Grubom manipulacijom brojem birača politička kasta sprječava referendumsko izjašnjavanje

 
 
Nakon prikazanog snimljenog materijala iz veljače 1992. u Novskoj  o izjavama Stipe Mesića o Jasenovcu mnogi se pitaju i među njima prof. dr. sc. Andrija Hebrang kako su hrvatski birači izabrali dvaput tako moralno problematičnu osobu, "iskrenog suradnika Udbe" za predsjednika Republike. Analiza kretanja broja birača od 2000. do 2017. godine dovodi u pitanje izborni legitimitet Stipe Mesića i Ive Josipovića. Grubom manipulacijom brojem birača politička kasta sprječava referendumsko izjašnjavanje o bitnim pitanjima hrvatske države i društva te postoji osnovana sumnja o namještanju rezultate izbora za predsjednika Republike od 2000. do 2010. godine. Ustavni sudci su ugušili neposrednu demokraciju sprječavanjem Referenduma o izbornim pravilima nemogućim skokovitim povećanjem broja birača od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine za 281.739 (vidi I. tablicu). Pokretači inicijative za održavanje referenduma moraju skupiti 10 % potpisa od broja birača registriranih u Hrvatskoj na dan početka skupljanja potpisa. Skandaloznom odlukom Ustavnog suda o 404.252 potpisa birača potrebnom za održavanje Referenduma o izbornim pravilima ugušena je demokracija u Hrvatskoj, a posljedica toga je "pakao i talačka kriza" u našem društvu.  Gruba manipulacija brojem birača započela je izborima za predsjednika Republike 25. siječnja 2000. godine.
Slikovni rezultat za adjustment vote
Na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora održanim 3. siječnja 2000. godine bilo je registrirano na biralištima u Republici Hrvatskoj 3.686.378 birača odnosno 180.845 birača više od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2001. godine i 360.110 u inozemstvu, a samo 22 dana kasnije u prvom krugu izbora za predsjednika Republike na biralištima u Hrvatskoj registrirano je 168.406 birača više, a u inozemstvu 36.215 odnosno ukupno 204.621. U drugom krugu je birača s prebivalištem u Hrvatskoj bilo 172.515 više, a u inozemstvu 33.918 (vidi I. tablicu). Zar je takav skokovit porast birača s prebivalištem u Hrvatskoj moguć za tako kratko vrijeme? U drugom krugu na izborima za predsjednika Republike održanom 2005. bilo je  na biralištima u Hrvatskoj 146.069 registriranih birača više nego u drugom krugu 2000. godine. Zar je moguće da je godišnje od 2000. do 2005 godine 29.214 birača više stjecalo biračko pravo punoljetnošću nego ih je umiralo? Prirodni prirast stanovnika je od 1983. godine manji od 11 tisuća, a od 1991. više stanovnika umire nego ih se rađa.
 
Ova analiza izaziva osnovanu sumnju na namještanje rezultata izbora za predsjednika Republike održane 2000. i 2005. godine. U drugom krugu izbora za predsjednika Republike Hrvatske 2000. godine Stjepan Mesić je dobio prema izvještaju 1.433.372 glasa, a Dražen Budiša 1.125.969 glasova. Ako se od broja glasova Stjepana Mesića odbije 353.360 glasova birača koji vjerojatno nisu imali prebivalište u Hrvatskoj on bi imao 1.080.012 glasova odnosno 45.957 manje od Dražena Budiše. Jesu li hrvatski birači izabrali Stjepana Mesića za predsjednika Republike Hrvatske ili su izbori bili namješteni? Je li Boris Mikšić trebao ući u drugi krug izbora za predsjednika Republike 2005. godine? Za ovakvu grubu manipulaciju brojem birača netko je trebao kazneno ili barem politički odgovarati!
 
I. KRONOLOŠKI PREGLED IZBORA ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE, EUROPSKI PARLAMENT I REFERENDUMA OD 2000. DO 2017. GODINE
 
Datum
B1
B2
G2
ΣB
25.01.2000.    P
3.858.893
394.028
70.110
4.252.921
23.01.2005.    P
4.004.962
387.258
101.425
4.392.220
10.01.2010.    P
4.089.320
406.208
113.796
4.495.528
22.01. 2012. RP
4.092.137
412.628
14.494
4.504.765
14.04.2013.   E
3.742.383
6.432
6.432
3.748.815
01.12. 2013. RB
3.777.518
13.482
13.473
3.791.000
25.05.2014.   E
3.760.783
6.560
6.560
3.767.343
11.01.2015.   P
3.788.039
37.203
37.193
3.825.242
 
II. DRUGI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA 2000. I 2005. GODINE    
    
ŽUP
S
P
P
B1
B2
ZG
309.696
243.314
79
252.433
270.361
KZ
142.432
112.597
79
116.795
115.895
SM
185.387
148.385
80
166.086
172.768
KA
141.787
116.003
82
133.358
136.446
VA
184.769
145.350
79
151.508
153.045
KK
124.467
98.346
79
104.398
103.174
BB
133.084
104.882
79
115.553
116.377
PG
305.505
250.976
82
276.665
284.396
LS
53.677
43.648
81
55.341
59.051
VP
93.389
72.476
78
80.495
86.147
PS
85.831
65.219
76
72.169
79.893
BP
176.765
134.421
76
145.955
149.405
ZD
162.065
126.057
78
146.765
166.001
OB
330.506
257.923
78
287.153
290.469
ŠK
112.891
89.655
79
104.088
118.086
VS
204.768
156.592
76
191.168
180.893
SD
463.676
358.703
77
382.509
410.348
IS
206.344
167.009
81
182.085
192.500
DN
122.870
95.404
78
106.752
109.774
ME
118.426
91.296
77
96.515
98.770
GZ
779.145
627.274
81
691.102
711.163
RH
4.437.460
3.505.533
79
3.858.893
4.004.962
 
JESU LI HRVATSKI BIRAČI IZABRALI IVU JOSIPOVIĆA ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE?
 
Na izborima za predsjednika Republike  održanim 10  siječnja 2010. godine u drugom krugu bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 4.089.320 birača, a u inozemstvu 406.320. Nemoguće je da je od 3. siječnja 2000. do 10. siječnja 2010. godine 402.942 više birača s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću nego što ih je umrlo. Ova analiza izaziva osnovanu sumnju na namještanje rezultata izbora za predsjednika Republikeodržane2010.godine. U drugom krugu na predsjedničkim izborima održanim 11. siječnja 2015. bio je na biralištima u Hrvatskoj 301.281 registrirani birač manje nego u drugom krugu na predsjedničkim izborima održanim 10. siječnja 2010. godine. Podatci o broju registriranih birača na biralištima u Republici Hrvatskoj ukazuju na grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Ivo Josipović je dobio u drugom krugu 10. siječnja 2010. godine 1.339.385 glasova, a Milan Bandić 883.222 glasa. Ako se od broja glasova Ive Josipovića oduzme 602.286 glasova fiktivnih birača on bi imao 737.099 glasova odnosno 146.123 manje od Milana Bandića.
 
III. DRUGI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA 2009. I 2015. GODINE
 
ŽUP
S
P
B1
B2
p1 %
ZG
317.606
255.003
282.282
273.728
88,88
KZ
132.892
108.391
115.507
110.082
86,92
SM
172.439
141.747
178.353
152.890
103,43
KA
128.899
107.884
135.051
116.112
104,77
VA
175.951
142.695
153.371
147.026
87,17
KK
115.584
93.440
101.834
95.720
88,10
BB
119.764
96.852
115.649
101.897
96,56
PG
296.195
251.200
288.039
269.622
97,25
LS
50.927
42.434
57.986
46.979
113,86
VP
84.836
68.119
85.108
73.188
100,32
PS
78.034
61.679
78.976
68.143
101,21
BP
158.575
124.989
156.055
141.045
98,41
ZD
170.017
137.068
179.538
166.194
105,60
OB
305.032
247.007
292.123
262.467
95,77
ŠK
109.375
90.240
123.813
105.511
113,20
VS
179.521
141.894
181.470
159.514
101,09
SD
454.798
363.499
425.430
410.038
93,54
IS
208.055
174.334
200.502
189.129
96,37
DN
122.568
98.105
115.570
109.308
94,29
ME
113.804
90.497
100.212
96.666
88,06
GZ
790.017
649.957
722.451
692.780
91,45
RH
4.284.889
3.487.034
4.089.320
3.788.039
95,46
 
Kako je samo 15 mjeseca prije popisa stanovništva travnja 2011. godine broj registriranih birača na predsjedničkim izborima 10. siječnja 2010. godine bio veći od broja popisanih stanovnika travnja 2011. godine u: Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji i broj registriranih birača u Hrvatskoj na tim izborima 602.286 bio veći od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2011. godine? Ukupno 43 grada od 128 i 155 općina od 428 imalo je više birača od stanovnika popisanih 2011. godine.
 
IV. PREDSJEDNIČKI  IZBORI 2014./15. GODINE
 
ŽUP
S
B1
B2
ΔB
p2
ZG
317.606
272.633
273.728
1.095
85,96
KZ
132.892
109.617
110.082
465
84,70
SM
172.439
152.358
152.890
532
93,24
KA
128.899
115.725
116.112
387
93,54
VA
175.951
146.489
147.026
537
84,76
KK
115.584
95.289
95.720
431
84,20
BB
119.764
101.494
101.897
403
88,20
PG
296.195
268.824
269.622
798
91,77
LS
50.927
46.741
46.979
238
96,53
VP
84.836
72.864
73.188
324
89,08
PS
78 034
67.852
68.143
291
90,87
BP
158 575
140.575
141.045
470
91,54
ZD
170.017
165 454
166 194
740
96,93
OB
305.032
261.730
262.467
737
88,00
ŠK
109.375
104.976
105.511
535
99,98
VS
179.521
158.872
159.514
642
91,97
SD
454.798
408.023
410.038
2.015
90,19
IS
208.055
188.659
189.129
470
90,84
DN
122.568
108.910
109.308
398
89,34
ME
113.804
96.394
96.666
272
85,42
GZ
790.017
690.208
692.780
2.572
86,77
RH
4.284.889
3.773.687
3.788.039
14.352
89,37
B - P
-
292.336
305.240
-
-
 
Svi gradovi i općine s više stanovnika od tri tisuće osim Slavonskog Broda imali su više birača u drugom krugu. Svi gradovi i općine s više birača u prvom krugu od broja stanovnika popisanih 2011. godine imali su još više birača u drugom krugu. Jesu li rezultati izbora vjerodostojni? S kojom je razlikom pobijedila Kolinda Grabar Kitarović? Je li opravdana sumnja na pokušaj izborne prijevare? Više birača od broja stanovnika u oba kruga imali su: općina Gvozd u Sisačko-moslavačkoj županiji; Cetingrad i Saborsko u Karlovačkoj županiji; Crikvenica, Novi Vinodolski, Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Omišalj u Primorsko-goranskoj županiji; Benkovac, Nin, Obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Lišane-Ostrovičke, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Starigrad, Vir i Zemunik Donji U Zadarskoj županiji; Biskupija, Civljane, Ervenik, Rogoznica, i Tribunj u Šibensko-kninskoj županiji; Komiža, Makarska, Stari Grad, Supetar, Vis, Baška Voda, Cista Provo, Gradac, Lokvičići, Lovreč, Milna, Okrug, Podgora, Selca i Šolta u Splitsko-dalmatinskoj županiji te Medulin u Istarskoj županiji.  
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva