Get Adobe Flash player
Ciljana destrukcija ozbiljnih razmjera

Ciljana destrukcija ozbiljnih razmjera

Svima kojima je Zdravko Mamić smetnja žrtve su opsjene, obmane i...

Jal i ljubomora na Miroslava Škoru

Jal i ljubomora na Miroslava Škoru

On je jednostavno jednostavan, neponovljiv, prisutan u svakom domu, bećar,...

Miting u Srbu trebalo bi zabraniti

Miting u Srbu trebalo bi zabraniti

To nije bio nikakav ustanak domicilnih Srba, nego stravičan pokolj Hrvata...

Nastavak njegovanja fašističke tradicije

Nastavak njegovanja fašističke tradicije

Talijani podižu spomenik jednome od ideologa...

Novi župan nameće talijanski jezik

Novi župan nameće talijanski jezik

Istarska convivenza u režiji IDS-a nije suživot, nego gušenje...

  • Ciljana destrukcija ozbiljnih razmjera

    Ciljana destrukcija ozbiljnih razmjera

    srijeda, 17. srpnja 2019. 14:32
  • Jal i ljubomora na Miroslava Škoru

    Jal i ljubomora na Miroslava Škoru

    srijeda, 17. srpnja 2019. 14:28
  • Miting u Srbu trebalo bi zabraniti

    Miting u Srbu trebalo bi zabraniti

    srijeda, 17. srpnja 2019. 14:25
  • Nastavak njegovanja fašističke tradicije

    Nastavak njegovanja fašističke tradicije

    srijeda, 17. srpnja 2019. 14:18
  • Novi župan nameće talijanski jezik

    Novi župan nameće talijanski jezik

    četvrtak, 18. srpnja 2019. 15:26

Zašto naziv Krležine ulice nema negativnih povijesnih konotacija?

 
 
U četvrtak 9. svibnja 2019. Gradsko vijeće Grada Virovitice je donijelo odluku da se usvaja prijedlog promjene naziva ulice Mile Budaka u virovitičkom prigradskom naselju Taborište. Virovitički gradonačelnik Ivica Kirin (HDZ) je obrazložio da se naziv ulice mijenja zbog „negativnih povijesnih konotacija“. Komu su to negativne povijesne konotacije? Zašto naziv Krležine ulice nema negativnih povijesnih konotacija? Ta bio je istaknuti komunist. Zašto ulica komunista Josipa Bendaka nema negativnih povijesnih konotacije?  
Budući da je nad hrvatskim narodom Jugoslavenska vojska pod vodstvom Titove Komunističke partije Jugoslavije napravila zločin genocidnih razmjera, a među žrtvama je bio i književnik Mile Budak, imenovanje ulice po njemu početkom devedesetih godina prošlog stoljeća je bilo zacjeljivanje hrvatskih rana, znak nade i oslobođenja. Gradonačelnik Kirin, njegova stranka HDZ i njegova većina u Gradskom vijeću ovim činom opet otvaraju stare hrvatske rane. „Za volju ne znam kome, žbiru u uzama!“ (A. G. Matoš).
 

Vlatko Ljubičić

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Plenkovićeva Vlada nastavila gušiti neposrednu demokraciju Kuščevićevim "festivalom demokracije"

 
 
Na izborima za Hrvatski sabor preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke nakaznog izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili oko četvrtine glasova biračkog tijela. Analiza dokazuje da je zahtjev Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" za zabranu predizbornog koaliranja opravdan kako ne bi marginalne stranke poput HNS-a zajedno s Pupovcem i Radinom vladale Hrvatskom.
https://www.hrt.hr/media/tt_news/euizboriradio.jpg.512x288_q85_crop_upscale.jpg
HRT i dalje ignorira i pristrano izvještava hrvatsku javnost o pitanju održavanja Referenduma o izbornim pravilima koji je svojim potpisima tražilo 2014. godine 380 649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, a 2018. godine preko četiristo tisuća. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2012. godine (vidi I. tablicu) dokazuje grubu manipulaciju Registrom birača koju su bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima proveli uz pomoć Ustavnog suda kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija snosi veliki dio odgovornosti u gušenju procesa demokratizacije hrvatskog društva kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju građana. Suodgovorna je za suspenziju neposredne demokracije.
 
Predsjednik Komisije HBK "Iustitia et Pax” đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić u povodu svetkovine Velike Gospe 2018. dao je veliki intervju Večernjem listu u kojemu se osvrnuo na situaciju u hrvatskom društvu, probleme u Slavoniji, iseljavanje te izjavio o prikupljenim potpisima za referendume: "Smatram da svaka vlast koja ne sluša i ne poštuje, nego opstruira glasove svoga vlastitoga naroda radi protiv sebe same. Narod će ostati, a Vlada će prije ili kasnije ionako otići. Vlast bi bila mudrija kad bi umjesto ignoriranja i opstruiranja prikupljenih potpisa razmotrila meritum referendumskih pitanja i u izborno zakonodavstvo te u ustav RH implementirala signale i zahtjeve svojih građana“.
Vlada Andreja Plenkovića nije  poslušala mudre savjete nadbiskupa Đure Hranića nego je nastavila vrijeđati zajedno s koalicijskim partnerima uglavnom birače HDZ-a. Vlada Andreja Plenkovića je nastavila gušiti neposrednu demokraciju "festivalom demokracije" kako je ministar Lovro Kuščević nazvao provjeru potpisa potpore građanskim inicijativama za referendumska izjašnjavanja i manipulacijom Registrom birača sprječavanjem provedbe Zakona o prebivalištu.
 
Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju sređivanje Registra birača provjeravanjem prebivališta i izjavom za Slobodnu Dalmaciju svibnja 2017. godine prema kojoj je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj trebalo izbrisati 269 516 birača te procjenama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka  Akrapa da u Hrvatskoj ima prebivalište između 3,3 i 3,4 milijuna birača Građanska inicijativa " Narod odlučuje " je skupila više od 10 % potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo po proizvoljnim kriterijima proglasilo nevažećim.  Premda je bivši ministar unutrašnjih poslova Vlaho Orepić postavio zastupničko pitanje sadašnjem ministru o broju državljana s prebivalištem u Hrvatskoj i tom prigodom je naveo da više od 150 tisuća birača nema prebivalište u Hrvatskoj koji se nalaze u Registru birača, ipak je 105 zastupnika Hrvatskog sabora izglasalo 15. veljače 2019. godine da građanske inicijative: "Narod odlučuje" i "Ne istambulskoj konvenciji" nisu skupile dovoljno valjanih potpisa za održavanje referenduma.  Za sve  izjave bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića znali su članovi Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, savjetnici predsjednice Republike i svi saborski zastupnici, a ipak su izglasali da nas "hulja = neiživljenih pedera" nema dovoljno s valjanim potpisom za održavanje referenduma za promjenu izbornih pravila. Bilo nas je dovoljno 2014. i 2018. godine, a to ćemo dokazati masovnim izlaskom na izbore za Europski parlament i glasovanjem. 
 
Izborne liste antireferendumske koalicije čiji su zastupnici spriječili  referendumsko izjašnjavanje su: HDZ, SDP, Start, Milan Bandić 365, SDSS, Amsterdamska koalicija i HNS. Prosvjedom zatražimo referendum i neopozivu ostavku Vlade Andreja Plekovića zbog suspenzije provedbe Zakona o prebivalištu. Ne dopuštajmo da nas Plenkovićev koalicijski partner Milorad Pupovac naziva huljama i neiživljenim pederima te da nam uzurpatori iz HNS-a prijete kaznenom prijavom. Kako profesora matematike Arsena Bauka i njegovu stranku nije nimalo sram  rugati se nama "huljama", a krivotvorenjem isprave o broju birača na dan 21. rujna 2014. godine udruženim zločinačkim poduhvatom zajedno s Ustavnom sudom spriječili su referendumsko izjašnjavanje? Od profesora Arsena Bauka smo zatražili ispravu, koju je navodno potpisao s tabličnim prikazima broja birača po općinama, gradovima i županijama na dan 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Nismo dobili odgovor. Savjetnik predsjednice Republike za demografiju tvrdi da se stvarni broj birača s prebivalištem kreće između 3,3 i 3,4 milijuna birača, a predsjednica Kolinda Grabar Kitarović šuti. Šute akademici, sindikalni čelnici i većina profesora na pravnim fakultetima, a na Fakultetu političkih znanosti pišu izvorne znanstvene radove o utjecaju nejednakosti biračkih glasova po izbornim jedinicama na rezultate izbora umjesto da ukažu na grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj na svim izborima i referendumima održanim od 3. siječnja 2000. do 2017. godine.
 
Zbog osnovane sumnje na grubu manipulaciju registrom i popisima birača od 2012. godinu, na temelju provedene analize kretanja broja birača i izjava bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića, podnio sam kaznenu prijavu USKOK-u 7. prosinca 2018. godine protiv odgovornih u vladama: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plekovića te sudaca Ustavnog suda. Republika Hrvatska nije mogla imati 2014. godine više od 3,5 milijuna birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Dakle građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je 2014. godine skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Ovo je nepobitni dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju Registrom i popisima birača i da im u tome pomažu USUD i DORH.
 
Članak 1. Ustava
 
1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
2. U  Republici  Hrvatskoj  vlast  proizlazi  iz  naroda i  pripada  narodu  kao  zajednici  slobodnih  i ravnopravnih državljana.
3. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. 
 
Zahtjevi građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom":
1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova;
2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %,
3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača;
4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;
5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,
6. Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem;
7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača i
8. Samostalni nastup stranaka na izborima.
 
I. KRONOLOŠKI  PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2012. DO 2018. GODINE
 
Datum
B
ΔB
Δt
ΔB/ Δt
22.01. 2012.       RP
4.092.137
-
-
-
14.04. 2013.         E
3.742.383
-349.754
448
-284.955
19.05. 2013.         L
3.767.170
24.787
35
258.493
01.12. 2013.      RB
3.777.518
10.348
196
19.270
25.05. 2014.        E
3.760.783
-16.735
175
-34.904
28.12. 2014.        P
3.773.687
12.904
217
21.704
11.01. 2015.        P
3.788.039
14.352
14
374.177
08.11. 2015.        S
3.759.844
-28.195
301
-34.189
11.09. 2016.        S
3.742.546
-17.298
308
-20.409
21.05. 2017.        L
3.719.556
-22.990
252
-33.299
20.11. 2013.     RG
4.080.386
-
-
-
21. 09. 2014.    RG
4.042.522
37.864
305
45.312
30. 05. 2015.    RG
3.817.092
-225.430
251
327.816
13. 05. 2018.    RG
3.747.409
-69.683
1.079
23.572
 
Oznake u tablici:
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
ΔB  = Bi+1 - B= promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora i 
ΔB  / Δt = prosječna godišnja promjena broja birača. Predznak + odgovara prirastu, a - padu broja birača na godinu dana. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.
E = izbori za Europski parlament,
L = lokalni izbori,
P = predsjednički izbori, 
RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor i
RG = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema rješenjima Ministarstva uprave za potreban broj potpisa referendumskim inicijativama za održavanje referenduma na dan početka skupljanja potpisa u 00 sati.
 
II. KRETANJE BROJA STANOVNIKA, MALOLJETNIKA I PUNOLJETNIKA OD 2001. DO 2018. GODINE
 
Godina
S
M
P
ΔS
ΔP
p
2001. 
4 437 460
931 927
3 505 533
0
0
79,00
2011. 
4 284 889
797 855
3 487 034
152 571
18 499
81,38
2012.
4 267 558
789 387
3 478 171
169 902
27 363
81,50
2013.  
4 255 689
781 236
3 474 453
181 771
31 080
81,64
2014.  
4 238 389
769 942
3 468 447
199 071
37 086
81,83
2015. 
4 203 604
754 450
3 449 154
233 856
56 379
82,05
2016.  
4 174 349
738 924
3 435 425
263 111
70 108
82,30
2017.  
4 124 531
728 552
3 395 979
312 929
109 554
82,34
2018.
4 089 400
721 598
3 367 802
348 060
137 731
82,35
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine te prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za sredine godina od 2012. do 2018.;
M = broj maloljetnih stanovnika;
P = broj punoljetnih stanovnika;
p = P / S x 100% = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu izražen u postocima,
ΔS = S1 - Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;
ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;
p1 = ΔS17 / S1 x 100 % = 312.929 / 4.437.460 x 100 = 7,05 % = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja stanovnika prema popisu 2001. godine;
p2 = ΔM17 / M1 x 100 % = 203.375 / 931.927 x 100 = 21,82 % = smanjenje broja maloljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postocima od broja maloljetnih stanovnika popisanih 2001. godine i
p3 = ΔP17 / P1 x 100 % = 109.554 / 3.505.533 x 100 = 3,13 % = smanjenje broja punoljetnih osoba prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine. Procjena za 2018. godinu izračunata je na temelju privremenih podataka DZS-u za sredinu 2018. godinu i procjene kretanja za sredinu 2017. godine.
 
Prema Državnom zavodu za statistiku sredinom 2014. godine Hrvatska je imala  4.238.389 stanovnika, a od toga bilo ih je punoljetno 3.468.447. Na drugim izborima za EU parlament bilo je 292.336 birača više od punoljetnih stanovnika (vidi I. i II. tablicu), a 21. rujna 2014. godine u 00 sati 574.075.
Kako se prema evidenciji broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju za Referendum o referendumu koje je potpisao bivši ministar uprave Arsen Bauk smanjio za samo 251 dan za 225.430 birača sa 4.042.522 na 3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja matematičar Arsen Bauk, ministar Lovro Kuščević i ustavni sudci? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi (ako postoji) koji su prihvatili ustavni sudci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327-816 birača umre i/ili promjeni prebivalištem iseljenjem iz hrvatske više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema procjeni DZS-u sredinom 2015. godine Hrvatska je imala 4.203.604 stanovnika, a od toga bilo ih je punoljetno 3.449.154. Na dan 30. svibnja 2015. godine u 00 sati bilo je 367.438 birača više od punoljetnih stanovnika.
Prema podacima DZS-u tijekom razdoblja od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine umrlo je manje od 212.293 stanovnika (uglavnom birača), a prema Rješenju ministra uprave Lovre Kuščevića za 13. svibnja 2018. godine u 00 sati broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je pao za 1330 dana na 3.747.409 birača za 295.113 birača. Iz toga zaključujemo da je godišnje više od 80.989 birača umiralo i/ili promijenilo prebivalište iseljenjem iz Hrvatske i / ili ispisom iz državljanstva nego ih je stjecalo biračko pravo punoljetnošću. Nikada godišnje u Hrvatskoj nije umrlo više od 56 tisuća državljana! Manipulacija nevažećim osobnim iskaznicama od strane političke kaste je omalovažavanje inteligencije hrvatskih birača.
 
Mr. sc. Edo Zenzerović,dipl. ing. elektr.
 
Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Uočavanje boje prvog polja na grbu hrvatske zastave, isto je kao i brojenje zvjezdica na američkoj zastavi dok se vije

 
 
Za koga glasati na predstojećim izborima za Europski Parlament? Odgovor na to pitanje treba tražiti u pitanjima tko će od njih u EP-u tražiti raspravu o Jasenovcu i zašto se aktualizira „problem“ boje prvog hrvatskog polja na grbu hrvatske zastave? Baš u tome treba tražiti ključ izdaje, veleizdaje, mita i korupcije.
Već sam na ovom portalu pisao kako je uočavanje boje prvog polja na grbu hrvatske zastave, isto što i brojenje zvjezdica na američkoj zastavi dok se ona vije. Isticanje važnosti boje prvog polja na grbu hrvatske zastave, imalo bi smisla, samo ako bi postojao sličan simbol neke druge države ili neke organizacije. A toga nema. Prije bi se moglo naći nešto slično američkoj zastavi nego hrvatskoj. Pa umjesto traženja da se u Europskom Parlamentu raspravlja o Jasenovcu, u Hrvatskoj, opet „ustaška zastava“. Kao aditiv igranom filmu o Jasenovcu. Ali, tu je Rezolucija Vijeća Europe 1481 (osuda svih totalitarizama).
 
S lakoćom se može dokazati da će srpski igrani film o Jasenovcu biti kazneno djelo. S lakoćom se može dokazati da je Jasenovac ratnohuškačka propaganda koja se Europe, itekako tiče. A umjesto da se u Europskom Parlamentu traži rasprava o tom ratnom huškanju, Rezolucija Vijeća Europe 1481 (osuda svih totalitarizama) to huškanje (Jasenovac) koristi kao sredstvo osude svih totalitarizama - „ustaške zastave“ (prvo bijelo polje). A negiranje srpskog genocida u Srebrenici? Valjda bi se i o tome moralo raspravljati u Europskom Parlamentu. Negiranje srpskog genocida u Srebrenici i snimanje srpskog igranog filma o Jasenovcu!!!? A kako je danas biti Srbin u Hrvatskoj? Prije 27 godina, srpski pilot baca „krmaču“ na Slavonski Brod. I ubija šestero djece. Vjerojatno taj Srbin danas prima hrvatsku mirovinu, dolazi na Brijune u društvo Rade Šerbedžije i Dejana Jovića.
 

Jure Vukić, Tribanj

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Tko će profitirati od smjene Lovre Kuščevića i ostanka u vlasti HNS-a?

Utorak, 23/07/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1364 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević