Get Adobe Flash player
Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

Ne smetaju im hrvatske kune kad podržavaju Plenkovića i HDZ. Smeta im...

Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

Andrej oko sebe ima klimavce, puzavce, kameleone, beskralježnjake,...

Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

Sesardić: Josipović slijedi logiku onog ideološki korumpiranog suda...

Sprega lokalne i državne politike

Sprega lokalne i državne politike

Projekt Brijuni Rivijera Ivana Jakovčića povezuje lokalne i državne...

Desnica zastranila zbog egoizma

Desnica zastranila zbog egoizma

Ništa nisu naučili iz...

  • Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

    Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

    četvrtak, 18. travnja 2019. 12:16
  • Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

    Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:51
  • Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

    Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:44
  • Sprega lokalne i državne politike

    Sprega lokalne i državne politike

    srijeda, 17. travnja 2019. 11:10
  • Desnica zastranila zbog egoizma

    Desnica zastranila zbog egoizma

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:39

Podjela Hrvatske na tri, pet ili šest izbornih jedinica

 
 
Osam od 10 sadašnjih izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava sa 20 zastupnika po izbornoj jedinici je optimalna podjela Hrvatske na izborne jedinice. Kod razmjernog izbornog sustava optimalna je podjela Hrvatske na pet izbornih jedinica po 20 zastupnika. Izborni prag od 4 % je optimalan za 20 zastupnika po izbornoj jedinici. Kod preferencijskog glasanja svih birača izborne jedinice trebale bi imati manji broj zastupnika. Minimalni broj od 15 ili 20 zastupnika izborne jedinice ne bi smio ući u Ustav.
https://www.deutschland.de/sites/default/files/styles/crop_page/public/media/image/europe-parliament-election-2019-european-union.jpg?h=a5546995&itok=B03MP4Ja
Danas imamo u Hrvatskoj 428 općina, a od toga prema konačnim rezultatima popisa stanovnika od 2011. godine, u  220 općina ima manje od 2500, a 276 manje od 3000 stanovnika. Imamo 128 gradova, a od toga 18 gradova ima manje od 5000, a 60 manje od 10.000 stanovnika i 20 županija što  ukupno iznosi 576 administrativnih jedinica. Prije prosinca 1992. godine Republika Hrvatska imala je samo 115 općine. Naše posustalo gospodarstvo ne može više pokrivati troškove za mirovine, socijalnu pomoć, preveliku državnu i lokalnu administraciju i javne i državne službe.
 
Vlada Jadranke Kosor je zbog toga na sjednici 23. rujna 2010. godine imenovala Radnu skupinu za decentralizaciju i regionalni preustroj koja je trebala, "prema utvrđenim smjernicama i načelima", predložiti "funkcionalnu decentralizaciju i regionalnu reorganizaciju Republike Hrvatske". Pod "funkcionalnom decentralizacijom" podrazumijevala se i odgovarajuća fiskalna decentralizacija. Prošlo je više od osam godina od imenovanja Radne skupine, vladavina Zorana Milanovića i Tihomira Oreškovića, provedeni su izbori za lokalne jedinice samouprave 2013. godine, izbori za EU parlament 2013. i 2014. godine te redovni i prijevremeni izbori za Hrvatski sabor 2015. i 2016. godine i lokalni izbori 21. svibnja 2017. godine, a po pitanju funkcionalne i fiskalne decentralizacije i preustroja lokalne samouprave vladajući nisu ništa poduzeli.
 
Koalicijska vlada Zorana Milanovića je podijelila  Hrvatsku na dvije statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija tako da je prijašnje:  Sjeverozapadnu i Središnju i istočnu ( Panonsku ) statističku regiju spojila u jednu statističku regiju s nazivom Kontinentalna Hrvatska, a Jadransku regiju je ostavila nepromijenjenu. Broj stanovnika statističkih regija prema novoj podjeli iznosi: Jadranska regija s 1.411.935 i Kontinentalna regija s 2.872.954 stanovnika prema popisu stanovnika iz travnja 2011. godine. Broj stanovnika Kontinentalne Hrvatske je dvostruko veći od Jadranske Hrvatske. Taj podatak  omogućava optimalnu podjelu Hrvatske na tri i šest izbornih jedinica s podjednakim brojem stanovnika i birača. Tri izborne jedinice mogu biti statističke regije.
 
TRI I ŠEST IZBORNIH JEDINICA
 
Republika Hrvatska bi uz zadržavanje razmjernog izbornog sustava trebala imati 3 izborne jedinice koje bi davale u Hrvatski sabor po 30 zastupnika po izbornoj jedinici s izbornim pragom od 3 %, a to je smanjenje ukupnog broja zastupnika za 48 u odnosu na sadašnji saziv Hrvatskog sabora. Hrvatski sabor bi imao ukupno 103 zastupnika = (3x30 razmjerno + 8 nacionalnih manjina + 5 dijaspore). Sukladno zahtjevima referendumske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" stranke bi trebale samostalno nastupati na izborima uz ispunjenje uvjeta potpore tri tisuće pravovaljanih potpisa potpore birača za sudjelovanje na izborima. Kandidati koji bi dobili 1,5% preferencijskih glasova od broja glasova koje je dobila njihova stranka napredovali bi na stranačkoj listi. Birači bi mogli dati tri preferencijska glasa.
 
PODJELA HRVATSKE NA TRI STATISTIČKE REGIJE = IZBORNE JEDINICE I NA ŠEST IZBORNIH JEDINICA
 
Županije
S
B
p
R
V
Dubrovačko-neretvanska
121 381
107 733
88,76
-
1
Splitsko-dalmatinska
449 610
404 843
90,04
-
4
Šibensko-kninska
101 436
99 493
98,08
-
1
1. izborna jedinica
672 427
612 069
91,02
10
6
Istarska
208229
187 471
90,03
-
2
Ličko-senjska
45 943
44 695
97,28
-
1
Primorsko-goranska
286 677
265 631
92,66
-
3
Zadarska
168 672
162 028
96,06
-
2
2. izborna jedinica
709 521
659 825
93,00
10
8
I. izborna jedinica
1 381 948
1 271 894
92,04
20
14
Grad Zagreb
802 762
692 141
86,22
12
8
3. izborna jedinica
802 762
692 141
86,22
12
8
Karlovačka
118 263
111 073
93,92
-
1
Krapinsko-zagorska
126 334
109 713
86,84
-
1
Zagrebačka
311 416
272 155
87,39
-
3
4. izborna jedinica
556 013
492 941
88,66
8
5
II. izborna jedinica
1 358 775
1 185 082
87,22
20
13
Bjelovarsko-bilogorska
109 822
98 895
90,05
-
1
Koprivničko-križevačka
109 137
94 444
86,54
-
1
Međimurska
110 999
96 041
86,52
-
1
Sisačko-moslavačka
152 546
146 400
95,97
-
2
Varaždinska
168 560
146 766
87,07
-
2
Virovitičko-podravska
77 086
71 520
92,78
-
1
5. izborna jedinica
728 150
654 066
89,83
10
8
Brodsko-posavska
143 827
136 481
94,89
-
1
Osječko-baranjska
283 035
253 813
89,68
-
3
Požeško-slavonska
69 583
65 886
94,69
-
1
Vukovarsko-srijemska
159 213
152 334
95,69
-
2
6. izborna jedinica
655 658
608 514
92,81
10
7
III. izborna jed.
1 383 808
1 262 580
91,24
20
15
Republika Hrvatska
4 124 531
3 719 556
90,18
60
42
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2016. godine (https://www.dzs.hr),
B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine,
p = B/S x 100 = broj birača na sto stanovnika sredinom 2016. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku;
R= broj zastupnika koje bismo birali razmjerno i
V= broj zastupnika koje bismo birali većinski.
 
KRETANJE BROJA STANOVNIKA IZBORNIH JEDINICA PREMA POPISU 2011. I PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTKU SREDINOM: 2015. i 2017. GODNE.
 
GODINA
2011.
2015.
2017.
ΔS
S1.
686 741
679 750
672 427
14 314
S2.
725 194
717 636
709 521
15 673
SI.
1 411 935
1 397 386
1 381 948
29 987
S3.
790 017
799 565
802 762
-12 745
S4.
579 397
567 251
556 013
23 384
SII.
1 369 414
1 366 816
1 358 775
10 639
S5.
782 378
751 460
728 150
54 228
S6.
721 162
687 942
655 658
65 504
SIII.
1 503 540
1 408 015
1 383 808
119 732
S
4 284 889
4 203 604
4 124 531
160 358
S.V.3
1 428 296
1 401 201
1 374 844
53 452
p3min..
-4,12
-2,45
-1,17
-
p3max..
5,27
0,49
0.65
-
S.V.6
714 148
700 601
687 422
26 726
p6min.
-18,87
-19,03
-19,12
-
p6max.
12,86
14,13
16,78
-
 
Oznake:
S = broj stanovnika Republike Hrvatske,
SI., SII. i  SIII. = broj stanovnika izbornih jedinica kod podjele Hrvatske na tri izborne jedinice i
S1., S2. S3., S4., S5. i S6. = broj stanovnika izbornih jedinica kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica,
ΔS = S11 - S17 = promjena broja stanovnika i ostalih karakterističnih veličina izbornih jedinica od 2011. do sredine 2017. godine prema procjeni broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku,
S.V.3 = srednja vrijednost broja stanovnika izbornih jedinica kod tri izborne jedinice,
p3min. = Smin. / S.V. x 100 % = odstupanje broja stanovnika izborne jedinice s minimalnim brojem stanovnika od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica kod tri izborne jedinice,
p3max.. = Smax. / S.V. x 100 % = odstupanje broja stanovnika izborne jedinice s maksimalnim brojem stanovnika od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica kod tri izborne jedinice, 
S.V.6 = srednja vrijednost broja stanovnika izbornih jedinica kod šest izbornih jedinica,
p6min.. = Smin. / S.V. x 100 % = odstupanje broja stanovnika izborne jedinice s minimalnim brojem stanovnika od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica kod šest izbornih jedinica i
p6max.. = Smax. / S.V. x 100 % = odstupanje broja stanovnika izborne jedinice s maksimalnim brojem stanovnika od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica kod šest izbornih jedinica.
 
Odstupanje broja stanovnika kod tri izborne jedinice od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica kreće se prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2017. godine od -1,17 % za II. izbornu jedinicu do 0,65 % kod III., a broj birača kreće se od - 4,42 % u II. izbornoj jedinici do 2,58 % u I. izbornoj jedinici. Dakle, odstupanje broja stanovnika i broja birača ne prelazi iznos od ± 2,6 %. Maksimalno odstupanje broja stanovnika od popisa 2011. do sredine 2017. godine je od -4,12% do 5,27%. Broj stanovnika se smanjio: u I. izbornoj jedinici za 29.987, II. za 10 639 i III. za 119 732 stanovnika odnosno 74,67 % od 160 358 stanovnika koliko je izgubila Hrvatska od popisa 2011. do sredine 2017. godine.
 
Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica prvoj izbornoj jedinici se prema procjeni Državnog zavoda za statistiku broj stanovnika smanjio od popisa stanovništva 2011. do sredine 2017. godine za 14.113, drugoj za 15.673, četvrtoj za 23.384, petoj za 54.228 i šestoj za 65.504 odnosno 40,85% od gubitka stanovnika Hrvatske, a trećoj Gradu Zagrebu se povećao za 12 745 stanovnika.  Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica odstupanja prelaze preporučene vrijednosti Venecijanske komisije od 10%. Ako bismo gradske četvrti Brezovica i Sesvete izdvojili iz Grada Zagreba i pripojili 4. izbornoj jedinici dobili bismo šest izbornih jedinica s odstupanjima broja stanovnika manjim od ± 5% od 2011. do 2017.  godine. Podjela Hrvatske na tri izborne jedinice zadovoljava preporuke Venecijanske komisije od 2001. do 2017. godine. Broj zastupnika izbornih jedinica može se prema preporukama odrediti razmjerno broju stanovnika ili državljana s prebivalištem u izbornoj jedinici uključivo i maloljetnike i razmjerno broju birača. Broj birača izbornih jedinica od 2001. do 2017. godine grubo odstupa od kretanja broja birača pa bi bilo bolje broj zastupnika određivati razmjerno broju stanovnika izborne jedinice.
 
Od 2001. godine najveće promjene broja stanovnika imale su šesta izborna jedinica kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica i III. kod podjele Hrvatske na tri izborne jedinice. Šesta izborna jedinica je u sastavu III. kod podjele Hrvatske na tri izborne jedinice. Kod podjele Hrvatske na tri izborne jedinice III. izborna jedinica je od popisa 2001. do popisa 2011. godine prosječno godišnje gubila 13 044, a od popisa 2011. do sredine 2017. godine prema procjeni DZS-u prosječno gubi 17 732 stanovnika. Od sredine 2014. do sredine 2017. godine prosječni godišnji gubitak III. izborne jedinice se povećao na 27 719 stanovnika. III. izborna jedinica je od popisa 2001. do sredine 2017. godine izgubila 236 841 stanovnika odnosno 75,69% od 312 929 stanovnika koliko je izgubila Hrvatska. Slavonske županije su izgubile 158 515 odnosno 50,65% od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske. Ova analiza ukazuje na hitnost promjene Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Broj zastupnika izbornih jedinica treba usklađivati razmjerno broju stanovnika barem nakon svakog popisa stanovništva.
 
PODJELA HRVATSKE NA PET STATISTIČKIH REGIJA = IZBORNIH JEDINICA
 
Županije
S
B
p %
R
V
Dubrovačko-neretvanska
121 381
107 733
88,76
-
1
Šibensko-kninska
101 436
99 493
98,08
-
1
Splitsko-dalmatinska
449 610
404 843
90,04
-
4
Zadarska
168 672
162 028
96,06
-
2
1. izborna jedinica
841 099
774 097
92,03
12
8
Istarska
208 229
187 471
90,03
-
2
Ličko-senjska
45 943
44 695
97,28
-
1
Primorsko-goranska
286 677
265 631
92,66
-
3
Karlovačka
118 263
111 073
93,92
-
1
Sisačko-moslavačka
152 546
146 400
95,97
-
2
2. izborna jedinica
811 658
755 270
93,05
12
9
I.
1 652 757
1 5 29 367
92,53
24
17
Grad Zagreb
802 762
692 141
86,22
12
8
3. izborna jedinica = II.
802 762
692 141
86,22
12
8
Koprivničko-križevačka
109 137
94 444
86,54
-
1
Krapinsko-zagorska
126 334
109 713
86,84
-
1
Međimurska
110 999
96 041
86,52
-
1
Varaždinska
168 560
146 766
87,07
-
2
Zagrebačka
311 416
272 155
87,39
-
3
4. izborna jedinica
826 446
719 119
87,01
12
8
Bjelovarsko-bilogorska
109 822
98 895
90,05
-
1
Virovitičko-podravska
77 086
71 520
92,78
-
1
Brodsko-posavska
143 827
136 481
94,89
-
1
Osječko-baranjska
283 035
253 813
89,68
-
3
Požeško-slavonska
69 583
65 886
94,69
-
1
Vukovarsko-srijemska
159 213
152 334
95,69
-
2
5. izborna jedinica
842 566
778 929
92,45
12
9
III.
1 669 012
1 498 048
89,76
24
17
Republika Hrvatska
4 124 531
3 719 556
90,18
60
42
 
Oznake:
S = broj stanovnika procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2017. godine;
B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima 2017. godine,
p = B/S x 100 = broj birača na sto stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine,
R = Broj zastupnika izborne jedinice s razmjernim izbornim sustavom,
V  = Broj zastupnika po županijama s većinskim sustavom izbora kod mješovitog izbornog sustava i
 
Ukupni broj zastupnika u Hrvatskom saboru bio bi Z = 111 = 42 većinski + 60 razmjerno u 6 nacionalnih manjina + 3 dijaspora.  I., II. i III. bile bi statističke regije.
 
KRETANJE BROJA STANOVNIKA IZBORNIH JEDINICA PREMA POPISU 2011. I PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTKU SREDINOM: 2015. i 2017. GODNE.
 
GODINA
2011.
2015.
2017.
ΔS
S1.
856 758
849 918
841 099
15 659
S2.
856 515
829 600
811 658
44 857
I.
1 713 273
1 679 518
1 652 757
60 516
II. = S3.
790 017
799 565
802 762
-12 745
S4.
855 837
842 223
826 446
29 391
S5.
925 762
882 298
842 566
83 196
III.
1 781 599
1 724 521
1 669 012
112 587
S
4 284 889
4 203 604
4 124 531
160 358
S.V.
856 977,8
840 720,8
824 906,2
32 071,6
pmin.
-7,81
-4,90
-2,68
-
pmax.
8,03
4,95
2,14
-
 
Oznake:
S = broj stanovnika Republike Hrvatske,
S1, S2, S3,  S4, iS5 = broj stanovnika izbornih jedinica,
ΔS = S11 - S17 = promjena broja stanovnika, broja zastupnika i ostalih karakterističnih veličina izbornih jedinica od 2011. do sredine 2017. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku,
S.V. = srednja vrijednost broja stanovnika izbornih jedinica,
pmin. = Smin. / S.V. x 100% = odstupanje broja stanovnika izborne jedinice s minimalnim brojem stanovnika od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica i
pmax. = Smax. / S.V. x 100% = odstupanje broja stanovnika izborne jedinice s maksimalnim brojem stanovnika od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica.
 
Ukupni broj zastupnika u Hrvatskom saboru bio bi  Z = 5x20 razmjerno + 8 zastupnika nacionalnih manjina + 3 zastupnika dijaspore = 111. I., II. i III. bile bi statističke regije. Broj stanovnika izbornih jedinica odstupa od srednje vrijednosti izbornih jedinica od -2,68 kod 3. do 2,14 posto kod 5. izborne jedinice. Broj birača odstupa od srednje vrijednosti izbornih jedinica od - 6,96 kod 3. do 4,71 posto kod 5. izborne jedinice. U 1., 2. i 5. izbornoj jedinici je broj birača na 100 procijenjenih stanovnika prevelik. To su izborne jedinice koje graniče s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. Kod razmjernog izbornog sustava svaka izborna jedinica imala bi 20 zastupnika. Broj stanovnika izbornih jedinica osim Grada Zagreba pada od 2001. godine, a naročito brzo od popisa stanovništva 2011. godine, a prema procjeni DZS-u od sredine 2014. godine. Najveći pad ima peta izborna jedinica sastavljena od slavonskih županija i Bjelovarsko-bilogorske. Slavonske županije su prema popisu iz 2001. godine imale oko petinu stanovnika Republike Hrvatske, a prema procjeni DZS-u 2017. godine imaju oko šestinu. Peta izborna jedinica je od popisa 2001. do popisa stanovništva 2011. godine prosječno godišnje gubila 11 658 stanovnika, a od popisa 2011. do 2017. godine prosječno godišnje gubi 13 866 stanovnika. Od sredine 2014. do sredine 2017. godine prosječno gubi godišnje 18.639 stanovnika. Ukupno je od 2001. do sredine 2017. godine izgubila 181.777 stanovnika odnosno 58,09% od 312 929 stanovnika koliko je izgubila Hrvatska. Treća i peta izborna jedinica prelaze  2001. godine preporučenu  vrijednost  odstupanja od 10 % Venecijanske komisije. Kod podjele Hrvatske na pet izbornih jedinica prva i druga izborna jedinica mogu biti statistička regija, Grad Zagreb druga i četvrta i peta zajedno treća statistička regija.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Objava bez komentara cjelovite pravomoćne presude (Poslovni broj: Gž-649/18-2) suda u Koprivnici

 
 
REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Varaždinu
Stalna služba u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
 
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
PRESUDA I RJEŠENJE
 
Županijski sud u Varaždinu — Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Miloša Lojena kao predsjednika vijeća, Vesne Rep kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Damira Ronića kao člana vijeća, u parničnom predmetu tužitelja Dobroslava Parage iz Zagreba, Ul. Augusta Šenoe 13, OIB 21969755215, protiv 1.tuženika Marijana Majstorovića iz Zagreba, Velenjska 20, OIB 00071827585 i 2.tuženika Tkanica d.o.o. iz Zagreba, Velenjska 20, OIB 54240020787, oba zastupani po punomoćniku Tomislavu Profuziću odvjetniku iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog gradanskog suda u Zagrebu broj Pn-1495/17-32 od 20. prosinca 2017. godine, u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 13. studenoga 2018.,
presudio je i riješio je
https://ak9.picdn.net/shutterstock/videos/12357059/thumb/1.jpg
Žalba tužitelja djelomično se odbija kao neosnovana, a djelomično se uvažava kao osnovana te se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-1495/17-32 od 20. prosinca 2017. godine:
-                           potvrđuje u točki IV izreke,
-                           preinačuje u točki V izreke (odluka o naknadi parničnog troška), tako da se rješava:
Nalaže se tužitelju Dobroslavu Paragi da 1.tuženiku Marijanu Majstoroviću, naknadi parnični trošak u iznosu od 2.887,50 kn (slovima: dvije tisuće osamsto osamdeset i sedam kuna i pedeset lipa), u roku od 15 dana.
Točke I, II i III izreke presude nisu bile predmet ovog postupka.

 

Obrazloženje
 
Sud prvog stupnja donio je presudu čija izreka glasi:
„I Nalaže se II tuženiku Tkanica d.o.o. iz Zagreba, Velenjska 20, OIB: 54240020787 isplatiti tužitelju Dobroslavu Paragi iz Zagreba, ul. Augusta Šenoe 13, OIB: 21969755215 iznos od 12.000,00 kn sa zateznom kamatom tekućom od dana 20.12.2017.g. do isplate, s tim da se stopa zatezne kamate određuje za svako polugodište uvećanjem za tri postotna poena prosječne kamate stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, a koju prosječnu kamatnu stopu za referentno razdoblje utvrđuje Hrvatska narodna banka, sve u roku od 15 dana.
 
Poslovni broj: Gž-649/18-2
II II tuženik Tkanica d.o.o. iz Zagreba, Velenjska 20, OIB: 54240020787 dužan je u prvom slijedećem izdanju portala www.hrvatski-fokus.hr bez komentara objaviti cijelu pravomoćnu presudu ovog suda.
III Odbija se zahtjev tužitelja da mu II tuženik naknadi parnični trošak ovog postupka.
IV Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja protiv 1 tuženika koji glasi:
"I tuženik Marijan Majstorović iz Zagreba, Velenjska 20, OIB: 00071827585 dužan je tužitelju Dobroslavu Paragi iz Zagreba, ul. Augusta Šenoe 13, OIB: 21969755215 isplatiti iznos od 20.000,00 kn na ime pravične novčane naknade u skladu sa odredbama ZOO-a, te mu naknaditi trošak parničnog postupka, sa zateznom kamatom u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena od dana donošenja presude pa do isplate, kao i naknaditi mu parnične troškove, sve u roku od 15 dana."
V Nalaže se tužitelju naknaditi I tuženiku parnični trošak ovog postupka u iznosu od 6.525,00 kn, u roku od 15 dana."
Protiv točaka IV i V izreke navedene presude pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnio je tužitelj dana 4. siječnja 2018. godine zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08- ispravak, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 — u daljnjem tekstu: ZPP), a predlaže da ovaj sud preinači pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda.
Odgovor na žalbu nije podnesen.
Žalba je djelomično osnovana.
U svojoj žalbi tužitelj navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. i čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer u presudi o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razIozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.
Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer je iznio jasne razloge o odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava. Nisu počinjene niti druge bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti primjenom odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.
Bitnu povredu iz čl. 354. st. 1. ZPP-a tužitelj u svojoj žalbi ne defmira, ali u dijelu žalbe koji se odnosi na dosuđenu zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos od 12.000,00 kn, a koji je tužitelju dužan naknaditi 2.tuženik Tkanica d.o.o. iz Zagreba, od presuđenja 20. prosinca 2017. godine do isplate, tužitelj navodi da je prvostupanjski sud postupio suprotno čl. 3. st. 3. ZPP-a kojim je propisano da sud neće uvažiti raspolaganje stranAa koja su u suprotnosti s prisilnim propisima, zbog čega da je bez obzira na postavljeni tužbeni zahtjev od strane tužitelja da mu se zakonska zatezna kamata na iznos nematerijalne štete dosudi od presuđenja, istu trebalo dosuditi od utuženja.
Prema odredbi čl. 2. st. 1. ZPP-a u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stav1jeni u postupku.
Dakle, kada je tužitelj zatražio u svojem tužbenom zahtjevu zateznu kamatu od presuđenja do isplate, prvostupanjski sud je nije mogao dosuditi od utuženja do isplate, jer je vezan tužbenim zahtjevom, pa se stoga odredba čl. 3. st. 3. ZPP-a uopće ne može primijeniti u ovakvoj situaciji.
 
Poslovni broj: Gž-649/18-2
Članak 3. st. 3. ZPP-a govori o zahtjevima kojima stranke ne mogu raspolagati, a zahtjev kojim se traži zakonska zatezna kamata od vremena koje je povoljnije za tuženika, ne ulazi u krug takvih zahtjeva, jer stranka može slobodno odlučiti i ne tražiti zakonsku zateznu kamatu ili ju tražiti za kraći vremenski period nego što bi mu ista pripadala.
Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja da mu 1.tuženik Marijan Majstorović kao glavni urednik internetskog tjednika „Hrvatski fokus" te 2.tuženik Tkanica d.o.o. iz Zagreba kao nakladnik internetskog tjednika „Hrvatski fokus" naknade i to svaki od njih iznos od po 12.000,00 kn, radi objave informacije dana 8. lipnja 2012. godine u online tjedniku www.hrvatski-fokus.hr,u rubrici „Gledišta", a kojom informacijom je narušen ugled, čast dostojanstvo tužitelja.
U spornom tekstu se navodi da je tužitelj primio novac od izvjesnog antihrvatskog lobija u Americi, koji je sve činio kako bi se u Hrvatskoj izazvala anarhija, bratubilački rat u kojem bi pucao Hrvat na Hrvata i tako onemogućilo međunarodno priznanje Republike Hrvatske, da je ucjenjivao hrvatske jadnike koji su htjeli doći do oružja kako bi mogli braniti svoja ognjišta, da je od njih tražio da se zakunu njemu na vjemost kao „vrhovnom zapovjedniku", da je tužitelj bez ikakvih stručnih kvalifikacija, pa da je stoga prisiljen pretvoriti jednu povijesnu stranku u privatno poduzeće kako bi na račun lakovjemih zarađivao kruh za život, da je uputio pisma Ujedinjenim narodima, Europskoj zajednici, američkom Kongresu, Helsinki Watchu i drugima,u kojima da optužuje Hrvatsku vojsku i policiju, kao hrvatsku aktualnu vlast za ubojstvo 75 Srba na području Gospića, da tužitelj nije „veliki pravaš" „borac za ljudska prava" nego čovjek u službi određenih krugova SAD-a koji su mu dali zadatak da u Hrvatskoj izazove građanski rat, anarhiju i opće nezadovoljstvo u narodu, da je tužitelj čovjek kojemu nije stalo do slobode demokracije niti borac za Hrvatsku državu, već ustaša po zadatku, a ne po uvjerenju, kao da ima zadatak da HSP što viš'e ustašuje kako bi se hrvatsku aktualnu vlast optuživalo u inozemstvu za porast fašizma u Hrvatskoj, da je tužitelj „paranoik" koji se htio mjeriti s kraljem Tomislavom, Antom Starčevićem, Eugenom Kvaternikom, s Franjom Tuđmanom, možda i Antom Kovačevićem, da su njegove furerovske ambicije nanijele dosta štete Hrvatskoj državi i hrvatskom narodu.
Prvostupanjski sud je na temelju provedenih dokaza utvrdio da je na internetskim stranicama „Hrvatskog fokusa" dana 8. lipnja 2012. godine u rubrici „Gledišta" objavljen članak pod nasiovom „Dobroslav Paraga i ustaštvo za dolare" sa podnaslovom „Niste vi Paraga, borac za ljudska prava. Vi ste ustaša po zadatku." u kojemu članku je iznesen niz informacija i tvrdnji koje se odnose na osobu tužitelja i na njegovo djelovanje, a sve kako je to tužitelj naveo u tužbi.
Prvostupanjski sud zaključuje da se iznesenim tvrdnjama ne iznosi mišljenje autora ili komentar, već da se radi o iznošenju tvrdnji o tužitelju. Navedenim tvrdnjama iz objavljenog članka da se tužitelj i njegovo djelovanje stavljaju u kontekst koji prosječan čitatelj percipira kao iznimno negativan, tj. u kontekst počinjenja kaznenog djela i izdaje hrvatskih nacionalnih interesa.
Navedeni tekst je napisao Krešimir Pavelić, a u online tjedniku „Hrvatski fokus" objav1jen je na stranici „Gledišta" kao tekst kojeg je za objavu dostavila Carmen Tomašić.
Navedeni članak je prijepis članka koji je objavljen u Večernjem listu dana 27. ožujka 1992. godine i kojeg je potpisao Krešimir Pavelić.
Po objavi navedenog članka tužitelj je zatražio ispravak koji je objavljen u cijelosti na istoj stranici i na jednako vrijedan način pod naslovom „Krešimir Pavelić me grubo kleveće, podmeće i optužuje" i pod naslovom „Nisam ja nikakav ustaša po zadatku već borac za ljudska prava" a koji je objavljen dana 29. lipnja 2012. godine.
Pored toga, tuženici su objavili i ispriku tužitelju za objavu spornog teksta.
 
Poslovni broj: Gž-649/18-2
Utvrđeno je također da je tužitelj protiv Ltuženika Marijana Majstorovića kod Općinskog kaznenog suda u Zagrebu pokrenuo kazneni postupak radi kaznenog djela klevete, a vezano uz objavu navedenog članka, te je dana 7. ožujka 2017. godine pod brojem K-1026/15 donesena presuda kojorn je odbijena optužba protiv ovdje Ltuženika Marijana Majstorovića, a nakon što je tužitelj odustao od kaznenog progona i nakon što je prihvatio ispravak objavljene informacije.
Prvostupanjski sud je primjenom odredbe čl. 21. st. 1. Zakona o medijima („Narodne novine" br. 59/04, 84/11 dalje: ZM) i čl. 1100. st. 1. i 2. u vezi s čl. 19. st. 1. i 2. i čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 25/11 i 78/15 dalje ZOO) obvezao 2.tuženika Tkanicu d.o.o. Zagreb da tužitelju na ime naknade materijalne štete zbog povrede prava osobnosti isplati pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 12.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a od presuđenja (prema traženju tužitelja) do isplate.
Prvostupanjski sud je odbio zahtjev tužitelja u odnosu na 1.tuženika Marijana Majstorovića jer je utvrdio da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 21. st. 7. ZM-a, jer objavljena informacija nije autorizirana i jer da 1.tuženik Marijan Majstorović nije bio zaposlenik 2.tuženika Tkanica d.o.o. Zagreb, a da ne postoje ni uvjeti za primjenu odredbe čl. 1061. st. 2. ZOO-a. Pri tome je prvostupanjski sud imao u vidu da je u kaznenom postupku koji je vođen protiv 1.tuženika Marijana Majstorovića optužba odbijena.
Prema odredbi čl. 2. ZM-a, autorizacija je potvrda autentičnosti izjave ili razgovora namijenjenog objavljivanju dana u pisanom ili usmenom obliku ako postoji tonski zapis o usmenoj autorizaciji.
Prema mišljenju prvostupanjskog suda objavljeni tekst je djelo Krešimira Pavelića, isti je objavljen u Večernjem Iistu dana 7. trav.nja 1992. godine, a za objavu na online portalu „Hrvatski fokus" taj tekst je dostavila Carmen Tomašić. Navedeni tekst nije autoriziran od strane Krešimira Pavelića u smislu odredbe čl. 2. ZM-a, pa prvostupanjski sud zaključuje da se ne radi o tekstu koji bi bio autoriziran od strane autora Krešimira Pavelića za objavu na portalu, pa stoga da ne postoji niti odgovornost glavnog urednika za nastalu štetu u smislu odredbe čl. 21. st. 7. ZM-a kojom je propisano da ako je informacija autorizirana, a pojedini dijelovi sadrže očevidne uvrede ili klevete, autorizacija ne isključuje i solidarnu odgovornost nakladnika i glavnog urednika, ukoliko nisu postupali u dobroj vjeri.
Kako je u odnosu na 1.tuženika Marijana Majstorovića tužbeni zahtjev odbijen, to je prvostupanjski sud obvezao tužitelja da mu naknadi parnični trošak u iznosu od 6.525,00 kn, koji se sastoji o sudske pristojbe za odgovor na tužbu, te od nagrade za zastupanje punomoćnika odvjetnika čija visina je određena Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine", br. 142/12, 103/14 i 118/14 - dalje: Tarifa), za radnje koje je prvostupanjski sud ocijenio da su bile potrebne za vođenje postupka, uz uvećanje za iznos PDV-a od 25%.
Tužitelj u svojoj žalbi ocjenjuje kako je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje u odnosu na 1.tuženika Marijana Majstorovića i kako je u odnosu na njega pogrešno primijenio materijalno pravo jer da je objavljeni tekst dvostruko autoriziran od Krešimira Pavelića i to za objavu u Večernjem listu od 7. travnja 1992. godine i objavu u njegovoj knjizi „HSP od obnove do slobode" iz 1995. godine na stranici 134. - 137. knjige. Zbog toga tužitelj ocjenjuje da je netočan zaključak prvostupanjskog suda da sporni tekst nije autoriziran za objavu na portalu 2.tuženika Tkanice d.o.o..
Pored toga, da je netočan zaključak prvostupanjskog suda da Ltuženik Marijan Majstorović nije u vrijeme objave prijepornog članka bio zaposlenik 2.tuženika Tkanice d.o.o. Zagreb, zbog čega se ne može primijeniti odredba čl. 1061. st. 2. ZOO-a u korist
 
Poslovni broj: Gž-649/18-2
tužitelja, a na teret 1.tuženika jer da je on bio glavni urednik internetskog tjednika „Hrvatski fokus" i direktor društva Tkanica d.o.o. Zagreb, pa da bi se njegova odgovornost za naknadu štete mogla prosuđivati i prema odredbi čl. 1061. st. 2. ZOO-a, ali u konkretnom slučaju da treba primijeniti čl. 21. st. 7. ZM-a kao lex specialis.
Po ocjeni ovog suda. naknada štete koju je tužitelj potraživao od 1.tuženika Marijana Majstorovića i od 2.tuženika Tkanice d.o.o. Zagreb, temelji se na odredbama Zakona o medijima i to su odredbe na temelju kojih se treba prosuđivati o odgovornosti tuženika prema tužitelju, a zbog povrede prava osobnosti.
I po ocjeni ovog suda, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da se u konkretnom slučaju ne radi o autorizaciji objavljenog teksta, u smislu odredbe čl. 2. ZM-a koja daje definiciju autorizacije, zbog čega ne postoji odgovornost glavnog urednika odnosno zbog čega nije moguće primijeniti odredbu čl. 21. st. 7. ZM-a. Autorizacija se mora odnositi na konkretnu objavu, zbog čega se tekst koji je već ranije negdje objavljen ne može smatrati autorizacijom u smislu odredaba Zakon o medijima.
Naime, osnovno je pravilo da za nematerijalnu štetu zbog objave informacije oštećenom odgovara nakladnik, a glavni urednik zajedno sa nakladnikom i to solidarno, samo u situaciji iz čl. 21. st. 7. ZM-a, a za čiju primjenu se, u konkretnom slučaju nisu ispunili uvjeti.
Zbog toga je žalba tužitelja u odnosu na točku IV izreke presude odbijena kao neosnovana.
Tužitelj osporava i točku V izreke presude u kojoj je odlučeno o naknadi parničnog troška 1.tuženiku Marijanu Majstoroviću jer da je tužitelj obvezan da 1.tužeiku Marijanu Majstoroviću plati cijeli trošak kao da u postupku nije sudjelovao 2.tužeik Tkanica d.o.o. Zagreb i kao da isti uopće nije presuden za naknadu štete. Mišljenje je tužitelja da bi eventualno bio u obvezi naknaditi polovinu ukupno utvrđenog parničnog troška oba tuženika u ovom postupku.
I po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud nije pravilno primijenio odredbu čl. 154.
ZPP-a.
Naime, tuženike je u ovom postupku zastupao isti odvjetnik, pa bi se nagrada za njegov rad trebala računati prema ukupnom VPS-u koji iznosi 24.000,00 kn, uz uvećanje za 10% primjenom Tbr. 36. st. 1. i 2. Tarife i 25% po osnovu PDV-a.
Kako je u odnosu na 1. tuženika Marijana Majstorovića tužbeni zahtjev odbijen, a u odnosu na 2.tuženika Tkanica d.o.o. Zagreb usvojen, to bi sukladno navedenom 1.tuženik Marijan Majstorović imao pravo na 50% parničnog troška koji je za njega i za 2.tuženika Tkanicu d.o.o. Zagreb nastao u ovom postupku.
Pravilnom primjenom Tarife, a polazeći od vrijednosti predmeta spora, parnični trošak tuženika sastoji se od nagrade za rad njihovog punomoćnika i to za zastupanje na ročištima 17. listopada 2014. godine, 9. studenoga i 4. prosinca 2017. godine (Tbr. 9. toč. 1. Tarife), za svaku radnju po 1.000,00 kn i za sastav podneska od 24. studenoga 2017. godine (Tbr. 8. toč. 1. Tarife) iznos od 1.000,00 kn. Navedene iznose treba povećatiza iznos PDV-a od 25% što iznosi 1.000,00 kn i za iznos od 10% prema Tbr. 36. st. 1. Tarife, što iznosi 500,00 kn. Navedenim iznosima treba dodati i iznos sudske pristojbe za odgovor na tužbu koja iznosi 275,00 kn, pa je ukupni parnični trošak tuženika 5.775,00 kn.
Tuženicima se ne priznaje trošak za zastupanje na ročištu 2. travnja 2013. godine kako je to zatraženo troškovnikom, jer navedenog datuma nije bilo ročišta u ovom postupku, te nagrada za sastav podnesaka (dva) od 27. studenog 2017. godine jer u tim podnescima nije izneseno ništa novo što nije izneseno u ranijem podnesku.
 
Poslovni broj: Gž-649/18-2
Navedeni trošak od 5.775,00 kn potrebno je podijeliti na dva jedna dijela, pa je stoga tužitelj 1.tuženiku Marijanu Majstoroviću dužan naknaditi parnični trošak u iznosu od 2.887,50 kn kako je suđeno ovom odlukom.
U dijelu u kojem je pobijana odluka potvrđena riješeno je primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a, a u dijelu u kojem je rješenje o trošku preinačeno primjenom odredbe ćl. 380. toč. 3. ZPP-a.
Točke I, II i III izreke nisu bile predmet razmatranja u ovom postupku jer protiv istih nije izjavljena žalba.
Koprivnica, 13. studenoga 2018.
 

Predsjednik vijeća
Miloš Lojen v. r.

Za točnost otpravka ovlašteni službenik
Voditeljica posebne sudske pisarniee stalne službe
Koraljka Košuta

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Exxon je veći od Kalifornije

 
 
Nedugo nakon mog dolaska u Roseville[1], MN i početka rada na projektu Integrated Recovery[2], pita me začuđeno kolega i prijatelj David Mond:
- Nisi nikad čuo za Exxon[3]? Ne (kažem ja hrabro!).
- Exxon je najveća kompanija na svijetu, veći je od Kalifornije, koja je pak šesta država na svijetu!
https://si.wsj.net/public/resources/images/BN-OM966_0616ev_P_20160616073119.jpg
I nakon puno godina iza tog događaja, ne mogu zaboraviti našu legendarnu »pamet« (koju bi neki prodavali!): U školi učili tzv. političku ekonomiju, a nikada čuli za Exxon!
 
Bilješke:
 
[1] SPERRY/UNISYS razvojni centar i tvornica 2200 serije computera
[2] Prvi u (computerskoj) industriji
[3] 30. siječnja 2009. godine je objavljeno da je Exxon u 2008. godini imao profit od $45.33 milijarde, što je bio najveći profit u povijesti Amerike
 

Tomislav Nürnberger

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Za koga ćete glasati na izborima za Europski parlament?

Četvrtak, 25/04/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 894 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević