Get Adobe Flash player
Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

Spomenik general-majoru Bratiću u vojarni Vojske Srbije dokaz srbijanske...

Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

Plenković: Trebate znati da nijedno pravosudno tijelo u RH nije službeno...

Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

Autor pjesme "Srbe na vrbe" je Slovenac Marko...

Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

Sve dok Hrvatska prijestupnike javno i kolektivno ne osuđuje bit će...

SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

Prema Željki Proleterki partizani su imali pravo na mržnju i...

  • Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

    Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

    četvrtak, 14. studenoga 2019. 10:34
  • Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

    Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

    srijeda, 13. studenoga 2019. 16:46
  • Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

    Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

    četvrtak, 14. studenoga 2019. 13:30
  • Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

    Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

    srijeda, 13. studenoga 2019. 16:40
  • SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

    SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

    utorak, 12. studenoga 2019. 19:49

Naš je stav da se u izborno zakonodavstvo obvezno uključe 7. i 8. zahtjev

 
 
ANALIZA RASPODJELE BIRAČA NA TREĆIM IZBORIMA ZA EUROPSKI PARLAMENT
HRT i dalje ignorira i pristrano izvještava hrvatsku javnost o pitanju održavanja Referenduma o izbornim pravilima koji je svojim potpisima tražilo 2014. godine 380.649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, a 2018. godine preko četiristo tisuća. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2012. godine dokazuje grubu manipulaciju brojem birača koju je bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima provela uz pomoć Ustavnog suda utjecajem Vladimira Šeksa kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija snosi veliki dio odgovornosti u gušenju procesa demokratizacije našeg društva kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju građana.
https://obljetnica.hrt.hr/media/_versions/leksikon/jrt_logo_web_width.jpg
 
Članak 1.
 
1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
2. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.
3. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. 
Zahtjevi građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom":
1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova;
2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %,
3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača;
4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;
5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,
6.Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem;
7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača i
8. Samostalni nastup stranaka na izborima. 
 
Naš je stav da se u izborno zakonodavstvo obvezno uključe 7. i 8. zahtjev s time da sve stranke moraju skupiti do 1% potpisa potpore registriranih birača izborne jedinice u skladu s preporukama Venecijanske komisije "Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima". Ukoliko se ti zahtjevi ne ispune može doći u pitanje provedivost izbora za Hrvatski sabor. Ponavljanje izbora s postojećim Zakonom za izbor zastupnika u Hrvatski sabor nema nikakvog smisla. Rezultati trećih izbora za Europski parlament s 33 kandidacijske liste potvrđuju moju tvrdnju na mogućnost neprovedivosti izbora s preferencijskim glasovanjem bez uvjetovanja sudjelovanja na izborima potpisima potpore birača stranačkim kandidacijskim listama. Na izborima za Hrvatski sabor bilo je u nekoliko izbornih jedinica preko trideset kandidacijskih lista s preko 420 kandidata. Najviše je bilo u I. izbornoj jedinici 2003. godine 40 kandidacijskih lista s 560 kandidata. Kako bi s toliko kandidata političar i samozvani politički analitičar Darinko Kosor te novinar Novog lista Branko Mijić proveli izbore koje su prognozirali za listopad ove godine? Amsterdamska koalicija ( sedmeroglava aždaja ) sa sedam stranaka u koaliciji nema nikakvog smisla, a jedva je prešla izborni prag.
 
Gruba manipulacija biračima s prebivalištem u Hrvatskoj počela je na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora održanim 3. siječnja 2000. godine skokovitim rastom broja birača prema broju birača na predsjedničkim izborima održanim 15. lipnja 1997. godine za 198 674 birača. Na drugim izborima za Europski parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3 760 783 birača, a 119 dana kasnije 21. rujna bilo je prema bivšem ministru uprave Arsenu Bauku i Ustavnom sudu u evidenciji birača s prebivalištem u Hrvatskoj 281 749 više odnosno 4 042 522 birača. Zar toliki broj birača nije 25. svibnja imao važeću osobnu iskaznicu? Prema Rješenju Ministarstva uprave 12. svibnja 2019. godine bilo je 3 735 514 birača s prebivalištem u Hrvatskoj, a za treće izbore za Europski parlament prema Rješenju o zaključivanju popisa birača pravo glasanja ima 58 483 birača manje odnosno 3 677 031 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Zašto toliki broj punoljetnih državljana Republike Hrvatske s prebivalištem u Hrvatskoj nije mogao sudjelovati na izborima neka hrvatskoj javnosti objasne ministar uprave Lovro Kuščević i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović?
 
"Nije ovo prvi put da su se HDZ i ekipa Željke Markić razišli u vezi s referendumom" napisaše novinar Novog lista Dražen Ciglenečki u članku "Desnica je nezadovoljna Plenkovićem i zato će HDZ biti sve slabiji" i dalje je nastavio "HDZ koji je vodio Tomislav Karamarko bio je protiv njihove referendumske inicijative kojom su 2014. također tražili izmjene izbornih pravila, primjerice ukidanje mogućnosti predizbornih koalicija. Broj potpisa koje su tada prikupili bio je ispod zakonskog minimuma, a uz angažman HDZ-a bi ga debelo prebacili, baš kao kad su se udruženi izborili za referendum o ustavnoj definiciji braka. Ipak, Željka Markić nije tu izdaju zamjerila HDZ-u toliko da bi organizirala kampanju protiv te stranke, nije godinu dana kasnije pozivala Hrvate da kazne Karamarka, jer da se slizao sa SDP-om".  Rezultati izbora za Europski parlament su pokazali da se velik boj birača nije oduševio Kuščevićevićevim " festivalom demokracije" odnosno s postupcima Plenkovićeve uzurpatorske zajednice koja je spriječila referendumsko izjašnjavanje birača o promjenama izbornog zakonodavstva. Na temelju kojih podataka autor članka tvrdi da je broj potpisa koji je građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" bio ispod zakonskog minimuma?
 
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao ministar uprave Arsen bauk smanjio za samo 251 dan za 225 430 birača sa  4 042 522 na 3 817 092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja Arsen Bauk, ministar uprave Lovro Kuščević, novinar Novog lista Dražen Ciglenečki i ustavni sudci? Bilo bi profesionalnije da novinari prenose mišljenja političara i drugih aktera u sporu s referendumskim inicijativama nego da prihvaćaju istinitost njihovih tvrdnji. Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi ( ako postoji ) koji su prihvatili ustavni suci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327 816 birača umre i / ili promjeni prebivalištem iseljenjem iz hrvatske više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 4 092 861 birač, a 1 273 dana kasnije u Registru birača 30. svibnja 2015. godine 3 817 092 s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 275 769 manje. Nemoguće je da je u tom razdoblju godišnje 79 070 birača godišnje gubilo status birača godišnje više nego ih je punoljetnošću stjecalo. Na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i na Pristupnom referendumu za Europsku uniju nije moglo biti registrirano 4 092 861 birača odnosno 4 092 137 birača.  Prema podacima DZS-u tijekom razdoblja od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine umrlo je manje od 212 293 stanovnika ( uglavnom birača ), a prema Rješenju ministra uprave Lovre Kuščevića za 13. svibnja 2018. godine u 00 sati broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je pao na 3 747 409 birača za 1 330 dana za 295 113 birača. Iz toga zaključujemo da je godišnje više od 80 989 birača umiralo i / ili promijenilo prebivalište iseljenjem iz Hrvatske i / ili ispisom iz državljanstva nego ih je stjecalo biračko pravo punoljetnošću.  Nikada  godišnje od 1974. godine u Hrvatskoj nije umrlo više od 55 tisuća državljana!
 
Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju Registrom i popisima birača i da im u tome pomaže USUD i DORH. Vlada Andreja Plenkovića nastavila je gušiti neposrednu demokraciju Kuščevićevim "festivalom demokracije" provjerom potpisa i manipulacijom Registrom birača sprječavanjem provedbe Zakona o prebivalištu. Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju sređivanje Registra birača provjeravanjem prebivališta i za Slobodnu Dalmaciju svibnja 2017. godine prema kojoj je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj trebalo izbrisati 269 516 birača. te tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem Građanska inicijativa " Narod odlučuje " je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo po proizvoljnim kriterijima proglasilo nevažećim.
 
Treba raspraviti ukidanje izbora zastupnika nacionalnih manjina i dijaspore u posebnim izbornim jedinicama jer je mali interes pripadnika nacionalnih manjina za izbor svojih zastupnika na posebnim listama. Posebno treba raspraviti način izbora zastupnika srpske nacionalne manjine. Sadašnji način izbora s jedan do tri glasa koji birači srpske nacionalne mogu dati daje prednost SDSS-u. Od 2003. godine SDSS je dobila sva zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru. Broj zastupnika nacionalnih manjina kretao se od pet 2000. do osam od 2003. godine. To nisu stečena prava nego povlastice zastupnicima nacionalnih manjina koje im je politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa darovala pritiskom vanjskih političkih silnica (nametnute povlastice). Te povlastice naročito zlorabe više od dvadeset godina etnobiznismeni Milorad Pupovac i Furio Radin ( kako ih je  nazvao bivši predsjednik Republike profesor dr. sc. Ivo Josipović ).
 
Jedanaest administrativnih jedinica (gradova ili općina) s više od tri tisuće stanovnika imali su više birača od stanovnika, a više od 90 birača na 100 popisanih stanovnika travnja 2011. godine imala je 41 administrativna jedinica. Od 41 administrativne jedinice ( općina ili gradova ) s više od tri tisuće stanovnika i devedeset birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine trideset i devet pripada Jadranskoj Hrvatskoj, a samo dvije Kontinentalnoj Hrvatskoj. Više birača od stanovnika na izborima imali su: Crikvenica, Novi Vinodolski i Malinska - Dubašnica iz Primorsko goranske,: Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske, Vodice iz Šibensko kninske te Medulin iz Istarske županije. Odnosi se samo na općine i gradove s više od tri tisuće stanovnika.
 
Od osamdeset i tri administrativne jedinice s više od pet tisuća stanovnika popisanih 2011. godine kod kojih je trebalo, prema tvrdnji bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića, izbrisati više od petsto birača iz evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoj Jadranskoj Hrvatskoj pripada trideset i tri, a pedeset Kontinentalnoj Hrvatskoj. Jadranska Hrvatska ima 91,10% birača u sastavu stanovništva, a Kontinentalna Hrvatska 88,17%. Analizom raspodjele birača po županijama, općinama i gradovima dokazali smo grubo odstupanje broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Od 2001. godine broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj nije mogao preći 3,54 milijuna, a sada je manji od 3,4 milijuna. 
Od 154 358 birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj aktivno registriranih na birališta u Bosni i Hercegovini je prema Rješenju Ministarstva uprave bilo najavljeno: 84 382, Srbiji 27 199 i ostalim državama nastalim na području bivše države 2 211 odnosno ukupno iz država bivše SFRJ 113 792. U: Njemačkoj 22 458, Austriji 3 866, Švicarskoj 2 745, Italiji 1 940, Kanadi 1 212, SAD 1 758, Australiji 1 694 i u ostalim državama 4 893. Na Pristupnom referendumu za Europsku uniju održanom 22. siječnja 2012. godine bilo je registrirano 412 628 i to pretežno u državama nastalim na području bivše SFRJ 308 290: u Bosni i Hercegovini 263 703, Crnoj Gori 3 074, Kosovu 460, Makedoniji 1 928, Sloveniji 4 557 i Srbiji 34 568. U ostalim europskim državama bilo je registrirano: Njemačkoj 41 515, Austriji 11 009, Švicarskoj 10 000, Italiji 2 508, Švedskoj 2401, Francuskoj 1 975, Rumunjskoj 1 539, Nizozemskoj 1 252, a u ostalim europskim državama 3 348. U Sjevernoj Americi bilo je registrirano 10 106, Južnoj 9 273 te u Africi, Australiji i Novom Zelandu 8 477. Usporedbom  podataka raspodjele birača dokazali smo grubu manipulaciju brojem birača bez prebivališta u Hrvatskoj.   
Na izborima registrirano je na biralištima u: Bosni i Hercegovini 10 952, Srbiji 1 934, Njemačkoj 2 212, Švicarskoj 341 i u ostalim državama samo 2 938 odnosno ukupno 18 437 odnosno samo 11,94 % od broja najavljenog Rješenjem o zaključivanju popisa birača.
 
Ako bi se odbili izbrisani birači Crikvenica, Makarska i Obrovac bi imali još više birača od popisanih stanovnika 2011. godine.
Jedanaest administrativnih jedinica ( gradova ili općina ) s više od tri tisuće stanovnika ima više birača od stanovnika, a više od 90 birača na 100 popisanih stanovnika travnja 2001. godine ima 41 administrativna jedinica. Od 41 administrativne jedinice ( općine ili gradovi ) s više od tri tisuće stanovnika i devedeset birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine trideset i devet pripada Jadranskoj Hrvatskoj, a samo dvije Kontinentalnoj Hrvatskoj.
 
Od osamdeset i pet administrativnih jedinica s više od pet tisuća stanovnika popisanih 2011. godine kod kojih je trebalo, prema tvrdnji bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića, izbrisati više od petsto birača iz evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoj Jadranskoj Hrvatskoj pripada trideset i četiri, a pedeset i jedna Kontinentalnoj Hrvatskoj.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Treba li zabraniti štrajk prosvjetara?

Četvrtak, 21/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2689 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević