"Antifašistička" koalicija nije 20 godina promijenila izborna pravila za izbor zastupnika u Hrvatski sabor

 
 
Hrvatski sabor se u četvrtak 14. studenog izjasnio sa 105 glasova ujedinjene "antifašističke koalicije" HDZ-SDP-SDSS-HNS-GLAS-IDS-HSS - ostalih zastupnika nacionalnih manjina i Bandićevih "žetončića" protiv amandmana zastupnika Zlatka Hasanbegovića o ukidanju obilježavanja 22. lipnja, tzv. Dana antifašističke borbe kao državnog blagdana te protiv uvođenja sovjetskoga tzv. Dana pobjede nad fašizmom 9. svibnja kao spomen dana. Jednakim brojem glasova ista koalicija spriječila je referendumsko izjašnjavanje za promjenu izbornih pravila za izbor zastupnika u Hrvatski sabor građanskih inicijativa "Narod odlučuje" i "Ne istanbulskoj konvenciji" prihvativši obrazloženje smijenjenog bivšeg ministra uprave Lovre Kuščevića o nedovoljnom broju potpisa za održavanje referenduma. Po hitnoj proceduri izglasali su Zakon o blagdanima i spomen danima i time nepotrebno produbili postojeće podjele u hrvatskom društvu. Premda su građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" 2014. godine s 380.649 potpisa i "Narod odlučuje" s preko četiristo tisuća potpisa birača tražile promjenu izbornih pravila Hrvatski sabor nije promijenio izborne jedinice određene Zakonom 29. listopada 1999 godine, a broj zastupnika je ostao 151. 
https://buffalohumanities.files.wordpress.com/2019/08/cropped-bhf-democracy-fb-event.jpg
Prema izjavi bivšeg ministra unutrašnjih poslova, predsjedničkog kandidata Vlahe Orepića za Slobodnu Dalmaciju da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju sređivanje Registra birača provjeravanjem prebivališta kojim je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj prije lokalnih izbora 2017. godine trebalo izbrisati 269.516 birača te tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa, savjetnika za demografiju predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, da u Hrvatskoj ima prebivalište između 3,2 i 3,3 milijuna birača Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" i " Narod odlučuje" su 2014. i 2018. godine skupile dovoljno potpisa za referendumsko odlučivanje o izbornim pravilima ali je "antifašistička" koalicija HDZ-SDP-IDS-HNS-GLAS-SDSS-HSS-HSU-ostalih zastupnika nacionalnih manjina i Bandićevih "žetončića" uz pomoć ustavnih sudaca utjecajem Vladimira Šeksa-Sove i njegovih kumova, kršenjem Ustava grubom manipulacijom Registrom birača spriječila održavanje referenduma, a građanska inicijativa " Narod odlučuje " ima  više od 10% valjanih potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo = Plenkovićevo Povjerenstvo "festivalom demokracije" proglasilo nevažećim.
Odluka Plenkovićeve Vlade da se neće mijenjati sporne odredbe Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za iduće parlamentarne izbore, premda je  2017. predstavljajući u Saboru program svoje Vlade, najavio “pristupanje temeljitoj analizi postojećeg izbornog sustava kako bi se ispravili njegovi nedostaci, neusklađenosti između Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Zakona o izbornim jedinicama, te prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama” je dokaz diktatorskog ponašanja Plenkovićeve "antifašističke" koalicije.
 
Vlada se pozvala na stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske od 24. rujna 2015., kako “Hrvatski sabor treba ustrajati na dobroj parlamentarnoj praksi koja se sastoji u njegovoj suzdržanosti da donosi, mijenja ili dopunjuje izborno zakonodavstvo godinu dana prije održavanja redovitih parlamentarnih izbora”. Također,  Vlada se poziva na smjernice i obrazloženja, usvojene od Venecijanske komisije 2002. godine, prema kojima se “osnovni elementi izbornog zakona smiju mijenjati najkasnije godinu dana uoči izbora”.
 
Od 2014. godine dostavljao sam im temeljite analize i prijedloge izmjena Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor s prijedlogom tri i pet izbornih jedinica, unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasovanjem i dvokružnog mješovitog izbornog sustava prema kojemu bismo birali 54 zastupnika dvokružnim razmjernim sustavom i 48 zastupnika dvokružnim većinskim izbornim sustavom. Ukupno bi Hrvatski sabor imao 109 zastupnika. Venecijanska komisija preporučuje usklađivanje izbornih jedinica ovisno o kretanju broja stanovnika ili birača izbornih jedinica. Vlade Republike Hrvatske dvadeset godina nisu uskladile izborne jedinice s demografskim kretanjima stanovništva.
 
Kako nije sram predsjednika sabora Gordana Jandrokovića 808 i ostale zastupnike Hrvatskog sabora? Broj 808 dobivenih preferencijskih glasova pokazuje stav birača da Gordan Jandroković nije zaslužio  ni zastupničko mjesto, a kamoli mjesto predsjednika Hrvatskog sabora. Vladimir Šeks - Sova koji je 1999. predvodio radnu skupinu za izradu izbornog zakona, potvrdio je novinaru Jutarnjeg lista Robertu Bajrušiju da i dalje smatra kako se radi o dobrom zakonu, što dokazuje podatak kako su od 2000. do danas svi parlamentarni izbori održani na osnovi ovog zakona. Šeks smatra da treba izmijeniti Zakon o izbornim jedinicama. Šeksu i "antifašističkoj" koaliciji Zakon za izbor zastupnika u Hrvatski sabor je dobar jer 20 godina "stabilno" = diktatorski vladaju hrvatskim narodom. Odgovara HDZ-u i SDP-u, a ne odgovara većini hrvatskih birača.
 
“U ime obitelji” je od 21. rujna do 5. listopada prikupila 380.649 potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”. Tada je ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima  4.042.522 birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa 10% od tog broja. Na taj način je spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava kojim bi se omogućilo da građani biraju sposobne, a ne podobne zastupnike – između ostalog, da s 3 preferencijska glasa određuju poredak izbornih lista, da se koalicije mogu sklapati tek nakon izbora i da glasovi u svim izbornim jedinicama vrijede jednako. Ustavni sud je na žalost prihvatio takvo tumačenje SDP-ovog ministra Arsena Bauka, iako su podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih stanovnika, a samim time i mogućih birača. U ime obitelji je tim povodom predala i tužbu Europskom Sudu u Strasbourgu, radi utvrđivanja legalnosti takve odluke Ustavnog suda. Prošlo je skoro pet godina, a Europski sud nije razmotrio tužbu. 
 
Prema popisu stanovništva 2011. godine u Hrvatskoj smo imali 3.487.034 punoljetnih stanovnika, a "tu je još oko 100 tisuća ljudi koji su prijavili boravište u inozemstvu, a i dalje imaju prebivalište u Hrvatskoj. To je ona logična, legitimna razlika. Povrh toga imamo još otprilike 150 tisuća građana koji nisu bili obuhvaćeni popisom stanovništva i u njemu nisu registrirani, ali se ipak nalaze u evidenciji o prebivalištu, različito raspoređeni po Hrvatskoj”, rekao je bivši ministar uprave Arsen Bauk za Nacional koncem 2014. godine. Dakle, bivši ministar Arsen Bauk je lagao Ustavnom sudu jer je prema njegovoj računici ukupno birača s prebivalištem u Hrvatskoj bilo manje od 3,75 milijuna, a ne 4,042 milijuna.
 
KRETANJE BROJA BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ NA IZBORIMA I REFERENDUMIMA OD 1997. DO 2019. GODINE
 
Datum
B
ΔB1
Δt
P
B - P
15.06. 1997.     P
3.683.774
-
-
3.505.533
178.241
03.01. 2000.  ZD
3.882.448
198.674
932
=
376.915
25.01. 2000.     P
3.858.893
- 23.555
22
=
353.360
25.05.  2001.    L
3.890.133
31.240
486
=
384.600
23.11.  2003.    S
3.974.545
84.412
912
=
469.012
23.01. 2005.     P
4.004.962
30.417
427
=
499.429
15.05. 2005.     L
4.009.201
4.234
112
=
503.668
25.11. 2007.     S
4.073.630
64.429
924
=
568.097
17.05. 2009.     L
4.085.470
260.739
539
=
579.937
10.01. 2010.     P
4.089.320
3.850
238
=
583.787
04.12. 2011.     S
4.092.493
3.173
693
3.487.034
605.827
22.01. 2012.  RP
4.092.137
- 356
49
3.478.171
613.966
14.04. 2013.  EU
3.742.383
- 349.754
448
3.474.453
267.930
19.05. 2013.     L
3.767.170
24.787
35
=
292.717
01.12.2013.   RB
3.777.518
10.348
196
=
303.065
25.05. 2014.  EU
3.760.783
-16.735
175
3.468.447
292.336
21. 09. 2014. RG
4.042.522
281.739
119
=
574.075
28.12. 2014.     P
3.773.687
-268.835
98
=
305.240
11.01. 2015.     P
3.788.039
14.352
14
3.449.154
338.885
30. 05. 2015. RG
3.817.092
29.053
139
=
367.938
08.11. 2015.     S
3.759.844
-57.248
162
=
310.690
11.09. 2016.     S
3.742.546
- 17.298
308
3.435.425
307.121
21.05. 2017.     L
3.719.556
-22.990
252
3.395.979
323.577
13. 05. 2018. RG
3.747.409
27.853
357
3.377.287
370.122
27.04. 2019.  RG
3.735.680
- 11.729
349
3.336.933
398.747
12 .05.2019.  RG
3.735.514
- 166
15
=
398.581
26 .05.2019.  EU
3.678.470
- 57.044
14
=
341.537
22.12. 2019.     P
3.677.904
- 566
201
=
340.971
 
Oznake u tablici:
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
ΔB  = Bi+1 - Bi = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora,
P01 = 3.505.533 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2001. godine,
P11 = 3.487.034 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. godine i
P = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom godina od 2012. do 2018. i
B - P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika prema popisima 2001. ili 2011. godine. Od 1997. do 2010. godine razlika je između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a 2011. godine između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine te od 2012. do 2018. godine prema procjeni DZS-a.
Predznak + odgovara prirastu, a - padu broja birača na godinu. Rast i pad birača ne može biti veći od rasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.
E = izbori za Europski parlament,
L = lokalni izbori,
P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka,
RP = Referendum o pristupanju u Europsku uniju,
RS = Referendum o statusu RH,
S = izbori za Hrvatski sabor,
ZD = izbori za Zastupnički dom,
ŽD = izbori za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i
RG = broj birača prema rješenjima Ministarstva uprave iz Registra birača.
 
Pitam svih 105 zastupnika "antifašističke" koalicije u Hrvatskom saboru kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine prema Rješenju koje je potpisao bivši ministar uprave Arsen Bauk smanjio sa 4.042.522 na 3.817.092 odnosno za 225.430 birača za samo 251 dan i zašto 281.739 birača nije bilo na popisu birača na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Europski parlament održanim 25. svibnja 2014. godine? Zašto je smanjen broj birača na biralištima u Hrvatskoj u prvom krugu predsjedničkih izbora 28. prosinca 2014. godine prema broju birača 21. rujna iste godine za 268.835 za samo 98 dana?
 
Predsjednički kandidat na izborima 2014. godine Milan Kujundžić je tijekom izborne kampanje izjavio: "Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna stanovnika s pravom glasa". "Normalno" je i s "karakterom" da Arsen Bauk laže Ustavnom sudu. Zna se! "Normalno" je da Predsjednica Republike šutnjom odobrava laži: Zorana Milanovića, Arsena Bauka, Ivana Leke, Peđe Grbina, Andreja Plenkovića, Lovre Kuščevića i Gordana Jandrokovića i da Ustavni sud prihvaća njihove laži o broju birača s prebivalištem u Hrvatskoj na dan početaka skupljanja potpisa referendumskih inicijativa i na izborima.
 
Predsjednički kandidati založite se da zastupnici Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje" tako da:
1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 120 i smanje broj zastupnika nacionalnih manjina s 8 na 4.
2.  izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora dvokružnim mješovitim izbornim sustavom (54 razmjernim i 48 većinskim izbornim sustavom)
3. smanje izborni prag s 5 % na 4 % kod razmjernog izbornog sustava
4. ujednače broj stanovnika po zastupniku u izbornim jedinicama
5. zabrane dijeljenje županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica kod razmjernog izbornog sustava
6. izglasaju glasovanje dopisnim i/ili elektroničkim putem 
7. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje 150 birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor, a za izbore zastupnika u Europski parlament 750 i
8. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima prije idućih izbora za Hrvatski sabor!  
 
Samo Republika Hrvatska i Latvija imaju uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi. U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za Zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za Ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana. Trebalo bi biti dovoljno 10 %  od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovnika odnosno 350 tisuća potpisa birača na peticiju za održavanje Ustavotvornog referenduma i 6 % odnosno 210 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana.
 
Ustavotvorni referendum bio bi važeći ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovništva, a Zakonodavni referendum ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva. Inicijator referendumske inicijative bi trebao zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja prije početka skupljanja potpisa birača. Ovakva regulacija prava na referendumsko izjašnjavanje birača o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je test demokratičnosti i vjerodostojnosti HDZ-a i SDP-a i ostalih stranaka. Predsjednički kandidati založite se na sučeljavanjima za takvu zakonsku regulaciju!
 
Zdravko Mamić je optužio predsjednika Vrhovnog suda za korupciju
 
Prije ročišta pred sucem Mirsadom Strukom na Sudu Bosne i Hercegovine na kojemu  se trebalo razmatrati zahtjev hrvatskog Ministarstva pravosuđa za izručenje bivšeg Dinamova čelnika, prijatelja naše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, Zdravka Mamića prilikom dolaska na Sud optuženik je 'potvrdio autentičnost' izjave njegovog odvjetnika Veljka Miljevića o korumpiranim sucima: 'Ne kanim ispucati sve adute i natovariti si dodatne kaznene prijave. U danom trenutku izvući ću najteže oružje. Jedan od tih sudaca je korumpirani predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa. Poručujem mu da je korumpiran, da je nepošten, pokvaren sudac', rekao je Zdravko Mamić. S druge strane, kazao je kako smatra da su Tužiteljstvo BiH i Sud BiH bez utjecaja politike i da tu, za razliku od Hrvatske, vlada pravo.
 
Đuro Sessa je predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, a 22. prosinca predstoje nam izbori za predsjednika Republike. Prema izjavi danom RTL-u 24. studenog potencijalni predsjednički kandidat Vlaho Orepić je rekao da imamo 250 tisuća lažnih birača (koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj), a u Zagrebu 50 tisuća. Hoće li izbori biti regularni?  Na trećim izborima za Europski parlament 26. svibnja ove godine bilo je 191.436 birača više od broja punoljetnika popisanih 2011. godine. Broj birača bio je na trećim izborima za Europski parlament 26. svibnja ove godine 341.537 veći od broja punoljetnika prema mojoj procjeni sredinom 2019. godine.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva