abgar Tohateci. Katolikos je poslao u Rim izlaslanstvo, koje je predvodio Abgar, o pitanjima oslobođenja Armenije i vjerskim pitanjima. Po nalogu poglavara Katoličke crkve zajedno sa svećenikom Aleksandrom Abgar Tohateci sastavlja "Vjeropisanje" ("Pisanje o vjeri") koje je podnešeno strukovnomu povjerenstvu. U tom dokumentu Abgar izražava srodnost Armenske apostolske crkve i Katoličke crkve.
 
Abgar Tohateci predstavlja svojega sina Sultanšaha papi u sklopu armenskoga izaslanstva 1564. god. Otac i sin prikazani su u armenskoj nošnji.
U Mletcima (Veneciji) je Tohateci utemeljio tiskarstvo dobivši dozvolu od pape Pija IV. Godine 1565. Tohateci tiska u vlastitoj tiskari u Mletcima "Kalendar" i "Psaltir".
 
Kasnije putuje u Carigrad (Konstantinopolj) gdje 1567. - 1569. tiska još 6 knjiga: "Mala slovnica ili početnica", "Tonacujc" (kalendar crkvenih blagdana), "Parzatumar" (kalendar), "Pjesmarica", "Maštoc" (zbirka crkvenih obreda)... Godine 1579. njegov sin Sultanšah u Rimu naručuje tiskarska slova. Uz pomoć Sultanšaha i Hovanesa Terzncija, koji je došao 1584. iz Armenije u Rim, izdaje "Gregorijanski kalendar" i druge crkveno-vjerske knjige. U Mletcima (Veneciji) 1587. god. izdaje psaltir, a 1596. god. "Kratko učenje crkvenih rituala". Godine 1569. Abgar Tohateci putuje u Ečmiadzin, sjedište patrijarha i katolikosa svih Armenaca. Nakon toga o njem više nema nikakvih podataka.
 

Artur Bagdasarov

Postali su lopovi! Nisu imali izbora

 
 
KAMENOGLAVI VLADAJU. Zato KRADU. Dok narod PATI I GLADUJE, SNUJE REVOLUCIJU I FINANCIJSKU SLOBODU. 
https://meedia.de/wp-content/uploads/2016/02/villaaurora-0679-580x353.jpg
Postali su lopovi! Nisu imali izbora. 
 
Narod koji dozvoli da ga BUDALA, čoban i opančar, briselski sluga VODI, nije ništa pametniji od svog vođe, jer INTELIGENCIJA VODI REVOLUCIJE, A BUDALE VODE VLAST! 
 
Muljali su. Zatvorili su LAMLJANU, ULJANIK i 3.MAJ da zaštite I SAKRIJU svoje oprane prljave RAČUNE!
 
NE BOJTE SE PRIJAVITI NASILNIKE. NEOVISNO O ISTINI, NAZOVITE ŽENSKU KUĆU. ONI ĆE VAM OMOGUĆITI DA I VI POSTANETE ŽUPAN ILI GRADONAČELNIK.
 

Julije Jelaska

Anketa

Čega se više bojite?

Petak, 03/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1338 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević