Get Adobe Flash player
Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

Ne smetaju im hrvatske kune kad podržavaju Plenkovića i HDZ. Smeta im...

Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

Andrej oko sebe ima klimavce, puzavce, kameleone, beskralježnjake,...

Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

Sesardić: Josipović slijedi logiku onog ideološki korumpiranog suda...

Sprega lokalne i državne politike

Sprega lokalne i državne politike

Projekt Brijuni Rivijera Ivana Jakovčića povezuje lokalne i državne...

Desnica zastranila zbog egoizma

Desnica zastranila zbog egoizma

Ništa nisu naučili iz...

  • Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

    Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

    četvrtak, 18. travnja 2019. 12:16
  • Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

    Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:51
  • Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

    Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:44
  • Sprega lokalne i državne politike

    Sprega lokalne i državne politike

    srijeda, 17. travnja 2019. 11:10
  • Desnica zastranila zbog egoizma

    Desnica zastranila zbog egoizma

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:39

Dok prijetnja nije stigla do Žigmanovljevih dlaka padale su glave Hrvata, i to isključivo srijemskih!

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i dr., a povodom nastupa Tomislava Žigmanova u emisiji Televizije N1 „Crvena linija“ od 1. ožujka 2019. godine u 20.00 sati.
https://www.uns.ac.rs/images/novosti/2018/0615LektoratHr/slika06.jpg
U emisiji Televizije N1 „Crvena linija“ od 1. ožujka 2019. godine (u 20.00 sati) na temu „srpsko-hrvatski odnosi“, a koju je vodila renomirana novinarka Marina Fratucan, gosti su bili: iz Zagreba gospodin Saša Milošević (Srpsko narodno vijeće), iz Beograda gospodin Tomislav Žigmanov (Demokratski savez vojvođanskih Hrvata) i iz Sarajeva gospođa Dženana Karup, novinarka. I dok je gospođa Karup bila vrlo konkretna u svojim odgovorima na pitanja voditeljice, a odgovore gospodina Miloševića ne želim komentirati, dotle je Tomislav Žigmanov, po običaju, bio uglavnom ’vejač magle’. Iako je u cijeloj emisiji prilično statirao, uspio je plasirati, nekoliko svojih „zbunjevina“.  Između ostalog, kao kulturni djelatnik broj jedan u Hrvata u Republici Srbiji, opet je kao veliki uspjeh hrvatske zajednice naveo otvaranje Lektorata za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu!
 
U otvorenom pismu od 26. siječnja 2019. godine napisaio sam kako funkcionira taj „lektorat“ (i to nitko nije demantirao): U ured Hrvatskog nacionalnog vijeća u Subotici vikendom dolazi iz Hrvatske (vjerojatno iz Zagreba) lektor hrvatskog jezika Tomislav Čužić i četiri sata drži predavanje učiteljima/cama i odgojiteljima/cama iz Subotice i Donjeg Tavankuta, kojih je ukupno 7 (sedam)!
 
Iznošenje neistine zbog samohvalisanja je kontraproduktivno za našu zajednicu ovdje i služi jedino za lažno veličanje pojedinaca, prije svega samog Tomislava Žigmanova, i za obmanjivanje javnosti, prije svega svih Hrvata, a posebno 57.900 Hrvata u Republici Srbiji. Kao politički djelatnik broj jedan u Hrvata u Republici Srbiji i zastupnik Hrvata u Skupštini Republike Srbije, Tomislav Žigmanov nije u emisiji odgovorio kako se preko noći pretvorio od opozicijskog zastupnika koji kritizira politiku SNS-a, odnosno Aleksandra Vučića, prema hrvatskoj zajednici ovdje, u onog koji govori kako su ispunjeni svi zahtjevi ovdašnjih Hrvata upravo zahvaljujući osobnom angažiranju Aleksandra Vučića, na čemu su mu Hrvati zahvalni!
Na spominjanje Hrtkovaca i stradanje Hrvata devedesetih godina prošlog stoljeća Žigmanov je maestralno i hitro prebacio ovaj problem na osobni, na Šešeljevu najnoviju prijetnju Hrvatima, ali prije svega njemu. I dok nikada u Skupštini Srbije Žigmanov nije niti jedne jedine riječi rekao o tom stradanju Hrvata, sada se požalio Aleksandru Vučiću i ovaj je upozorio Šešelja da Žigmanovu ne smije, kao ni jednom Hrvatu, pasti dlaka s glave! Dok prijetnja nije stigla do Žigmanovljevih dlaka padale su glave Hrvata, i to isključivo srijemskih!!!   
 
A stavljati u ovakvoj emisiji u istu ravan to da, zbog dobrosusjedskih odnosa, hrvatski zvaničnici ne bi trebali više pominjati agresiju Srbije na Hrvatsku i genocid u Srebrenici sa tim da zvaničnici iz Srbije za uzvrat ne bi trebali više govoriti da je u Hrvatskoj na vlasti nacistički režim, je nedopustivo! Ako je i od Žigmanova, previše je.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Preferencijsko glasovanje svih birača na izborima je nepraktično i preskupo!

 
 
Zašto nam namećete preferencijsko glasovanje na izborima gospodo stranački čelnici, a možete demokratski odrediti redoslijed na listama unutarstranačkim izborima s preferencijskim glasovanjem članova stranaka i simpatizera tri do šest mjeseci prije  izbora? Preferencijsko glasovanje svih birača na izborima je nepraktično i preskupo! Bolje bi bilo da stranke na unutarstranačkim izborima odrede redoslijed preferencijskim glasovanjem tri do šest mjeseci prije izbora kako u članku 88. novog Statuta ima kao mogućnost HDZ!
https://i0.wp.com/makrsamples.com/wp-content/uploads/2016/11/808.png?w=924&ssl=1
Gordan Jandroković sa 808 glasova na čelu Hrvatskoga sabora!
 
Izborni zakoni omogućavaju svim registriranim  strankama sudjelovanje  na izborima bez valjano prikupljenih potpisa potpore birača. Teoretski može nastupiti na svim izborima preko 160 izbornih lista. Ako bismo proveli izbore preferencijskim glasovanjem poput izbora za EU parlament u izbornoj jedinici u kojoj se bira 30 zastupnika na 8 stranica moglo bi se smjestiti 12 izbornih lista, a sa 14 zastupnika 26 lista. U I. izbornoj jedinici 2011. godine sudjelovalo je 39 izbornih lista ( vidi tablicu ) što bi se moglo smjestiti na 12 stranica A4 formata. Kako će Željka Markić, Krešimir Miletić i njihov savjetnik prof. dr. sc. Robert Podolnjak te ministar uprave Lovro Kuščević  i DIP provesti izbore s preferencijskim glasovanjem, ako je Hrvatska jedna izborna jedinica u kojoj bismo birali najmanje 91 zastupnika. Za samo 10 izbornih lista s 910 kandidata trebalo bi 19 stranica formata A4 za tiskanje imena i prezimena kandidata o kojima većina birača neće ništa znati. Građanska inicijativa " Glasujmo imenom i prezimenom" je 2014. godine kao zahtjev imala izbore u jednoj izbornoj jedinici za 140 zastupnika uz izborni prag od 2 % i tri preferencijska glasa. Kod sudjelovanja samo tri liste kandidata bilo bi ukupno 420 kandidata na zbirnoj izbornoj listini. Takvi izbori ne mogu osigurati ravnopravnost kandidatima u izbornom procesu. Željka Markić i ostali ignoriraju moje analize koje sam im više puta dostavio od 2014. godine s prijedlogom tri izborne jedinice i mješovitim izbornim sustavom prema kojemu bismo birali 42 zastupnika većinskim izbornim sustavom i 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u tri izborne jedinice po 20 zastupnika ili u jednoj izbornoj jedinici 60 zastupnika.  Izbor 60 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici s preferencijskim glasovanjem svih birača je praktički neprovediv. Uz sudjelovanje 10 stranačkih lista treba preko 12 stranica formata A4. Zato sam predložio prije četiri godine da stranke na unutarstranačkim izborima preferencijskim glasovanjem demokratski odrede redoslijed na listama. Na izborima bili bi listići s imenima stranaka. Predložio sam da prvo promijenimo Zakon o referendumu i nakon toga temeljito promijenimo referendumskom inicijativom izborno zakonodavstvo. Stranke: HRAST, MOST i druge su  preko svojih zastupnika barem mogle zastupničkim  pitanjem ukazati na nezakonitost odbijanja Vlade Zorana Milanovića građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" i predložiti referendumsko izjašnjavanje birača ili prihvaćanje bitnih zahtjeva koji su se mogli ispuniti podjelom Hrvatske na tri, pet ili šest izbornih jedinica. Građanska inicijativa "Narod odlučuje" nam opet poput građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" nameće razmjerni izborni sustav s tri preferencijska glasa, a zato je već bilo skupljeno od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine 380 649 potpisa birača. To je bilo dovoljno potpisa za održavanje referenduma. Na upit udruge " Korektiv " odvjetnik Građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom " Krešimir Planinić nije podržao pokretanje kaznenog postupka prema odgovornima za kršenje I. članka Ustava RH krivotvorenjem isprave o broju birača na dan 21. rujna 2014. godine. Prijedlozi građanske inicijative " Narod odlučuje" nemaju smisla bez definiranih izbornih jedinica. Što je manji broj zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici uz jednaki broj  preferencijskih glasova veća je vjerojatnost izbora kandidata za zastupnika preferencijskim glasovima. MOST i ostale stranke koje su podržavale Građansku inicijativu "Glasujmo imenom i prezimenom" su mogle predložiti podjelu Hrvatske na pet ili šest izbornih jedinica vodeći računa o provedivosti izbora s preferencijskim glasovanjem u Gradu Zagrebu koji je trebao imati 26 zastupnika u Hrvatskom saboru. Na lokalnim izborima 2013. godine u Gradu Zagrebu bile su 24 liste i ukoliko bi se na izborima sudjelovalo toliko lista ukupno bi bilo  624 kandidata (vidi I. tablicu).
 
Prema zahtjevima građanske inicijative "Narod odlučuje" Grad Zagreb bi imao 20 zastupnika, a uz sudjelovanje na izborima 21 liste kao prošle godine na lokalnim izborima ukupno bi bilo 420 kandidata. Kako provesti izbore u Gradu Zagrebu uz tako veliki broj kandidata i kako im osigurati ravnopravni tretman u medijima? O tim praktičnim problemima šute svi novinari tiskanih medija i televizija. Nekritički prenose izjave ministra Lovre Kuščevića o prihvaćanju tri preferencijska glasa na izborima za Hrvatski sabor i uvođenju preferencijskog glasovanja na lokalnim izborima. Analizom broja dobivenih glasova marginalnih lista kandidata na izborima za Skupštinu grada Zagreba i u I., II., VI: i VII. izbornoj jedinici za Hrvatski sabor, koje su dobile manje od 1 posto glasova birača na izborima, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima. Za preferencijsko glasovanje svih birača na izborima odgovaraju izborne jedinice s manjim brojem zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici. Savjetnik građanske inicijative "Narod odlučuje" prof. dr. sc. Robert Podolnjak bio je i savjetnik prije četiri godine građanskoj inicijativi "Glasujmo imenom i prezimenom" i o tome je morao voditi računa kod definiranja I. referendumskog pitanja građanske inicijative "Narod odlučuje".
 
Trebao je biti uvjet za sudjelovanje na izborima barem 100 potpisa po kandidatu na izborima za Hrvatski sabor, a 500 po kandidatu na izborima za Europski parlament. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj propalih glasova i zbirna izborna listina bi bila manjeg formata. Za naredne izbore za EU parlament birat ćemo 12 zastupnika, a izbori će se održati za nešto više od 4 mjeseca. Hrvatski sabor je trebao promijeniti Zakon za izbor zastupnika u EU parlament kako bismo izbjegli praktične probleme kod provedbe izbora. Izborni prag je trebalo povećati na 8 posto i unijeti u Zakon samostalni nastup stranaka na izborima. Prenizak izborni prag rezultira malom vjerojatnošću dobivanja zastupničkog mjesta strankama koje su jedva prešle izborni prag. Ladonja je u osmoj izbornoj jedinici na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine prešla izborni prag, a nije dobila zastupničko mjesto i Savez za Hrvatsku na izborima za EU parlament 2014. godine.
 
Zašto je građanska inicijativa "Narod odlučuje" odustala od samostalnog nastupa stranaka na izborima i uvjetovanja neparlamentarnim strankama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača? Jedino se broj lista na izborima može smanjiti uvjetovanjem sudjelovanja na izborima. Venecijanska komisija preporuča uvjetovanje sudjelovanje na izborima kandidatima ili listama kandidata pravovaljanim potpisima do 1 % birača izborne jedinice ili novčanim pologom ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima").
 
Odustajanje od samostalnog nastupa stranaka na izborima i uvjetovanja sudjelovanja kandidata ili stranaka na izborima je prijevara potpisnika peticije " Glasujmo imenom i prezimenom " za održavanje referenduma o izbornim pravilima 2014. godine.
 
I. ANALIZA RASPODJELE DOBIVENIH GLASOVA STRANAKA NA IZBORIMA U GRADU ZAGREBU OD 2011. DO 2017. GODINE
 
IZB. JED.
N
> 1%
> 3 %
> 4 %
K1
K2
K3
I.  2011.
39
11
5
5
546
1 014
780
II.
36
11
4
4
504
936
720
VI.
29
12
3
3
406
754
580
VII.
27
12
3
3
378
702
540
L  2013.
24
12
8
8
1 224
624
480
I.  2015.
19
8
6
6
266
494
380
II.
17
9
4
4
238
442
340
VI.
15
8
5
5
210
390
300
VII.
17
7
5
5
238
442
340
I.  2016.
19
6
6
6
266
494
380
II.
15
6
5
5
210
390
300
VI.
17
7
5
5
238
442
340
VII.
17
7
4
4
238
442
340
L  2017.
21
9
8
8
1 071
546
420
 
Oznake:
N = broj izbornih lista, 
> = broj lista s više od naznačenog postotka dobivenih glasova od ukupno važećih glasova birača,
K1 = broj kandidata na izborima,
K2 = broj kandidata na izborima za Hrvatski sabor u Zagrebu kao izbornoj jedinici za 26 zastupnika i
K3 = broj kandidata za 20 zastupnika.
 
Izbori za Hrvatski sabor se odnose na I., II., VI. i VII. izbornu jedinicu. 
Za Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinsku, Primorsko-goransku i Osječko-baranjsku županiju na lokalnim izborima treba izabrati 51 zastupnika preferencijskim glasovanjem, a to je praktički neprovedivo. Uz samo 10 lista kandidata treba smjestiti na zbirnu izbornu listu 510 kandidata, a za tiskanje imena i prezimena kandidata treba 11 stranica formata A4. Zato sam predložio prije četiri godine da stranke na unutarstranačkim izborima preferencijskim glasovanjem demokratski odrede redoslijed na listama.
 
II. RASPODJELA PREFERENCIJSKIH GLASOVA SDP-a I KOALCIJSKIH PARTNERA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE
 
Izb. jed.
G
G1
G2
SDP
HNS
HSU
HSS
I.
77.541
59 639
17 902
50 188
4.321
5.130
-
II.
68.603
44 916
23 687
22 209
16.813
456
5.438
III.
93.164
67 716
25 448
31 483
34.110
-
2.123
IV.
46.694
26 977
19 717
11 707
11.264
-
4.006
V.
41.382
26 646
14 736
19 650
2.677
642
3.677
VI.
58.746
35 896
22 850
29 637
4.001
428
1.830
VII.
76.786
46 971
29 815
32 653
1.016
704
12.598
VIII.
63.890
40636
23 254
32 396
3.031
5.209
-
IX.
49.843
33 731
16 112
29 837
1.993
360
1.541
X.
59.953
42 036
17 917
32 657
5.355
-
4.024
Ukupno
636 602
425 164
211 438
292 417
84.581
12.929
35.237
Z
54
54
54
38
9
2
5
 
Oznake u tablici:
Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru,
G = Broj dobivenih glasova koalicije,
G1 = broj dobivenih preferencijskih glasova kandidata koalicije i
G2 = broj birača koji nisu preferencijski glasovali.
 
III. RASPODJELA PREFERENCIJSKIH GLASOVA HDZ-a I KOALICIJIJSKIH PARTNERA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE
 
Izb. jed.
G
G1
G2
HDZ
OSTALI
I.
62 310
52 402
9 908
41 434
10 968
II.
69 224
52 301
16 923
44 459
7 842
III.
43 786
31 144
12 642
30 081
1 063
IV.
60 380
43 775
16 605
43 775
-
V.
77 278
54 276
23 002
54 276
-
VI.
59 653
44 323
15 330
44 323
-
VII.
76 049
51 270
24 779
51 270
-
VIII.
35 753
26 938
8 815
26 938
-
IX.
102 768
68 659
34 109
66 644
2 015
X.
95 486
74 430
21 056
71 408
3 022
Ukupno
682 687
499 518
183 169
474 608
24 910
Z
59
59
59
54
5
 
Oznake u tablici:
Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru,
G = Broj dobivenih glasova koalicije,
G1 = broj dobivenih preferencijskih glasova kandidata koalicije i
G2 = broj birača koji nisu preferencijski glasovali.
 
U I. izbornoj jedinici osim kandidata HDZ-a na njihovoj listi sudjelovali su Bruna Esih s 10.471 i Darinko Kosor s 497, u II. Branko Hrg s 3733 i Dario Hrebak s 4 109, u III. Stanko Belina s 1063, u IX. Hrvoje Zekanović s 2015 i u X. prof. dr. sc. Goran Dodig s 3032 preferencijska glasa.
 
IV. RASPODJELA PREFERENCIJSKIH GLASOVA KANDIDATA SDP-a I KOALICIJSKIH PARTNERA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE
 
Izb. jed.
> 1 %
> 3 %
> 5 %
> 10 %
Z
p1
p2
I.
6
4
2
1
7
76,91
23,09
II.
9
5
4
2
5
65,47
34,53
III.
9
5
5
3
8
72,68
27,32
IV.
12
5
4
2
5
57,77
42,23
V.
14
5
3
2
4
64,39
35,61
VI.
10
5
4
2
5
61,10
38,90
VII.
9
4
2
2
6
61,17
38,83
VIII.
9
3
3
2
6
63,60
36,40
IX.
10
5
2
1
4
67,67
32,33
X.
10
6
3
1
4
70,11
29,89
Ukupno
96
44
32
18
54
66,79
33,21
 
Oznake u tablici:
> = veći od naznačenog iznosa broja preferencijskih glasova u postotcima od broja glasova liste kandidata,
Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru,
p1 = G1 / G x 100 % = broj birača koji su preferencijski glasovali izražen u postotcima i
p2 = G2 / G x 100 % = broj birača koji nisu preferencijski glasovali izražen u postotcima.
 
V. RASPODJELA PREFERENCIJSKIH GLASOVA KANDIDATA HDZ-a I KOALICIJIJSKIH PARTNERA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE
 
Izb. jed.
> 1 %
> 3 %
> 5 %
> 10 %
Z
p1
p2
I.
9
2
2
2
5
84,10
15,90
II.
14
6
5
3
6
75,55
24,45
III.
13
7
6
2
4
71,13
28,87
IV.
13
6
5
2
6
72,50
27,50
V.
14
7
5
2
8
70,23
29,77
VI.
12
6
5
2
6
74,30
25,70
VII.
12
6
3
2
6
67,42
32,58
VIII.
11
6
3
3
3
75,34
24,66
IX.
13
9
5
1
8
66,81
33,19
X.
14
6
4
1
7
77,95
22,05
Ukupno
125
61
43
20
59
73,17
26,83
 
Oznake u tablici:
> = veći od naznačenog iznosa broja preferencijskih glasova u postotcima od broja glasova liste kandidata,
Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru,
p1 = G1 / G x 100 % = broj birača koji su preferencijski glasovali izražen u postotcima i
p2 = G2 / G x 100 % = broj birača koji nisu preferencijski glasovali izražen u postotcima.
 
VI. RASPODJELA PREFERENCIJSKIH GLASOVA MANJIH PARLAMENTARNIH STRANAKA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE
 
STRANKA
G
G1
G2
p1
p2
Z
MOST
186 536
101 036
85 500
54,16
45,84
13
ŽIVI ZID
117 203
52 267
64 936
44,60
55,40
8
M. B. 365
76 054
43 970
32 084
57,81
42,19
2
IDS-PGS
43 180
28 339
14 841
65,63
34,37
3
HDSSB i HKS
23 573
18 532
5 041
78,62
21,38
1
Ukupno
446 546
244 144
202 402
54,67
45,33
27
 
Oznake u tablici:
G = broj dobivenih glasova koalicija,
G1 = broj dobivenih preferencijskih glasova kandidata koalicija,
G2 = broj birača koji nisu preferencijski glasovali.
p1 = G1 / G x 100 % = broj birača koji su preferencijski glasovali izražen u postotcima  od broja dobivenih glasova stranaka i
p2 = G2 / G x 100 % = broj birača koji nisu preferencijski glasovali izražen u postotcima od broja dobivenih glasova liste kandidata i
Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru.
 
Ukupno su sve parlamentarne stranke dobile1 765 835 glasova, a njihovi kandidati za zastupnike 1 186 826 preferencijska glasa, a 597 009 glasača nije glasovalo preferencijski odnosno 33,81 posto ili oko trećine glasača parlamentarnih stranaka. Glasači manjih parlamentarnih stranaka su u većem postotku apstinirali od preferencijskog glasovanja od velikih parlamentarnih stranaka (45,33 %), a glasači HDZ-a u najmanjem postotku (26,83 %). Na listama kandidata HDZ-a i koalicijskih partnera manje od 1 posto preferencijskih glasova dobilo je 25 kandidata, više od 1 i manje od 3 posto 64 kandidata, više od 3 a manje od 5 posto 18, više od 5 a manje od 10 posto 13 i više od 10 posto 20 od 140 kandidata u općim izbornim jedinicama, a preferencijskim glasovima izabrano je za zastupnike šestoro kandidata.  Na listama kandidata SDP-a i koalicijskih partnera manje od 1 posto preferencijskih glasova dobilo je 34 kandidata, više od 1 a manje od 3 posto 52, više od 3 a manje od 5 posto 12, više od 5 a manje od 10 posto 14 i više od 10 posto 18, a preferencijskim glasovima izabrano je za zastupnika troje kandidata.
 
UNUTARSTRANAČKI IZBORI S PREFERENCIJSKIM GLASOVANJEM
 
Da se izbjegnu problemi s praktičnom provedbom  preferencijskog glasovanja svih birača stranke bi trebale organizirati unutarstranačke izbore s preferencijskim glasovanjem i utvrditi redoslijed na listama. Ideju o unutarstranačkim izborima za sve funkcije opisao je Davor Ivo Stier u knjizi " Nova hrvatska paradigma". Analizirajući rezultate provedenih izbora za Europski parlament došao sam do zaključka da su unutarstranački izbori s preferencijskim glasovanjem najbolji način za utvrđivanje redoslijeda kandidata za zastupnike u Hrvatskom saboru na stranačkim listama. Tu sam ideju predložio 30. rujna 2014. godine: GONG-u, svim većim strankama, Hrvatskoj radioteleviziji te svim klubovima zastupnika većih stranaka i utjecajnijim saborskim zastupnicima u tadašnjem sazivu Hrvatskog sabora. Ministru uprave Arsenu Bauku dostavio sam uz prijedlog unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasovanjem prijedloge 3, 5, 6 i 10 izbornih jedinica. Internetski portal Tjedno.hr objavio je moju iscrpnu  kritičku analizu zahtjeva Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" 4. studenog 2014. godine pod naslovom "Tri izborne jedinice i izborni prag dva posto".
 
Kod izbora do 15 kandidata mogli bi članovi stranaka dati jedan preferencijski glas, a kod izbora sa 15 do 30 kandidata 2, kod liste s 31 do 45 kandidata  3, kod liste od 46 do 60 kandidata 4 itd. Kandidati koji skupe minimalno 100 potpisa potpore birača mogli bi sudjelovati  na unutarstranačkim izborima, a na izbore bi išla lista s onoliko kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici s redoslijedom određenim brojem dobivenih preferencijskih glasova kandidata s pragom za napredovanje na listi ovisno o broju kandidata. Prag za napredovanje na listi za izbore s 8 do 12 kandidata iznosio bi 5 %, od 13 do 20 kandidata 3 %, od 21 do 30 kandidata 2 % i od 31 do 45 kandidata 1,3 %, od 46 do 60 kandidata 1 % i od 61 do 85 kandidata 0.7 % te preko 80 kandidata 0,5 % od broja birača odnosno članova stranaka koji su pristupili unutarstranačkim izborima. Stranačka vodstva bi odredila redoslijed prve polovice kandidata na unutarstranačkim izborima s prijedlogom pola kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici, a ostale kandidate podržali bi potpisima članovi stranaka. Takvim demokratskim unutarstranačkim izborima koje bi stranke trebale provesti prije izbora ostao bi izborni listić samo s rednim brojem i nazivima stranaka i tako bismo izbjegli dodatne troškove tiskanja zbirnih izbornih listina i olakšali obradu  rezultata izbora.
 
UTJECAJ PROHIBITIVNE KLAUZULE NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE
 
Na izborima za EU parlament preferencijskim glasovima smo izabrali samo jednog zastupnika Tonina Piculu iz SDP-a od ukupno23 zastupnika, a na izborima za Hrvatski sabor 8. studenog 2015. godine 6 od 143 te na izborima 11. rujna 2016. godine 12. Bez prohibitivne klauzule za Hrvatski sabor bili bismo preferencijskim glasovima izabrali 2015. godine 43 i 11. rujna 2016. godine 43. Oko trećine birača nije koristila pravo preferencijskog glasovanja.  Preferencijske glasove su dobivali medijski poznati političari. Zbog previsoke prohibitivne klauzule od 10 posto 37 zastupnika je dobilo zastupničko mjesto s vrlo malim brojem preferencijskih glasova 8. studenog 2015. a 11. rujna 2016. godine njih 31. Zbog previsoke prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima preferencijskim glasovima smo izabrali 12 zastupnika od 143 odnosno manje od 8,40 %. Bez prohibitivne klauzule bili bismo preferencijskim glasovima izabrali 43 odnosno manje od 30 %.
 
Preferencijskim glasovima na prijevremenim izborima 11. rujna 2016. godine izabrali smo: Milijana Brkića, Stevu Culeja, Brunu Esih, dr. Ivana Kirina, Antona Klimana i prof. dr. sc. Milana Kujundžića iz HDZ-a, Milorada Batinića i Anku Mrak Taritaš iz HNS-a, Bojana Glavaševića iz SDP-a, Nikolu Grmoju iz MOST-a, Darinka Dumbovića iz M.B. 365 te Ivana Pernara iz Živog zida. Ukupno je 66 izabranih zastupnika dobilo više od 10 % preferencijskih glasova, ali bi 54 zastupnika bila izabrana i bez tog rezultata zahvaljujući mjestima na pobjedničkim listama.
 
Da nije bilo prohibitivne klauzule saborsko mjesto ne bi dobili: Gordan Jandroković s 808, Jasen Mesić s 910, Irena Petrijevčanin Vuksanović s 986, Andrija Mikulić s 1163, Dražen Bošnjaković s 1 240, Petar Škorić s 1 592, Vlatko Kopić s 1 622, Franjo Lucić s 1 746, Josip Đakić  s 1 564, Nedjeljko Dujić s 2 201, Andro Krstulović Opara s 2 078, Branko Bačić s 2 385, Lovro Kuščević  s 2 822 i Josip Križanić s 3 061 dobivenih preferencijskih glasova iz HDZ-a, Igor Dragovan sa 163, Darko Parić s 353, Ana Komparć Devčić s 409, Damir Tomić s 516, Tomislav Saucha s 534, Marta Luc - Polanc s 809, Damir Mateljan s 900 i Romana Jerković s 1099 iz SDP-a, Marija Puh s 369 i Nada Turina Đurić s 1 134 dobivena preferencijska glasa iz HNS-a, Kažimir Varda iz HSU-a s 456, Darinko Kosor s 497 iz HSLS-a, Marko Vučetić iz MOST-a sa 649, Hrvoje Zekanović iz HRAST-a s 2 015 i Željko Lenart iz HSS-a s 1459 dobivenih preferencijskih glasova te Tulio Demetlika s 2001 i Giovanni Sponza s 2176 dobivenih preferencijskih glasova iz IDS-a.
 
Zastupnici poput: Gordana Jandrokovića 808, Jasena Mesića 910, Andrije Mikulića 1163, Branka Bačića 2385, Dražena Bošnjakovića 1 240 i Lovre Kuščevića 2 822, zauzimaju ključna mjesta u političkom životu Hrvatske, a masovnim prijelazom u klub zastupnika stranke "Milan Bandić 365" poput: Ane Komparić Devčić 409, Tomislava Sauche 534, Marije Puh 369, Mladena Mađera 1344 (zamjenski zastupnik) i Kažimira Varde 456 održavaju diktaturu Plenkovićeve interesne zajednice uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa. Zar ih nije nimalo sram, nakon što su dobili zastupničko mjesto na listi s SDP-om s tako malo preferencijskih glasova, pretrčati  klubu zastupnika "Milana Bandića 365".
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

I Hrvatska se mora riješiti pravoslavne okupacije

 
 
Događaj stoljeća, a ne “najvažniji politički događaj zadnjih mjesec i pol“, jest: ODLUKA Crnogorskog Sabora (Skupštine) o proglašenju srbske okupacije 1918. ilegalnom i nevažećom! Isto slijedi, ako već nije, za Pravoslavnu Crkvu u Crnoj Gori. Nekako istovremeno, u zemljopisno tako dalekoj Ukrajini, ali srcu tako bliskoj:
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c5/Gerb_mitMOC.jpg/250px-Gerb_mitMOC.jpg
Crnogorska pravoslavna crkva
 
Proglašenje autokefalnosti Ukrajinske Pravoslavne Crkve. Nakon ovih stoljetnih događaja (Centennial events) smijemo li se ne pitati: Što je najvažniji i najveći politički problem u RH?  Moramo ga izreći i precizno formulirati. Ako to ne možemo, kako ćemo puno složenije probleme razumjeti, a kamoli riješiti. Formulacija majke svih hrvatskih političkih problema ovisi samo o nama, za razliku od prijedloga rješenja, ma kako dobri bili. Dakle smatram: Srbska okupacija Hrvatske 1918. (tzv. “Prisajedinjenje”), čije posljedice još uvijek trpimo, nikada nije proglašena ilegalnom i nevažećom. I dalje, nije li naš najvažniji zadatak donijeti DEKLARACIJU HSUS-a?:
 
Najvažniji i najhitniji zadatak Hrvatskoga Državnoga Sabora je proglasiti REZOLUCIJOM srbsku okupaciju Hrvatske 1918. ilegalnom i pravno nevažećom. U stoljeću Tehnologije(!), nema Odbora, ali niti Ministarstva Tehnologije! Molim primijetiti da u Bavarskoj postoji Ministarstvo Gospodarstva, Infrastrukture, Transporta i Tehnologije (Bavarian Ministry for Economic Affairs, Infrastructure, Transport and Technology). Napomena: Posljedica ovakve particije djelatnosti u Ministarstva je kakav profil (da ne kažem životopis!) (ne) može biti „Ministar gospodarstva“!
Daljnja razmišljanja i savjetovanja o podjeli nužnih djelatnosti u Ministarstva, dakle spajanje, ukinuće trenutnih i osnivanje novih, kao i mapping/preslikavanje Odbora u Ministarstva, ostavio bih za slijedeći sastanak.
 

Tomislav Nürnberger

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Za koga ćete glasati na izborima za Europski parlament?

Utorak, 23/04/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 554 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević