Get Adobe Flash player
PASTORALA - Globalizacija provincije

PASTORALA - Globalizacija provincije

Kako je počeo rat u našem...

Specijalni rat protiv Hrvatske

Specijalni rat protiv Hrvatske

Popuštanje samo ohrabruje srpskog, zasad samo verbalnog...

Hrvati trebaju Pupovcu reći - DOSTA!

Hrvati trebaju Pupovcu reći - DOSTA!

Dvojac Pupovac - Radin destabilizira...

Prosrpske nebuloze Davora Bernardića

Prosrpske nebuloze Davora Bernardića

Ništa novo od naših "reformiranih" komunista...

"U" na čelu Venus Williams

Borisa Petka za zapovjednika kninskoga...

  • PASTORALA - Globalizacija provincije

    PASTORALA - Globalizacija provincije

    četvrtak, 12. rujna 2019. 12:29
  • Specijalni rat protiv Hrvatske

    Specijalni rat protiv Hrvatske

    utorak, 10. rujna 2019. 12:03
  • Hrvati trebaju Pupovcu reći - DOSTA!

    Hrvati trebaju Pupovcu reći - DOSTA!

    četvrtak, 12. rujna 2019. 11:40
  • Prosrpske nebuloze Davora Bernardića

    Prosrpske nebuloze Davora Bernardića

    utorak, 10. rujna 2019. 11:58
  • "U" na čelu Venus Williams

    utorak, 10. rujna 2019. 11:46

Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem

 
 
POLITIČKA KASTA UZURPATORA BOLJŠEVIČKOG MENTAKNOG SKLOPA PROMJENILA JE USTAV 2010. GODINE DA HRVATSKA UĐE U EUROPSKU UNIJU
Ustav Republike Hrvatske
Članak 1.
1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
2. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada  narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.
3. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
https://images.theconversation.com/files/115907/original/image-20160321-30946-vqza4e.jpg?ixlib=rb-1.1.0&q=45&auto=format&w=1000&fit=clip
Uzurpatori iz političke kaste boljševičkog mentalnog sklopa su promijenili Ustav travnja 2010. godine. Povećali su broj zastupnika srpske nacionalne zajednice na najmanje 3 zastupnika, a ostalih na 5. Prema Zakonu o pravima nacionalnih manjina ranije je bilo od 1 do 3 srpske nacionalne zajednice, a ostalih najmanje 4. Ukupno je bilo od 5 do 8 zastupnika nacionalnih manjina. Ukinuli su cenzus za valjanost referenduma. Smanjili su broj zastupnika dijaspore na 3. Povećali su broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na 4.092.137 do 22. siječnja 2012. godine. Zastupnike (njih 110) koji su glasovali za ratifikaciju Istanbulske konvencije i zastupnike (njih 105) koji su spriječili referendume za promjenu izbornih pravila 2019. godine izabralo je manje od trećine registriranih birača na izborima 11. rujna 2016. godine!
Građanska inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” je od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom registrom birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske (vidi  I. tablicu).
 
ZAHTJEVI GRAĐANSKE INICIJATIVE  “GLASUJMO IMENOM I PREZIMENOM”:
 
1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova,
2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %,
3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača,
4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;
5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,
6. Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem,
7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača,
8. Samostalni nastup stranaka na izborima.
 
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281.739 birača za samo 118 dana neka odgovore poštovani ustavni sudci i bivši ministar uprave Arsen Bauk? Kako su mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4,042.522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk, a potvrdili su ustavnost i zakonitost provedenih drugih izbora za EU parlament na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,760.783 birača?
Ustavni sudci su svojom odlukom pokazali da služe političkoj kasti. Kako se broj birača od 21. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 27.853 birača s prebivalištem u Hrvatskoj neka dokaže hrvatskim biračima ministar uprave Lovro Kuščević?
Na moj zahtjev da mi Hrvatski sabor dostavi presliku isprave koju je potpisao Arsen Bauk s tabličnim prikazima broja birača po županijama općinama i gradovima dobio sam odgovor od potpredsjednika sabora Furia Radina da takvih tabličnih prikaza Hrvatski sabor nema, a od Ustavnog suda dobio sam odgovor da prema 64. članku Zakona o Ustavnom sudu oni nisu u mogućnosti dostaviti takve podatke (Ustavna se tužba može podnijeti u roku od 30 dana raču­najući od dana primitka odluke.). Prema Zakonu o pristupu informacijama Ustavni sud je dužan dostaviti tražena podatke ukoliko ih posjeduje! Od ministra uprave Lovre Kuščevića još nisam dobio odgovor niti za broj birača na dan 21. rujna 2014. ni na dan 13. svibnja 2018. godine. Od 2008. godine broj birača prema prirodnom i migracijskom kretanju stanovništva trebao je stalno padati.
Osam od 10 izbornih jedinica krivnjom HDZ-a, SDP-a i Mosta, odnosno Davorina Mlakara, Arsena Bauka, Dubravke Jurlina Alibegović, Ivana Kovačića i Lovre Kuščevića odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Visoka prohibitivna klauzula od 10 % za priznavanje preferencijskih  glasova omogućila je velikom broju poznatih političara, da s vrlo malim brojem dobivenih preferencijskih glasova dobiju zastupničko ili ministarsko mjesto poput novog predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića (808), Jasena Mesića (910), Tomislava Sauche (534), Kažimira Varde (456), Darinka Kosora (497), Marije Puh (369 ) i ostali, a Davor Božinović (475) ministra unutarnjih poslova. Ukupno je takvih zastupnika bilo 43 na izborima 11. rujna 2016. godine.  Na njih se oslanja Andrej Plenković da stabilno poput diktatora vlada Hrvatskom, jer on može što hoće kako je izjavio u Hrvatskom saboru.
 
I. KRETANJE BROJA BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ NA IZBORIMA I REFERENDUMIMA OD 1997. DO 2019. GODINE

 

Datum
B
ΔB1
Δt
ΔB/ Δt
B - P
15.06. 1997.           P
3 683 774
-
-
-
178 241
03.01. 2000.        ZD
3 882 448
198 674
932
77 807
376 915
25.01. 2000.           P
3 858 893
- 23 555
22
-390 799
353 360
25.05.  2001.          L
3 890 133
31 240
486
23 462
384 600
23.11.  2003.          S
3 974 545
84 412
912
33 783
469 012
23.01. 2005.           P
4 004 962
30 417
427
26 000
499 429
15.05. 2005.           L
4 009 201
4 234
112
13 798
503 668
25.11. 2007.           S
4 073 630
64 429
924
25 451
568 097
17.05. 2009.           L
4 085 470
260 739
539
172 567
579 937
10.01. 2010.           P
4 089 320
3 850
238
5 904
583 787
04.12. 2011.           S
4 092 861
3 541
693
1 865
605 827
22.01.  2012.       RP
4 092 137
-724
49
-5 393
605 103
14.04.  2013.       EU
3 742 383
- 349 754
448
-284 955
255 349
19.05.  2013.          L
3 767170
24 787
35
258 493
280 136
01.12.  2013.    ROB
3 777 518
10 348
196
19 270
290 484
25.05.  2014.       EU
3 760 783
-16 735
175
-34 904
273 749
28.12.   2014.         P
3 773 687
12 904
217
21 704
286 653
11.01.  2015.          P
3 788 039
14 352
14
374 177
301 005
08.11.  2015.          S
3 759 844
- 28 195
301
-34 189
272 810
11.09.  2016.          S
3 742 546
- 17 298
308
-20 409
255 512
21.05.  2017.          L
3 719 556
-22 990
252
-33 299
232 522
26.05.2019.         EU
3 678 470
-41 086
735
-20 403
191 436
20.11. 2013.        RB
4 080 386
-
-
-
593 352
21. 09. 2014.       RB
4 042 522
- 37 864
305
- 45 312
555 488
30. 05. 2015.       RB
3 817 092
- 225 430
251
327 816
330 058
13. 05. 2018.       RB
3 747 409
- 69 683
1 079
23 572
260 375
27.04. 2019.        RB
3 735 680
- 11 729
349
-12 267
248 646
12 .05.2019.        RB
3 735 514
166
15
- 4 039
248 480
 
 
Oznake u tablici:
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
ΔB  = Bi+1 - Bi = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora, 
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora,
P01 = 3 505 533 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2001. godine,
P11 = 3 487 034 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. godine,
ΔB1 / Δt = prosječna godišnja promjena broja birača i
B - P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika prema popisima 2001. ili 2011. godine. Od 1997. do 2010. godine razlika je između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a od 2011. godine između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine.
Predznak + odgovara prirastu, a - padu broja birača na godinu. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori, ROB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum, S = izbori za Hrvatski sabor, ZD = izbori za Zastupnički dom, ŽD = izbori za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i RB = broj birača prema rješenjima Ministarstva uprave iz Registra birača.
 
Slovenski su političari svojim biračima omogućili savjetodavni referendum da se izjasne o arbitražnom sporazumu za određenje granice s Hrvatskom, a hrvatski političari unatoč skupljenih oko 200 tisuća potpisa za referendum do 29. studenog 2009. godine građanske inicijative ”More je kopno” nisu. Prosvjedom do referenduma o izbornim pravilima je jedini put demokratizacije hrvatskog društva ukoliko politička kasta opet spriječi referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima i otkazivanju Istambulske konvencije. Deveti saziv Hrvatskog sabora bi trebao hitno omogućiti hrvatskim građanima da se Ustavotvornim referendumom izjasne o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili prihvatiti bitne zahtjeve građanskih inicijativa ”Glasujmo imenom i prezimenom” i Narod odlučuje” kod izglasavanja novog Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te fiksno odrediti broj potpisnika za održavanje ustavotvornih i zakonodavnih referenduma. Samo Republika Hrvatska ima uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi. U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana.
Hrvatski bi se državljani složili da bude  dovoljno 380 tisuća potpisa birača na peticiju za održavanje Ustavotvornog referenduma i 280 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana.
Ustavotvorni referendum bi važio ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva, a Zakonodavni referendum ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva. Inicijator referendumske inicijative bi trebao zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja prije početka skupljanja potpisa birača. Ovakva regulacija prava na referendumsko izjašnjavanje birača o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je test demokratičnosti i vjerodostojnosti HDZ-a i SDP-a i ostalih stranaka odnosno Andreja Plenkovića, Davora Bernardića, Bože Petrova i ostalih čelnika parlamentarnih stranaka.
Referendumska pitanja građanske inicijative ” Narod odlučuje”
1) Jeste li za to da se članak 72. Ustava Republike Hrvatske mijenja i glasi:
Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 120 zastupnika, koji se, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Pripadnici nacionalnih manjina biraju najviše šest zastupnika u Hrvatski sabor. Zastupnici se u Hrvatski sabor, osim zastupnika nacionalnih manjina, biraju prema sustavu razmjernog predstavništva.
Birač može glasovati za jednu od predloženih lista kandidata i može označiti do tri kandidata koji imaju prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas). Izabrani kandidati s pojedine liste utvrđuju se isključivo na temelju najvećeg broja preferiranih glasova.
U svakoj izbornoj jedinici u Republici Hrvatskoj bira se najmanje 15 zastupnika. Izborne jedinice ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija Republike Hrvatske. Broj zastupničkih mjesta rasporedit će se među izbornim jedinicama na temelju izračuna odnosa broja birača u svakoj izbornoj jedinici i ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje četiri posto važećih glasova   birača.
Birači na izborima mogu glasovati: na biračkom mjestu, dopisnim ili elektroničkim putem.
 
Granica broja zastupnika trebala bi biti od 90 do 130. Granice koju predlaže građanska inicijativa od 100 do 120 mogu dovesti do problema zbog brzog smanjivanja broja stanovnika slavonskih županija, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. U Jadranskoj Hrvatskoj je prema procjeni Državnog zavoda za statistiku prva izborna jedinica od popisa stanovništva 2011. do sredine 2016. godine izgubila 9.715, druga 11.141 odnosno I. 20.856 stanovnika, treća je dobila 9.780, četvrta je izgubila 24.329 odnosno II. je izgubila 14.549, peta je izgubila 30.477 i šesta 44.658 i III. 75.135 stanovnika.
Prijedlozi građanske inicijative ” Narod odlučuje” o tri preferencijska glasa i izbornom pragu od četiri posto su besmisleni bez definiranih izbornih jedinica. Izborni prag i broj preferencijskih glasova ovisi o broju zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici. Selektivnost preferencijskih glasova ovisi o broju zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici. Što je manji broj zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici uz jednaki broj  preferencijskih glasova veća je vjerojatnost izbora kandidata za zastupnika preferencijskim glasovima.
Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica zbog manipulacija brojem birača izborne jedinice statističke regije Jadranska Hrvatska imale bi više zastupnika od izbornih jedinica statističke regije Kontinentalna Hrvatska. Statistička regija Jadranska Hrvatska s 1,411.935 stanovnika imala je 90 birača na lokalnim izborima 2017. godine na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine, a Kontinentalna Hrvatska s 2,872.850 stanovnika 85.
Više birača od stanovnika imali su: Karlobag i Lovinac iz Ličko-senjske, Baška, Crikvenica, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Novi Vinodolski i Punat iz Primorsko-goranske, Baška Voda, Komiža, Makarska, Okrug, Supetar, Sutivan, Šolta i Vis iz Splitsko-dalmatinske, Civljane, Rogoznica, Tribunj i Vodice iz Šibensko-kninske, Benkovac, Jasenice, Kali, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Nin, Obrovac, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Sali, Starigrad i Vir iz Zadarske županije i Trpanj iz Dubrovačko-neretvanske županije.
Bolje bi bilo broj zastupnika izbornih jedinica odrediti razmjerno broju stanovnika izborne jedinice što je prema preporukama Venecijanske komisije moguće.
 
2) Jeste li za to da se iza članka 72. Ustava Republike Hrvatske doda članak 72.a koji glasi:
Zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna. Podjela Hrvatske na tri izborne jedinice ispunjava sve zahtjeve iz referendumskih pitanja.
Zar zastupnike nacionalnih manjina nije nimalo sram zbog zlorabljenja svojih  zastupničkih mandata da većini hrvatskih građana nameću ministre u VRH- nakon što su zajedno sa zastupnicima: SDP-a, HNS-a, HSU-a i IDS-a uz pomoć Ustavnog suda spriječili održavanje Referenduma o izbornim pravilima i 13. veljače 2015. godine pomogli izglasati loš Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor kojim smo uzalud potrošili milijune kuna na zbirne izborne listine, a koje su poslužile samo kao anketa o ( ne ) popularnosti političara?
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine izabralo 25.420 birača što je 14,97 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO za promjenu izbornih načela. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca sa 16.166, Milu Horvata s 12.175 i Borisa Miloševića s 11.479 glasova je izabralo 16.320 birača što je 32,32 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO. Članova većih parlamentarnih stranka je manje od broja potpisnika peticije “Glasujmo imenom i prezimenom”.
Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće koalicije. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legitimitet. To je prijevara birača.
Na izborima 11. rujna 2016. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 37.902 registriranih birača  odnosno oko osmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko desetine. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 13.708 birača po zastupniku. Manje od 36,72 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo na izborima.  Oko 27 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za izborne liste u deset općih izbornih jedinica. Izabranim zastupnicima je dalo glas samo 8,61 posto birača . Oko desetine registriranih birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za kandidate nacionalne manjine.
Birači srpske nacionalnosti mogu dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi favorizirane SDSS-e.
SDP smatra da referendumske inicijative za promjenu izbornog zakonodavstva i otkazivanje Istambulske konvencije diskriminiraju slabije u društvu. Upravo je zato SDP predložio promjenu Ustava za koju očekuje i potporu vladajućih. Pozvali su sve saborske zastupnike da potpišu njihovu inicijativu i nakon skupljenih potpisa stavili su u saborsku proceduru prijedlog promjena Ustava vezanu za neposredno odlučivanje birača na referendumima.
 
“Ustavni okvir kojeg sada imamo nije uređen. Pitanja raspisivanja, provođenja i odlučivanja na referendumu trebaju se urediti po uzoru na brojne moderne europske zemlje. Treba se pobliže odrediti i koja pitanja ne mogu biti tema referenduma kako se ne bi ograničavale osobne slobode”, kazao je predsjednik SDP-a Davor Bernardić. “Referendumske inicijative kojima se prikupljaju potpisi za izmjene izbornog zakona i otkazivanja Istambulske konvencije usmjerene su protiv onih koji su slabiji. Iskorištavaju rupu u Ustavu nastalu promjenama 2010. godine. Naš se prijedlog zaista može nazvati “Narod odlučuje” jer želimo da se o promjenama Ustava i zakona odlučuje glasovanjem na referendumu s kvalificiranim brojem glasova koje bi ta inicijativa dobila”, kazao je bivši ministar uprave matematičar Arsen Bauk odgovoran za sprječavanje referendumskog izjašnjavanja birača o izbornim pravilima 2014. godine. “Predložena promjena Ustava odnosi se samo na članak Ustava koji određuje način na koji se provodi referendum. Prva promjena je smanjenje broja prikupljenih potpisa za raspisivanje referenduma na 200.000. Druga promjena je definiranje tema koje ne mogu biti tema referenduma, po uzoru na Sloveniju, a to su teme smanjivanja temeljnih prava i sloboda građana, poreznog sustava i proračuna, izvršavanja međunarodnih ugovora, obrane i nacionalne sigurnosti te pitanja koja se odnose na izbore i imenovanja iz nadležnosti Sabora. Treća grupa promjena odnosi se na većinu potrebnu za donošenje odluka na referendumu. Da bi referendum uspio, referendumska odluka trebala bi biti podržana s najmanje 25 posto birača, odluka o organskim zakonima trebala bi imati potporu 40 posto građana, a za promjenu Ustava potpora bi trebala iznositi 50 posto plus jedan glas”, kazao je Peđa Grbin.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković komentirao je prijedlog SDP-a o promjeni Ustava kojim bi se precizno uredilo pitanje referenduma. U praksi se pokazalo da je po pitanju referenduma potrebna jasnija i preciznija regulativa. Je li potrebno zbog toga mijenjati Ustav ili je dovoljno promijeniti zakon, odgovorit će stručnjaci nakon analize. Pitanje jest je li potrebno mijenjati Ustav samo radi referenduma jer je neke stvari moguće regulirati izmjenama zakona, rekao je ministar pravosuđa. Rupu u Ustavu stvorila je politička kasta promjenama Ustava 2010. godine da osigura referendumom provedenim 22. siječnja 2012. godine ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Prema “Kodeksu dobre prakse o referendumu” preporuka Venecijanske komisije ne zahtjeva se kvorum za donošenje odluka referendumskim odlučivanjem. Zar političare nije nimalo sram da nakon kršenja 1. članka Ustava 2014. godine i višegodišnjim odgađanjem promjena Zakona o izbornim jedinicama onemogućavaju referendum za promjenu izbornih pravila? Od 2014. godine imali su dovoljno vremena da promjene Zakon o referendumu i izborno zakonodavstvo prema zahtjevu Ustavnog suda od 10. prosinca 2010. godine i zahtjevima Građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom”.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Žigmanov: Zajedništvo među Hrvatima nikada nije bilo ostvareno na višoj razini!

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i dr., a povodom članka „Brojni izazovi manjinskog amaterizma“ u „Hrvatskoj riječi“ br. 846. od 5. srpnja 2019. godine.
http://2.bp.blogspot.com/-7ZDH0v2AGgc/Tbw9n3k8XrI/AAAAAAAAAbc/7q-dKBI4Qn8/s1600/HSD_prije%2Brata.JPG
U zgradi Hrvatskog doma u Novom Slankamenu, u kojoj djeluje Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Stjepan Radić“, Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH) organiziralo je prvi redoviti radni susret predstavnika hrvatskih udruga u Srbiji. Govorilo se o amaterizmu u kulturi Vojvodine te o razvoju i očuvanju kulturnog identiteta Hrvata u Srbiji! Rečeno je da je HNV objavio (gdje, kada?) preliminarne rezultate obilaska hrvatskih udruga i po izjavi Darka Sarića Lukendića (na Dnevniku na hrvatskom jeziku RTV2 od 1. lipnja 2019.) »obiđene su i kontaktirane 74 udruge, od kojih 51 djeluje u oblasti kulture, a preostalih 13 u različitim drugim oblastima«. 51 plus 13 nije 74, ali to ostavimo brošuri, koju u nekom narednom periodu obećava Jasna Vojnić, predsjednica HNV-a: »U brošuri će biti sumiran rad sa hrvatskim udrugama u Srbiji, na osnovi čega će Odbor za kulturu izraditi mjere za unaprjeđenje u oblasti kulture«.
 
Prvi pa redoviti radni susret hrvatskih udruga u Srbiji, amaterizam u kulturi Vojvodine, očuvanje identiteta Hrvata u Srbiji, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (ne pokriva Beograd, Zemun i ostale dijelove Srbije), preliminarni rezultati, buduća brošura, buduće mjere za unaprjeđenje, da li ima ili nema 74 hrvatske udruge (u Srbiji ili je u pitanju samo Vojvodina?), izjava g. Tomislava da ima oko 40 aktivnih hrvatskih udruga (od toga su preko 20 u Donjotavankutskom trokutu) i slične nedefiniranosti su rezultat rada grupice „bunjevačkih Hrvata“ koje je oko sebe okupio g. Tomislav i preuzeo sve ingerencije (i sav novac) kada je u pitanju 57.900 Hrvata u Republici Srbiji!
„Hrvatska riječ“ br. 846. od 5. srpnja 2019. godine donosi na dvije stranice hvalospjev o ovom veličanstvenom prvom redovitom radnom susretu te o ogromnim izazovima manjinskog amaterizma, ali samo jedna priložena fotografija pokazuje pravo stanje stvari.
 
U prostoriji u kojoj je održan ovaj prvi rad(os)ni susret bilo je nazočno tridesetak osoba, od čega je njih desetak vezano za organizaciju, izlaganje, prigodne pozdrave, snimanja i sl., a čini ih stalna putujuća grupa „bunjevačkih Hrvata“ iz Subotice (za honorare, dnevnice, putne troškove i sl.). Ako se vidi da je iz nekih udruga bilo po dva predstavnika, a iz udruge koja je domaćin sigurno i više, znači da je manje od 20 udruga (od 74!!!) imalo svoje predstavnike na ovoj zanimljivoj i korisnoj temi za sve Hrvate u Republici Srbiji!
Tu je i kubik knjiga (na stolu u dnu slike) Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (čitaj g. Tomislava) pa je 57.900 Hrvata u Republici Srbiji (posebice srijemskih) fascinirano napornim i korisnim radom ovdašnjih hrvatskih institucija. Sve se to onda na sva zvona objavi u ovdašnjim hrvatskim medijima (sve ih drže ljudi g. Tomislava) i krug je zatvoren. Ispunjen je plan rada, potrošen je novac, putujuća karavana se vraća u Suboticu i svi Hrvati (posebice srijemski) nikad sretniji! Da sve, ipak, nije tako idealno i idilično govori twitter g. Tomislava o nekom simboličnom raskolu! Prvi put čujem da raskol može biti simboličan, ali i to valjda spada u jednu od tisuće manipulacija g. Tomislava. Izazivanje benignih simboličkih raskola!
 
Zajedništvo Hrvata u Vojvodini (možda njegovih desetak „bunjevačkih Hrvata“ na ključnim mjestima u ovdašnjim hrvatskim institucijama)?! A što je s Hrvatima u Srbiji?! A okupiran sobom g. Tomislav nam godinama ne govori što je s rodnom kućom bana Jelačića u Petrovaradinu!?
Dok ona ne bude otkupljena u cijelosti i dok ne bude kulturni i administrativni centar svih Hrvata u Republici Srbiji, nema govora o bilo kakvim uspjesima g. Tomislava i njegovih plaćenih poltrona novcem koji pripada svim Hrvatima ovdje. 
 

Branimir Miroslav Tomlekin

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Uz pomoć ustavnih sudaca prekršili ste I. članak Ustava Republike Hrvatske

 
 
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Ožujska 12, 10 000 Zagreb
 
PRAVNI FAKULTET
prof. dr. sc. Branko Smerdel
Trg Republike Hrvatske 14, 10 000 Zagreb
 
Predmet: Gruba manipulacija Registrom i popisima birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2000. godine
Poštovani gospodine profesore,
pročitavši Vaše jučerašnje izjave za Jutarnji list odlučio sam Vam se obratiti kao profesoru ustavnog prava. Potpisnik sam peticije GI "Glasujmo imenom i prezimenom" i GI "Narod odlučuje" za održavanje referenduma o izbornim pravilima te član udruge "Antikorupcija" i suradnik Hrvatskih suverenista. Molim Vas da osudite vlasti Republike Hrvatske zbog kršenja prava na referendumsko izjašnjavanje grubom manipulacijom Registrom birača s prebivalištem U Hrvatskoj. To ste kao cijenjeni profesor ustavnog prava trebali učiniti prije četiri godine kad je za vrijeme Vlade kandidata za predsjednika Republike Zorana Milanovića građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Grubom manipulacijom brojem birača tadašnja je saborska većina spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske.
https://scontent.cdninstagram.com/vp/dd855fcbdee0482cc2caf73821a9209d/5DA22AE0/t51.2885-15/e35/64905878_1113277258883374_461516128904947103_n.jpg?_nc_ht=scontent-ort2-1.cdninstagram.com
Lovro Kuščević
 
U potpunosti podržavam program narodnog kandidata za predsjednika Republike dr. sc. Miroslava Škore i dijagnozu ponašanja političke kaste uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom Registrom birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske (vidi priloženu analizu). Je li to bio kraj demokratskog poretka u Republici Hrvatskoj gospodine profesore Smerdel?
 
Uzurpatori iz političke kaste boljševičkog mentalnog sklopa su promijenili Ustav travnja 2010. godine. Povećali su broj zastupnika srpske nacionalne zajednice na najmanje 3 zastupnika, a ostalih na 5. Prema Zakonu o pravima nacionalnih manjina ranije je bilo od 1 do 3 srpske nacionalne zajednice, a ostalih najmanje 4. Ukupno je bilo od 5 do 8 zastupnika nacionalnih manjina. Ukinuli su cenzus za valjanost referenduma. Smanjili su broj zastupnika dijaspore na 3. Povećali su do 22. siječnja 2012. godine broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na 4.092.137, a to je 605.103 više od broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine. Rupu u Ustavu stvorila je politička kasta promjenama Ustava 2010. godine da osigura referendumom provedenim 22. siječnja 2012. godine ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Prema “Kodeksu dobre prakse o referendumu” preporuka Venecijanske komisije ne zahtjeva se cenzus za donošenje odluka referendumskim odlučivanjem. Zar političare nije nimalo sram da nakon kršenja 1. članka Ustava 2014. godine i višegodišnjim odgađanjem promjena Zakona o izbornim jedinicama onemogućavaju referendum za promjenu izbornih pravila? Od 2014. godine imali su dovoljno vremena da promjene Zakon o referendumu i izborno zakonodavstvo prema zahtjevu Ustavnog suda od 10. prosinca 2010. godine i zahtjevima građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom”. Bivšem ministru uprave Arsenu Bauku i zastupniku Peđi Grbinu dostavio sam 19. studenog 2014. godine prijedloge tri i šest izbornih jedinica i prijedlog izbora zastupnika mješovitim izbornim sustavom.
 
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, u postupku pokrenutom na zahtjev Hrvatskog sabora radi utvrđivanja jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma iz članka 87. stavaka od 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), na sjednici održanoj 10. prosinca 2014. donio
 
ODLUKU
 
I. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene članka 73. [72.] Ustava Republike Hrvatske pod nazivom »Birajmo zastupnike imenom i prezimenom«, koji je dostavljen predsjedniku Hrvatskog sabora 22. listopada 2014., a koji je u Hrvatskom saboru zaveden pod ur. brojem: 363-14-02, klasa: 014-01/14-02/09 od 22. listopada 2014.,
Ustavni sud utvrđuje:
– da je ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 1. Ustava,
– da nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3. Ustava.
II. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« nije dopušteno raspisivanje referenduma iz točke I. ove izreke jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača.
 
I. KRETANJE BROJA BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ NA IZBORIMA I REFERENDUMIMA OD 1997. DO 2019. GODINE
 
Datum
B
ΔB1
Δt
ΔB/ Δt
B - P
15.06. 1997.           P
3.683 774
-
-
-
178.241
03.01. 2000.        ZD
3.882.448
198.674
932
77.807
376.915
25.01. 2000.           P
3.858.893
- 23.555
22
-390.799
353.360
25.05.  2001.          L
3.890.133
31.240
486
23.462
384.600
23.11.  2003.          S
3.974.545
84.412
912
33.783
469.012
23.01. 2005.           P
4.004.962
30.417
427
26.000
499.429
15.05. 2005.           L
4.009.201
4.234
112
13.798
503.668
25.11. 2007.           S
4.073.630
64.429
924
25.451
568.097
17.05. 2009.           L
4.085.470
260.739
539
172.567
579.937
10.01. 2010.           P
4.089.320
3.850
238
5.904
583.787
04.12. 2011.           S
4.092.861
3.541
693
1.865
605.827
22.01.  2012.       RP
4.092.137
-724
49
-5.393
605.103
14.04.  2013.       EU
3.742.383
- 349.754
448
-284.955
255.349
19.05.  2013.          L
3.767.170
24.787
35
258.493
280.136
01.12.  2013.    ROB
3.777.518
10.348
196
19.270
290 484
25.05.  2014.       EU
3 760 783
-16 735
175
-34 904
273.749
28.12.   2014.         P
3.773.687
12.904
217
21.704
286.653
11.01.  2015.          P
3.788.039
14.352
14
374.177
301.005
08.11.  2015.          S
3.759.844
- 28.195
301
-34.189
272.810
11.09.  2016.          S
3.742.546
- 17.298
308
-20.409
255.512
21.05.  2017.          L
3.719.556
-22.990
252
-33.299
232.522
26 .05. 2019.       EU
3.678.470
-41.086
735
-20.403
191.436
20.11. 2013.        RB
4.080.386
-
-
-
593.352
21. 09. 2014.       RB
4.042.522
- 37.864
305
- 45.312
555.488
30. 05. 2015.       RB
3.817.092
- 225 430
251
- 327.816
330.058
13. 05. 2018.       RB
3.747.409
- 69.683
1.079
23.572
260.375
27.04. 2019.        RB
3.735.680
- 11.729
349
-12.267
248.646
12 .05.2019.        RB
3.735.514
166
15
- 4.039
248.480
 
Oznake u tablici:
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj, ΔB  = Bi+1 - Bi = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora, Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora, P01 = 3 505 533 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2001. godine, P11 = 3 487 034 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. godine, ΔB1 / Δt = prosječna godišnja promjena broja birača i
B - P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika prema popisima 2001. ili 2011. godine. Od 1997. do 2010. godine razlika je između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a od 2011. godine između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine.
 
Predznak + odgovara prirastu, a - padu broja birača na godinu. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori, ROB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum, RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor,  ZD = izbori za Zastupnički dom, ŽD = izbori za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i RB = broj birača prema rješenjima Ministarstva uprave iz Registra birača.
 
Kako je Ustavni sud (USUD) obrazložio Odluku o nedovoljnom broju potpisa potpore birača referendumskoj inicijativi "Glasujmo imenom i prezimenom"?
13.1. Radi upućivanja na razlike između registra birača i popisa birača, kao i pojedinih drugih evidencija koje proizlaze iz citiranih odredaba Zakona o registru birača (ZoRB-a), navodi se primjer: na posljednjem održanom narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka (1. prosinca 2013.), na dan zatvaranja registra birača u smislu članka 47. ZoRB-a (20. studenoga 2013.) u registru birača u smislu članka 5. ZoRB-a bilo je upisano 4.523.586 birača. Od toga je u Republici Hrvatskoj bilo registrirano 4.080.386, a u inozemstvu 443.200 birača. Međutim, od registra birača treba razlikovati popis birača.
 
Tako je u rješenju ministra uprave o izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača, klasa: 013-01/13-01/47, ur. broj: 515-03-01-02/1-13-13 od 28. studenoga 2013. (https://uprava.gov.hr/vijesti/rjesenje-o-izmjeni-rjesenja-o-zakljucivanju-popisa-biraca/435) utvrđeno da je na dan 22. studenoga 2013. u zaključenom popisu birača u smislu članka 49. ZoRB-a bilo upisano ukupno 3.780.725 birača, među kojima je u Republici Hrvatskoj bilo upisanih 3.773.850 birača, od čega je prethodno registriranih bilo 7.477 birača, a aktivno registriranih birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj bilo je 6.875. Nadalje, na sam dan održavanja referenduma novoupisanih birača (onih »uz potvrdu") u smislu članka 57. ZoRB-a bilo je ukupno 6.053, među kojima je 3.236 birača bilo u Republici Hrvatskoj, a 2.817 u inozemstvu (o razlici između registra i popisa birača v. i točku 19.2. obrazloženja ove odluke).
 
Prethodni podaci, iako u cijelosti točni, prikazuju stanje na dan koji se ne može smatrati referentnim danom u smislu članka 87. stavka 3. Ustava (v. točku 21. obrazloženja ove odluke), pa se u tom smislu moraju razumjeti samo kao primjer koji služi za ilustraciju broja birača prema različitim evidencijama koje se vode u postupcima referenduma (i izbora). Konačno, registar birača i popis birača u smislu ZoRB-a ne smiju se poistovjetiti s popisom stanovništva. Na temelju koje analize USUD tvrdi da su prethodni podaci u cijelosti točni? Ustavni sud nije obrazložio razliku od 306.536 birača između broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema RB-a i broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj registriran na biralištima u Hrvatskoj 1. prosinca 2013. godine. Kako USUD može tvrditi da su podaci u cijelosti točni, a grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva od 2000. godine do danas?
 
Stvarno registar birača i popis stanovništva 2011. godine nemaju nikakve veze. Imaju li tih 306.536 birača stvarno prebivalište u Hrvatskoj ili je to gruba manipulacija RB-a?  Od 22. 11. 2013. do 30.5.2015. godine za 554 dana broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema RB-u se smanjio s 4.080.386 na 3.817.092 za 263.294 birača prema Rješenju koje je potpisao bivši ministar uprave Arsen Bauk za 30. svibnja 2015. godine u 00 sati. Kako se godišnje može smanjivati broj birača za preko 170.469 gospodine profesore Smerdel? Podatak u RB-a za dan 22.11. 2013. godine grubo odstupa od stvarnosti! 19. 2. Ustavni sud primjećuje da su donošenjem ZoRB-a i Zakona o prebivalištu (»Narodne novine« broj 144/12., 158/13.) stvoreni preduvjeti za konačno sređivanje evidencija prebivališta, a time i broja birača u Republici Hrvatskoj, kao i za postupno rješavanje dugogodišnjeg strukturalnog problema koji se očitovao u tome da je Republika Hrvatska imala više registriranih birača nego stanovnika. S obzirom na predstojeće učinke članka 18. stavaka od 2. do 6. Zakona o prebivalištu, broj birača u prvoj evidenciji (to jest u evidenciji birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj) postupno će se smanjivati kako se bude smanjivao broj hrvatskih državljana koji stvarno ne žive na prijavljenim adresama u mjestima diljem Hrvatske, a za toliko će se povećavati broj birača u drugoj evidenciji (to jest u evidenciji birača hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj – v. članak 17. ZoRB-a u točki 13. obrazloženja ove odluke). Tako se, prema podacima Ministarstva uprave (v. točku 3. obrazloženja ove odluke), u razdoblju od 4. prosinca 2011. do 5. listopada 2014. broj birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj (u prvoj evidenciji) već smanjio za 52.325 (s 4.095.521 na 4.043.196), a broj birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj (u drugoj evidenciji) povećao za 72.175 (s 411.758 na 483.933).
 
U očitovanju Ministarstva uprave također je istaknuto da »nakon što evidencija prebivališta bude usklađena sa stvarnim stanjem, više neće biti potrebe za razlikom između popisa i registra birača« (primjer te razlike v. u točki 13.1. obrazloženja ove odluke). Pri tome bi se osnovano moglo očekivati da bi ukupan broj birača i dalje ostajao na približno istoj razini (cca nešto više od 4,5 milijuna) jer taj broj pokazuje određeni stupanj stabilnosti. Tako je primjerice, prema podacima Ministarstva uprave, na dan 4. prosinca 2011. u (prijašnjem) popisu birača bilo ukupno 4.504.081 birača, a na dan 5. listopada 2014. u (sadašnjem) registru birača bilo ih je ukupno 4.527.129. S tog je aspekta mjerilo za određivanje apsolutnog broja (ustavnog praga), utvrđeno u točki 18. obrazloženja ove odluke, jasan izraz načela demokracije jer ide in favorem organizacijskih odbora, kojima se ne smije nametati prekomjerni teret pri prikupljanju potpisa za raspisivanje referenduma. Naime, (postupno) smanjenje broja birača u evidenciji birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj po sili ZoRB-a te Zakona o prebivalištu rezultirat će i postupnim smanjenjem zahtijevanog ustavnog praga od »deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj« u smislu članka 87. stavka 3. Ustava. Pri tome nijedan birač (ukupno njih nešto više od 4,5 milijuna) neće biti uskraćen u pravnoj mogućnosti da obavlja radnje u postupku prikupljanja potpisa na području Republike Hrvatske u vezi s konkretnom referendumskom inicijativom odnosno da ostvaruje svoje biračko pravo u postupku odlučivanja na referendumu, kako je to obrazloženo u točkama od 12. do 16. ove odluke.
USUD nije uzeo u obzir popis stanovništva 2011. godine te prirodno i migracijsko kretanje stanovništva
U tablici II. prikazano je kretanje stanovnika od popisa stanovništva 2001. i  2011. godine te procjena kretanja stanovništva Državnog zavoda za statistiku sredinom godina od 2012. do 2017. godine. Broj stanovnika i broj punoljetnih stanovnika (birača) stalno pada. Kako može biti ukupan broj birača Republike Hrvatske stabilan kako tvrdi USUD?
 
II. KRETANJE BROJA STANOVNIKA, MALOLJETNIKA I PUNOLJETNIKA OD 2001. DO 2017. GODINE
 
Godina
S
P
ΔS
ΔP
p
2001. 
4.437.460
3.505.533
0
0
79,00
2011. 
4.284.889
3.487.034
152.571
18.499
81,38
2012.
4.267.558
3.478.171
169.902
27.363
81,50
2013.  
4.255.689
3.474.453
181.771
31.080
81,64
2014.  
4.238.389
3.468.447
199.071
37.086
81,83
2015. 
4.203.604
3.449.154
233.856
56.379
82,05
2016.  
4.174.349
3.435.425
263.111
70.108
82,30
2017.  
4.124.531
3.395.979
312.929
109.554
82,34
2018.
4.089.400
3.369.666
348.060
135.867
82,35
 
Oznake:
S = broj stanovnika,
P = broj punoljetnih stanovnika, ΔS = S1 - Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine, ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine, p = P / S x 100% = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu izražen u postocima, p1 = ΔS17 / S1 x 100 % = 312.929 / 4.437.460 x 100 = 7,05% = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja stanovnika prema popisu 2001. godine i p2 = ΔP17 / P1 x 100 % = 109.554 / 3.505.533 x 100 = 3,13% = smanjenje broja punoljetnih osoba prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine. Procjena za 2018. godinu izračunata je na temelju privremenih podataka DZS-u za sredinu 2018. godinu i procjena kretanja za sredine godina do 2017. godine. Na Pristupnom referendumu održanom 22. siječnja na biralištima u Hrvatskoj bilo je registrirano 4.092.137 birača a prema ispravi koju je potpisao matematičar Arsen Bauk na dan 30 svibnja 2015. godine u 00 sati bilo je 3.817.092 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Na Pristupnom referendumu bilo je 275.045 birača više nego 30. svibnja 2015. godine 1.224 dana kasnije. Godišnje je moralo 82.019 birača izgubiti biračko pravo smrću i / ili gubitkom državljanstva i  / ili iseljenjem iz Hrvatske nego ih je punoljetnošću stjecalo biračko pravo. Zar je to moguće gospodine profesore Smerdel?
 
III. RASPODJELA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA NA PRISTUPNOM REFERENDUMU  2012. GODINE I PRVIM IZBORIMA ZA EUROPSKI PARLAMENT 2013. GODINE
 
ŽUP
S
B1
B2
ΔB
p1
ZG
317.606
284.793
266.645
18.148
89,67
KZ
132.892
114.920
107.922
6.998
86,48
SM
172.439
177.950
156.828
21.122
103,20
KA
128.899
133.333
117.396
15.937
103,44
VA
175.951
153.037
143.161
9.876
86,98
KK
115.584
101.050
93.847
7.203
87,43
BB
119.764
113.642
101.216
12.426
94,89
PG
296.195
287.202
264.973
22.229
96,96
LS
50.927
57.032
47.703
9.329
111,99
VP
84.836
83.699
72.844
10.855
98,66
PS
78.034
78.335
67.961
10.374
100,39
BP
158.575
155.416
141.329
14.087
98,01
ZD
170.017
182.680
164.943
17.737
107,45
OB
305.032
291.205
262.188
29.017
95,47
ŠK
109.375
122.901
105.997
16.904
112,37
VS
179.521
179.929
159.320
20.609
100,00
SD
454.798
430.299
399.598
30.701
94,61
IS
208.055
199.746
187.434
12.312
96,01
DN
122.568
115.996
107.408
8.588
94,64
ME
113.804
100.640
94.587
6.053
88,43
GZ
790.017
728.332
679.083
49.249
92,19
RH
4.284.889
4.092.137
3.742.383
349.754
95,50
P
3.487.034
-
-
-
-
B - P
-
605.103
255.349
-
-
 
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika po županijama i u Gradu Zagrebu prema popisu 2011. godine, B1 = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na Pristupnom referendumu održanom 22. siječnja 2012. godine,
B2 = broj birača na prvim izborima za EU parlament održanim 14. travnja 2013. godine, ΔB = B1 - B2 = smanjenje broja birača na prvim izborima za Europski parlament u odnosu na broj birača na Pristupnom referendumu, P = 3.487.034 = broj punoljetnih stanovnika popisan 2011. godine, B - P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine i p1 = B/ Sx100 % = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na Pristupnom referendumu na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine.
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska,  ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.
 
Broj birača registriran na biralištima u Hrvatskoj je od Pristupnog referenduma do prvih izbora za EU parlament smanjen za 349.754 birača  u 448 dana. Zar je u tom razdoblju tolikom broju birača prestala važiti osobna iskaznica kako tvrdi bivši ministar uprave Arsen Bauk gospodine profesore Smerdel?
Na Pristupnom referendumu imale su: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Zadarska, Šibensko - kninska i Vukovarsko-srijemska županija više birača od stanovnika popisanih travnja 2011. godine te 42 grada i 153 općine.
 
U Zagrebačkoj županiji imala je samo općina Žumberak više birača od stanovnika, u Sisačko-moslavačkoj 3 grada i 8 općina, u Karlovačkoj 2 grada i 13 općina, u Varaždinskoj samo općina Bednja, u Koprivničko-križevačkoj samo općina Legrad, u Bjelovarsko-bilogorskoj dva grada i 3 općine, u Primorsko-goranskoj 8 gradova i 8 općina, u Ličko-senjskoj 3 grada i 8 općina, u Virovitičko-podravskoj jedan grad i 9 općina, u Požeško-slavonskoj 2 grada i jedna općina, u Brodsko-posavskoj 7 općina, u Zadarskoj 3 grada i 18 općina, u Osječko-baranjskoj jedan grad i 12 općina,  Šibensko-kninskoj 4 grada i 11 općina, u Vukovarsko-srijemskoj 2 grada i 13 općina, u Splitsko-dalmatinskoj 7 gradova i 22 općine, u Istarskoj 4 grada i 7 općina i u Dubrovačko neretvanskoj županiji 10 općina.
 
Na prvim izborima za europski parlament održanim 2013. godine registriran je na biračkim mjestima u domovini najmanji broj birača od 2003. godine na izborima registriran na biralištima u Hrvatskoj. Broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine je vrlo velik naročito u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji, a iznosi oko 97. Republika Hrvatska nije prelazila nikad iznos od tri milijuna i sedamsto i pedeset tisuća birača. U Zadarskoj županiji više birača od broja stanovnika imali su: Benkovac, Nin, Obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Pašman, Polača,Preko, Privlaka, Sali, Stargrad, Vir, Vrsi i Zemunik Donji; u Šibensko-kninskoj: Drniš, Knin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kistanje, Rogoznica i Tribunj; u Ličko-senjskoj: Donji Lapac, Karlobag, Lovinac i Udbina; u Splitsko-dalmatinskoj: Komiža, Makarska, Supetar, Baška Voda, Bol, Cista Provo, Gradac, Lečevica, Lokvičići, Okrug, Podgora, Selca, Sućuraj, Sutivan i Šolta; u Dubrovačko-neretvanskoj: Janjina i Trpanj; u Istarskoj Medulin; u Primorsko-goranskoj: Crikvenica, Novi Vinodolski, Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Punat; u Karlovačkoj: Slunj, Cetingrad, Krnjak, Plaški, Saborsko i Vojnić; u Sisačko-moslavačkoj: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Majur, Sunja i Topusko; u Osječko-baranjskoj Šodolovci; u Brodsko-posavskoj: Okučani i Stara Gradiška te Vukovar u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
 
Prema Državnom zavodu za statistiku sredinom 2014. godine Hrvatska je imala 4.238.389 stanovnika, a od toga bilo ih je punoljetno 3.468.447. Na drugim izborima za EU parlament bilo je 292.336 birača više od punoljetnih stanovnika, a 21. rujna 2014. godine u 00 sati 574.075. Nemoguće je gospodine profesore Smerdel da je za 118 dana  281.739 naših državljana s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo i / ili promijenilo prebivalište iseljenjem iz Hrvatske i / ili ispisom iz državljanstva.  Dakle građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima.
 
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao ministar uprave Arsen bauk smanjio za samo 251 dan za 225.430 birača sa  4.042.522 na 3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja, ministar Lovro Kuščević i ustavni sudci? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi ( ako postoji ) koji su prihvatili ustavni sudci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327.816 birača umre i / ili promjeni prebivalištem iseljenjem iz Hrvatske više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Nikada  godišnje u Hrvatskoj nije umrlo više od 55 tisuća državljana od 1974. godine! Manipulacija nevažećim osobnim iskaznicama od strane političke kaste je omalovažavanje inteligencije hrvatskih birača.  Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju Registrom i popisima birača i da im u tome pomaže USUD, a to  je kazneno djelo udruženog zločinačkog pothvata gušenja neposredne demokracije Vlade sadašnjeg kandidata za predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića? Vlada Andreja Plenkovića nastavila je gušiti neposrednu demokraciju provjerom potpisa i manipulacijom Registrom birača.
 
Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju načelnike policijskih stanica u sređivanju Registra birača u graničnim područjima s BiH i Srbijom provjeravanjem prebivališta. Demografi prof. dr. sc. Stjepan Šterc i prof. dr. sc. Anđelko Akrap tvrde da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem u zemlji. Bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić je  svibnja 2017. godine za Slobodnu Dalmaciju izjavio da je trebalo iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj izbrisati 269.516 birača. Građanska inicijativa " Narod odlučuje " je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo 2 festivalom demokracije " proglasilo nevažećim.
 
Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je kao korektiv ponašanja političke kaste gospodine profesore Smerdel pretpostavka ostvarenja "Nove hrvatske paradigme" prema knjizi Davora Ive Stiera uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje.
S poštovanjem!
 

U Zagrebu 30. lipnja 2019. godine

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Treba li, nakon neuspjeha u Bakuu, smijeniti Zlatka Dalića?

Nedjelja, 15/09/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1220 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević