Get Adobe Flash player
Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

Jugoslavenska filmska industrija (po)služila za radikalizaciju...

Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

Jedini spas Balkana proglasiti Srbe...

Poruka drugu Andreju Plenkoviću

Poruka drugu Andreju Plenkoviću

Hrvatska i hrvatski narod ne mogu preživjeti još šest...

Treba nam međusobno povjerenje

Treba nam međusobno povjerenje

Ne treba tražiti krivca. Krivi smo si...

NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

Neodgovorno je ponašanje Sabora da prihvaća svaki prijedlog...

  • Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

    Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

    srijeda, 25. studenoga 2020. 18:22
  • Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

    Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

    srijeda, 25. studenoga 2020. 17:45
  • Poruka drugu Andreju Plenkoviću

    Poruka drugu Andreju Plenkoviću

    srijeda, 25. studenoga 2020. 16:43
  • Treba nam međusobno povjerenje

    Treba nam međusobno povjerenje

    srijeda, 25. studenoga 2020. 17:01
  • NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

    NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

    srijeda, 25. studenoga 2020. 14:08

Puno je više novca "utučeno" u neke druge projekte

 
 
Velika buka oko nove žičare i troškova inspirirala je kandidate Tomaševića stranke Možemo, koji je za novoga gradonačelnika Zagreba požurio s urgentnom kaznenom prijavom protiv,  sada već oslabljenoga protivnika, gradonačelnika Milana Bandića. Pitanje svih pitanja je – je li ga napustio HDZ i ima li HDZ svoga aduta i, ako ga ima, što se čeka. Zasad je velika zbrka oko projektanata, glavnog i podizvođača, nadzora projektantskog i izvođačkog, i izmjene i dopune prvobitnog projekta. To više pokazuje kako je Grad neozbiljno vodio ovaj zahtjevni projekt.
https://alpinestock.com/samples/MTU4OTI5ZWQ1ZmVhNjQ=/MjYxMjllZDVmZWE2NA==/Cable-car-in-forest-Medvednica-Zagreb.jpg
Žičara koja stoji oko 350 milijuna kuna na kraju  će stajati 700 milijuna kuna, a s PDV-om i kamatama, bit će i milijardu kuna i to će sve platiti Zagrepčani. Zbrka oko projekta je i radi puno kumova, koji su se ubacili u posao, što je u Zagrebu uobičajeno. Projekt žičare Zagreb prije desetak godina izradili su arhitekt Tin Sven Franić i grupa projektni biro PLAN. Cijena ukupnih troškova je bila oko 20 milijuna DM ili 10 milijuna eura, 75 milijuna kuna, ako se može tako pojednostaviti kursni indeks – jasno, bez spektakularnih arhitektonskih zgrada, garaža, šoping centra i sličnih pratećih zgrada. Zemljani radovi bili su znatno manji od predviđenih na površini  zemljišta za samu žičaru. Ministarstvo je formiralo komisiju i odobrilo prijedlog projektanta. Tada u igru ulaze već poznati kumovi, igrači zamjene zemljišta, livada i parcela za gradnju, uz blagonakloni odnos GRADA, gradskih činovnika i gradskih odvjetnika, specijaliziranih za parcele,  čime su se otvorila vrata za grandiozni projekt, kakvog nema u EU, klasična hrvatska megalomanija. I PLAN i Franić isplaćeni su uz pohvale, arhitekticu Helenu Paver Njirić natjerali su da se odrekne svoga dijela projekta. Grad je raširenih krila krenuo u novu megalomansku avanturu Žičare. Arhitektici Njirić je Grad dao projektirati fontane na zaštićenoj potkovi,  čime se ispunio san Milana Bandića, da ga se može pamtiti, ako po ničemu, onda po fontanama i po Žičari.
 
Zato ne treba žaliti gradonačelnika i tih desetak milijuna kuna u dodatnim troškovima, koji su morali potvrditi jedan i drugi nadzor. Gradonačelnik će ostati poznat po jednom drugom projektu koji guši njegove građane, a to nije sanacija deponija u Jakuševcu, nego ZOV - Pročistač otpadnih voda grada Zagreba, koji je ugovoren za 300 milijuna DM, izgrađen za 365 milijuna eura, što je dvostruko više od početne investicije, da bi na kraju koncesije od 28 godina po 60 milijuna eura godišnje, Zagrepčane stajao 1,7 mlrd. eura ili 12,75 mlrd. kuna. To je jedan godišnji proračun Zagreba. Istina, tu je i Domovinski most i zemljište od 100 ha ali i 500 tisuća m3 mulja u Resniku, koje je koncesionar uvalio Zagrebu na trošak i plus naplatu od građana preko Vodovoda što je nonsens.
 
Svejedno, puno je, i previše, skoro tri Pelješka mosta. Ovdje treba dodati i 300 milijuna dolara, koje su gradonačelnik Milan Bandić i direktor Holdinga Slobodan Ljubičić Kikaš ugovorili za novu kanalizaciju i vodovod grada Zagreba. To su spiskali za neka zemljišta od Sesveta i Sljemena do Heinzlove. Dug su pokrili nedavno ponudom obveznicama što vodi Zagreb ravno u bankrot. Da ne zaboravimo, koncesionari su naši najveći prijatelji i zaštitnici iz SR Njemačke - RWE, BW i SHW, a tu je i nepoznat vlasnik 3 posto tvrtke ZOV-Pročistača. Zato, kad ovo pročitate, ne treba puno plakati za novcima za Žičaru. Imali su promjenu koncepta, ali i nadzor, dvije tvrtke koje su sve plaćene krvavo i koje moraju svaku lipu dokazati prije suda. Gledajte račun za vodu, na poleđini piše koliko plaćate za najgore pogođen posao u ovom dijelu Europe. Istina, treba priznati da je bilo pritisaka od inozemnih lobista, koji su spominjali pomoć za  ulazak Hrvatske u EU. Pogledajte kako i pošto su Ugovor za Pročistač pogodili u Beogradu i sve će vam biti jasno. Zato treba i kod EU fondova i milijardi pripaziti koga se bira i tko vodi posao i obnovu Zagreba, posebno Slavonije, Baranje, jer je tamo već prije počelo čerupanje subvencija od tajkun lola, pa čak i iz Mađarske i susjeda iz Srbije.
 
Neznanje je moć kako vidimo  i kako to osjećamo na našem životnom standardu na dnu EU-a, i sada smo iza mnogih država koje su nam u leđa gledale.
 

Stjepan Nikolić, Zagreb

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Prisidnik se zabunio…

 
 
Lijepo je što je pridsidnik jedine „parlamentarne hrvatske političke“ stranke osobno na svom twitteru pokušao izjaviti sućut povodom smrti patrijarha Irineja ali je to učinio tako da je mnoge uvrijedio, a napose pokojnikove najbliže, jer ne zna čak ni ime preminulog patrijarha:
https://www.politikaplus.com/upload/images/arhiva/I/irinej-100.jpg
Ovo je tipično za onoga koji se ugurava u sve i svašta, jer je očito da je i u svemu ovom najvažnije da on bude u prvom planu, a ne smrt patrijarha (kojem ni ime ne zna), da je u svemu ovom najvažnije da je on predsjednik DSHV-a, iako mu je odavno istekao mandat, i da je u svemu ovom najvažnije da je on Bunjevac, iako izigrava predstavnika svih Hrvata u Republici Srbiji! A jezik kojim govori Tomislav ne razumije 56 od 58 tisuća Hrvata u Republici Srbiji, ali ga dobro razumije 17 tisuća Bunjevaca u Republici Srbiji koji kažu da nisu Hrvati!
 
Miroslav Cakić
 
Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Preferencijsko glasovanje svih birača na izborima je nepraktično i preskupo!

 
 
Zašto nam namećete preferencijsko glasovanje svih birača gospodo stranački čelnici, a možete demokratski odrediti redoslijed na listama unutarstranačkim izborima s preferencijskim glasovanjem članova stranaka i simpatizera tri do šest mjeseci prije izbora. Preferencijsko glasovanje svih birača na izborima je nepraktično i preskupo! Bolje bi bilo da stranke na unutarstranačkim izborima odrede redoslijed preferencijskim glasovanjem tri do šest mjeseci prije izbora kako u članku 88. novog Statuta ima kao mogućnost HDZ!
https://narod.hr/wp-content/uploads/2017/09/Zeljka_Markic_001-3.jpg
Željka Markić
 
Izborni zakoni omogućavaju svim registriranim strankama sudjelovanje na izborima bez valjano prikupljenih potpisa potpore birača. Teoretski može nastupiti na svim izborima preko 160 izbornih lista. Ako bismo proveli izbore preferencijskim glasovanjem poput izbora za Europski parlament u izbornoj jedinici u kojoj se bira 30 zastupnika na 8 stranica moglo bi se smjestiti 12 izbornih lista, a sa 14 zastupnika 26 lista. U I. izbornoj jedinici 2011. godine sudjelovalo je 39 izbornih lista što bi se moglo smjestiti na 12 stranica A4 formata. Kako bi Željka Markić, Krešimir Miletić, Božo Petrov, Nikola Grmoja i njihov savjetnik prof. dr. sc. Robert Podolnjak provodili izbore s preferencijskim glasovanjem, ako je Hrvatska jedna izborna jedinica u kojoj bismo birali najmanje 91 zastupnika. Za samo 10 izbornih lista s 910 kandidata trebalo bi 19 stranica formata A4 za tiskanje imena i prezimena kandidata o kojima većina birača neće ništa znati. Građanska inicijativa " Glasujmo imenom i prezimenom" je 2014. godine kao zahtjev imala izbore u jednoj izbornoj jedinici za 140 zastupnika uz izborni prag od 2 % i tri preferencijska glasa. Kod sudjelovanja samo tri liste kandidata bilo bi ukupno 420 kandidata na zbirnoj izbornoj listini. Takvi izbori ne mogu osigurati ravnopravnost kandidata u izbornom procesu.
 
Željka Markić i ostali ignoriraju moje analize koje sam im više puta dostavio od 2014. godine s prijedlogom tri izborne jedinice i mješovitim izbornim sustavom prema kojemu bismo birali dio zastupnika većinskim izbornim sustavom i ostatak zastupnika razmjernim izbornim sustavom u jednoj izbornoj jedinici sastavljenoj od Republike Hrvatske i iseljeništva. Izbori zastupnika u jednoj izbornoj jedinici s preferencijskim glasovanjem svih birača u jednom krugu je praktički neprovediv. Uz sudjelovanje 10 stranačkih lista bilo bi 450 kandidata, a za popis njihovih imena i prezimena treba preko 10 stranica formata A4. Zato sam predložio prije četiri godine da stranke na unutarstranačkim izborima preferencijskim glasovanjem demokratski odrede redoslijed na listama. Na izborima bili bi listići s imenima stranaka. Predložio sam da prvo promijenimo Zakon o referendumu i nakon toga temeljito promijenimo referendumskom inicijativom izborno zakonodavstvo. Stranke: HRAST, MOST i druge su preko svojih zastupnika barem mogle zastupničkim pitanjem ukazati na nezakonitost odbijanja Vlade Zorana Milanovića građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" i predložiti referendumsko izjašnjavanje birača ili prihvaćanje bitnih zahtjeva koji su se mogli ispuniti podjelom Hrvatske na tri ili pet izbornih jedinica. Građanska inicijativa "Narod odlučuje" nam je opet poput građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" nametnula razmjerni izborni sustav s tri preferencijska glasa, a zato je već bilo skupljeno od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine 380.649 potpisa birača. To je bilo dovoljno potpisa za održavanje referenduma. Na upit udruge "Korektiv" odvjetnik Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" Krešimir Planinić nije podržao pokretanje kaznenog postupka prema odgovornima za kršenje I. članka Ustava RH krivotvorenjem isprave o broju birača na dan 21. rujna 2014. godine. Prijedlozi građanske inicijative "Narod odlučuje" nemaju smisla bez definiranih izbornih jedinica. MOST i ostale stranke koje su podržavale Građansku inicijativu "Glasujmo imenom i prezimenom"  mogle su predložiti podjelu Hrvatske na tri ili pet izbornih jedinica vodeći računa o provedivosti izbora s preferencijskim glasovanjem u Gradu Zagrebu koji je po tadašnjem zahtjevu trebao imati 26 zastupnika u Hrvatskom saboru. Na lokalnim izborima 2013. godine u Gradu Zagrebu bile su 24 liste i ukoliko bi se na izborima sudjelovalo toliko lista ukupno bi bilo 624 kandidata. Prema zahtjevima građanske inicijative " Narod odlučuje" Grad Zagreb bi imao 20 zastupnika, a uz sudjelovanje na izborima 21 liste kao svibnja 2017. godine na lokalnim izborima ukupno bi bilo 420 kandidata. Kako provesti izbore u Gradu Zagrebu uz tako veliki broj kandidata i kako im  osigurati ravnopravni tretman u medijima.
 
DVOKRUŽNI RAZMJERNI IZBORNI SUSTAV
 
U dvokružnom razmjernom izbornom sustavu stranke bi samostalno sudjelovale na izborima, a u prvom krugu dobile bi stranke koje su prešle izborni prag broj zastupnika razmjerno broju dobivenih glasova Gi, koji su glasovali u izbornoj jedinici (važeći i nevažeći) zaokruženo na cijeli broj prema formuli
z = Gi / G x Z
gdje su: z = broj zastupnika određen razmjerno dobivenim glasovima stranke na izborima prema pravilu zaokruživanja na cijeli broj, Gi = broj glasova koji je stranka dobila na izborima, G = ukupni broj glasova (važećih i nevažećih) u izbornoj jedinici i Z = broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici. U prvom krugu bili bi listići samo s nazivima stranaka. Sve stranke koje bi prešle izborni prag ušle bi u drugi krug izbora radi raspodjele preostalih zastupničkih mjesta i provedbe preferencijskog glasanja. Na taj bi se način provelo preferencijsko glasanje samo na tri do šest stranaka koliko je na dosadašnjim izborima prelazilo izborni prag. Tako bismo olakšali obradu rezultata izbora, a zbirna izborna lista bila bi višestruko manjeg formata. Kod podjele Hrvatske na pet općih izbornih jedinica s 20 zastupnika po izbornoj jedinici zbirna izborna lista imala bi 60 do 120 imena i prezimena kandidata. Zbirna izborna lista bi stala na dvije do tri stranice formata A4. Kandidati bi imali veće mogućnosti nastupa u medijima. Stranka koja bi u drugom krugu dobila apsolutnu većinu glasova osvojila bi sva preostala zastupnička mjesta. Ukoliko niti jedna stranka ne osvoji apsolutnu većinu preostala zastupnička mjesta raspodijelila bi se D'Hondtovom metodom. Prednost dvokružnog razmjernog izbornog sustava prema sadašnjem jednokružnom s raspodjelom zastupničkih mjesta  prema D'hondtovoj metodi u jednom krugu bila bi mogućnost da birač u prvom krugu glasa za manje stranke bez straha da će njegov glas propasti jer bi imao još jednu priliku da se odluči dati glas HDZ-u ili SDP-u ili nekim drugim strankama koje bi ušle u drugi krug. Za izbornu jedinicu u kojoj se bira 20 zastupnika optimalan je izborni prag od 4 % i dovoljna su dva preferencijska glasa uz prag za napredovanje na listi od 2 % dobivenih preferencijskih glasova od broja dobivenih glasova njegove liste.
 
Primjer raspodjele mandata u prvom krugu
 
Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine u X. izbornoj jedinici glasovalo je G = 253.575 birača. Koalicija SDP, HNS, HSU i IDS je dobila   G1 = 82.628, HDZ G2 = 76.062, nezavisna lista Ivan Grubišić G3 = 29.088 i HSP-AS  G4 = 14.938 glasova. Razmjerno broju glasova dobili bi u prvom krugu:
z1 = G1 / G x Z = 82.628 / 253.575 x 14 = 4,56, a zaokruženo na cijeli broj 5 zastupničkih mjesta,
z2 = G2 /G x Z = 76.062/253.575 x 14  = 4,2 odnosno zaokruženo 4 zastupnička mjesta,
z3 = G3/G x Z  = 29.088/253.575 x 14 = 1,6 odnosno zaokruženo 2 zastupnička mjesta i
z4 = G4/G x Z = 14.938/253.575 = 0,82 odnosno zaokruženo 1 zastupničko mjesto.
 
U drugom krugu u X. izbornoj jedinici  za 2 preostala zastupnička mjesta borile bi se ove četiri liste. Budući da većina glasova stranaka koje nisu dobile zastupnička mjesta u prvom krugu je bliska HDZ-u možda bi HDZ dobio apsolutnu većinu glasova i preostala dva zastupnička mjesta. Tako bi HDZ dobio na izborima 6 zastupničkih mjesta, a Kukuriku koalicija 5. Prema D'hondtovoj metodi Kukuriku koalicija je dobila 6, a HDZ 5 zastupničkih mjesta. Jedan mandat birača desne opcije pripao je Kukuriku koaliciji na čelu sa SDP-om. Sličan je rezultat u većini od deset općih izbornih jedinica. Kukuriku koalicija je bahato vladala četiri godine Hrvatskom s oko 25 % osvojenih glasova biračkog tijela zahvaljujući nepravednoj raspodjeli zastupničkih mjesta po D' Hondtu iako je biračko tijelo većinski desno orijentirano.
 
Zbog prevelikog broja izbornih lista ima preveliki broj glasova gubitničkih stranaka u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju tih glasova jedna četvrtina birača nije dobila svoje zastupnike. Broj glasova gubitničkih stranaka može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice. Prema preporukama Venecijanske komisije preporuča se do 1 % broja birača izborne jedinice. Po zastupničkom mjestu koji se biraju u izbornoj jedinici trebale bi liste za sudjelovanje na izborima skupiti barem 100 pravovaljanih potpisa birača. Birač izborne jedinice bi smio dati potpis samo jednoj izbornoj listi u izbornoj jedinici kojoj pripada.
 
PET IZBORNIH JEDINICA I TRI STATISTIČKE REGIJE U HRVATSKOJ
 
Birači s prebivalištem u Hrvatskoj imali bi dva glasa, a birači u iseljeništvu samo jedan u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve hrvatske birače.
Republika Hrvatska bi uz zadržavanje razmjernog izbornog sustava trebala imati 5 izbornih jedinica u Hrvatskoj koje bi davale u Hrvatski sabor po 18 zastupnika po izbornim jedinicama s izbornim pragom od 4 % s ukupno 90 zastupnika, a u njima bi birači s prebivalištem u izbornoj jedinici birali kandidate s prebivalištem u izbornoj jedinici i izbornu jedinicu koja bi obuhvaćala sve birače s prebivalištem u Hrvatskoj i iseljeništvu s 30 zastupnika i izbornim pragom od 3% u kojoj bi svoje aktivno i pasivno biračko pravo konzumirali svi državljani s pravom glasa. Hrvatski sabor bi imao ukupno 120 zastupnika = (90 + 30) razmjerno.
Sukladno zahtjevima referendumske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" stranke bi trebale samostalno nastupati na izborima uz ispunjenje uvjeta potpore sto pravovaljanih potpisa potpore birača s prebivalištem u izbornoj jedinici za sudjelovanje na izborima. Kandidati koji bi dobili 2 % preferencijskih glasova od broja glasova koje je dobila njihova stranka napredovali bi na stranačkoj listi u izbornim jedinicama unutar Hrvatske,  a 1,4 % u izbornoj jedinici koja obuhvaća Hrvatsku i inozemstvo. Birači bi mogli dati tri preferencijska glasa.
Kod podjele Hrvatske na pet izbornih jedinica broj stanovnika izbornih jedinica odstupa od srednje vrijednosti izbornih jedinica od -1,81 kod 2. do 2,94 posto kod 1. izborne jedinice, a broj birača od - 5,51 %  kod 3. do 4,75 % kod 1. izborne jedinice. U 1., 2. i 5. izbornoj jedinici je broj birača na 100 procijenjenih stanovnika veći od 90. To su izborne jedinice koje graniče s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. Kod podjele Hrvatske na pet izbornih jedinica prva i druga izborna jedinica mogle bi biti I. statistička regija, Grad Zagreb II. i četvrta i peta zajedno III. statistička regija. Posebne izborne jedinice za nacionalne manjine i dijasporu bi trebalo ukinuti.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva
Utorak, 01/12/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2265 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević