Get Adobe Flash player
Plenkoviću najviše koristi Kuščevićeva ostavka

Plenkoviću najviše koristi Kuščevićeva ostavka

Autokrat Plenković na mrtvom ministru uprave pere svoje nečisto...

Strah od osvete određuje pravila igre

Strah od osvete određuje pravila igre

Neke države imaju mafiju, dok u Hrvatskoj mafija ima...

Hrvatska inteligencija i dalje šuti

Hrvatska inteligencija i dalje šuti

Ostavimo se »hrvatske šutnje«, okrenimo se...

Smijeh svetoga Lovre

Smijeh svetoga Lovre

Plenkoviću su neprijatelji u vlastitim...

Dokle huškačke Novosti na proračunu RH?

Dokle huškačke Novosti na proračunu RH?

Dobivaju kune za širenje mržnje prema...

  • Plenkoviću najviše koristi Kuščevićeva ostavka

    Plenkoviću najviše koristi Kuščevićeva ostavka

    četvrtak, 11. srpnja 2019. 12:08
  • Strah od osvete određuje pravila igre

    Strah od osvete određuje pravila igre

    srijeda, 10. srpnja 2019. 12:52
  • Hrvatska inteligencija i dalje šuti

    Hrvatska inteligencija i dalje šuti

    četvrtak, 11. srpnja 2019. 11:57
  • Smijeh svetoga Lovre

    Smijeh svetoga Lovre

    četvrtak, 11. srpnja 2019. 11:52
  • Dokle huškačke Novosti na proračunu RH?

    Dokle huškačke Novosti na proračunu RH?

    četvrtak, 11. srpnja 2019. 15:51

Tražimo promjenu Šeksove upravljačke paradigme

 
 
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Ožujska 12, 10.000 Zagreb
 
HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA
n/r gospodin Karlo Ressler, dipl. iur. 
Trg žrtava fašizma 4, 10000 Zagreb
 
Predmet: Gruba manipulacija registrom i popisima birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2000. godine
Poštovani gospodine Ressleru,
potpisnik sam peticije GI "Glasujmo imenom i prezimenom" i GI "Narod odlučuje" za održavanje referenduma o izbornim pravilima te član udruge "Antikorupcija". U predstavci od 8. veljače zamolio sam Vas da predsjedniku stranke mr. sc. Andreju Plenkoviću sugerirate prihvaćanje zahtjeva građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje". Većina potpisnika potpore tim inicijativama za održavanje referenduma su dosadašnji glasači HDZ-a. Vi ste mi uskratili odgovor, a 105 zastupnika Hrvatskog sabora je izglasalo da nas "hulja" koji smo svojim potpisima tražili referendumsko izjašnjavanje o pravila za izbor zastupnika u Hrvatski sabor nema dovoljno s valjanim potpisom prema Kuščevićevom " festivalu demokracije " kako je nazvao provjeru valjanosti potpisa. Vi ste prvi na listi kandidata Plenkovićeve interesne zajednice uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa za izbore  za zastupnike u Europski parlament. Pokazat ćemo Vam na izborima prosvjednim glasovanjem da je nas "hulja" koji tražimo promjenu Šeksove upravljačke paradigme bilo dovoljno za referendumsko izjašnjavanje za promjenu izbornih pravila što će se odraziti na rezultatu Vaše liste. 
https://apr.hr/wp-content/uploads/2016/09/ressler_karlo-2.jpg
Karlo Ressler
 
Građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom"  je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380 649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Grubom manipulacijom brojem birača tadašnja je saborska većina spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske.
 
Na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3 760 783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave Arsen Bauk je potpisao ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom"  21. rujna 2014. godine bilo  4 042 522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404 252 potpisa za održavanje referenduma.
 
Toliko znate elementarne računske operacije kako bi zaključili da je nemoguće j da je za 118 dana  281 739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo.  Dakle građanska inicijativa " Glasujmo imenom i prezimenom"  je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Također lako možete izračunati da se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema registru od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine nije mogao smanjiti za 295 113 sa 4 042 522 na 3 747 409 kako Vama i hrvatskim biračima tvrde ministar uprave Lovro Kuščević i bivši ministar uprave matematičar Arsen Bauk. Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi koju je potpisao Arsen Bauk. Za takvo smanjenje broja birača treba da godišnje više od 78 tisuća birača umre nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema procjeni tijekom razdoblja od 2014. do uključivo 2017. godine umrlo je 212 293 stanovnika ( uglavnom birača ), a  biračko pravo je punoljetnošću steklo 197 174. Analizom podataka prirodnog kretanja stanovništva razlika nije mogla biti veća od 15 119 birača. Birača s prebivalištem u Hrvatskoj je 13. svibnja 2018. godine bilo 351 430 više od punoljetnih stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2017. godine. Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju registrom birača. Zašto prikrivate kazneno djelo udruženog zločinačkog poduhvata gušenja neposredne demokracije Vlade Zorana Milanovića?
 
HDZ je nastavio grubo manipulirati registrom birača. Ministar Lovro Kuščević je kontaminirao proces provjere valjanosti potpisa potpore birača referendumskim inicijativama i uvrijedio nas potpisnike bivše glasače HDZ-a. Zbog takvog ponašanja svojim glasovanjem potrudit ćemo se da HDZ  izgubi izbore, a mogao je prihvaćanjem zahtjeva GI " Glasujmo imenom i prezimenom" dobiti samostalnim nastupom stranaka na izborima za Hrvatski sabor 2015. godine apsolutnu većinu! Dosadašnji izbori su pokazali da samostalni nastup stranaka na izborima odgovara HDZ-u i SDP-u. Hitno treba promijeniti Zakon za izbor zastupnika u Hrvatski sabor uvažavanjem bitnih zahtjeva građanskih inicijativa! Unutarstranački izbori s preferencijskim glasovanjem su demokratski iskorak prema ostvarenju " Nove hrvatske paradigme" prema knjizi Davora Ive Stiera  uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje, a ne preferencijsko glasovanje svih birača koje nam nameću Podolnjak i Željka Markić. Sastav kandidata na Vašoj listi gospodine Ressler potvrđuje gornje izrečeni sud o razmjernom izbornom sustavu i preferencijskom glasovanju, a novi Statut HDZ-a potvrđuje da ta stranka ne želi unutarstranačku demokraciju.
 
I. KRONOLOŠKI  PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2012. DO 2017. GODINE
 
Datum
B
ΔB
Δt
ΔB/ Δt
22.01. 2012.       RP
4.092.137
-
-
-
14.04. 2013.         E
3.742.383
-349.754
448
-284.955
19.05. 2013.         L
3.767.170
24.787
35
258.493
01.12. 2013.      RB
3.777.518
10.348
196
19.270
25.05. 2014.        E
3.760.783
-16.735
175
-34.904
28.12. 2014.        P
3.773.687
12.904
217
21.704
11.01. 2015.        P
3.788.039
14.352
14
374.177
08.11. 2015.        S
3.759.844
-28.195
301
-34.189
11.09. 2016.        S
3.742.546
-17.298
308
-20.409
21.05. 2017.        L
3.719.556
-22.990
252
-33.299
20.11. 2013.     RB
4.080.386
-
-
-
21. 09. 2014.    RB
4.042.522
37.864
305
45.312
30. 05. 2015.    RB
3.817.092
-225.430
251
327.816
13. 05. 2018.    RB
3.747.409
-69.683
1.079
23.572
 
Oznake u tablici:
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
ΔB  = Bi+1 - B= promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora i
ΔB  / Δt = prosječna godišnja promjena broja birača. Predznak + odgovara prirastu, a - padu broja birača na godinu dana. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor i
RB = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema rješenjima Ministarstva uprave za potreban broj potpisa referendumskim inicijativama za održavanje referenduma na dan početka skupljanja potpisa u 00 sati.    
Od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz RB-a prema Rješenju koje je potpisao matematičar Arsen Bauk se smanjio za 225 430 za samo 251 dan. To je gospodine Ressler dokaz grube manipulacije Registrom birača!
S poštovanjem!
 
U Zagrebu 15. travnja 2019. godine.
 
II. KRETANJE BROJA STANOVNIKA, MALOLJETNIKA I PUNOLJETNIKA OD 2001. DO 2017. GODINE
 
Godina
S
M
P
ΔS
ΔP
p
2001. 
4 437 460
931 927
3 505 533
0
0
79,00
2011. 
4 284 889
797 855
3 487 034
152 571
18 499
81,38
2012.
4 267 558
789 387
3 478 171
169 902
27 363
81,50
2013.  
4 255 689
781 236
3 474 453
181 771
31 080
81,64
2014.  
4 238 389
769 942
3 468 447
199 071
37 086
81,83
2015. 
4 203 604
754 450
3 449 154
233 856
56 379
82,05
2016.  
4 174 349
738 924
3 435 425
263 111
70 108
82,30
2017.  
4 124 531
728 552
3 395 979
312 929
109 554
82,34
2018.
4 089 400
721 598
3 367 802
348 060
137 731
82,35
 
Oznake:
S = broj stanovnika;
M = broj maloljetnih stanovnika;
P = broj punoljetnih stanovnika;
p = P / S x 100% = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu izražen u postocima,
ΔS = S1 - Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;
ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;
p1 = ΔS17 / S1 x 100 % = 312 929 / 4 437 460 x 100 = 7,05% = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja stanovnika prema popisu 2001. godine;
p2 = ΔM17 / M1 x 100 % = 203 375 / 931 927 x 100 = 21,82% = smanjenje broja maloljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postocima od broja maloljetnih stanovnika popisanih 2001. godine i
p3 = ΔP17 / P1 x 100 % = 109 554 / 3 505 533 x 100 = 3,13% = smanjenje broja punoljetnih osoba prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine.
Procjena za 2018. godinu izračunata je na temelju privremenih podataka DZS-u za sredinu 2018. godinu i procjene kretanja za sredinu 2017. godine.
 
III. REZULTATI POPISA STANOVNIKA 2011. I PROCJENA BROJA STANOVNIKA DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU SREDINOM 2017. GODINE
 
Županija
S11
S17
ΔS
p
Zagrebačka
317 606
311 416
6 190
1,95
Krapinsko-zagorska
132 892
126 334
6 558
4,93
Sisačko-moslavačka
172 439
152 546
19 893
11,54
Karlovačka
128 899
118 263
10 636
8,25
Varaždinska
175 951
168 560
7 405
4,21
Koprivničko-križevačka
115 584
109 137
6 447
5,58
Bjelovarsko-bilogorska
119 764
109 822
9 942
8,30
Primorsko-goranska
296 195
286 677
9 518
3,21
Ličko-senjska
50 927
45 943
4 984
9,79
Virovitičko-podravska
84 836
77 086
7 750
9,14
Požeško-slavonska
78 034
69 583
8 451
10,83
Brodsko-posavska
158 575
143 827
14 748
9,30
Zadarska
170 017
168 672
1 345
0,79
Osječko-baranjska
305 032
283 035
21 997
7,21
Šibensko-kninska
109 375
101 436
7 939
7,26
Vukovarsko-srijemska
179 521
159 213
20 308
11,31
Splitsko-dalmatinska
454 798
449 610
5 188
1,14
Istarska
208 055
208 229
-174
-0,08
Dubrovačko-neretvanska
122 568
121 381
1 187
0,97
Međimurska
113 804
110 999
2 805
1,83
Grad Zagreb
790 017
802 762
-12 745
-1,61
 Republika Hrvatska
4 284 889
4 124 531
160 358
3,74
M
797 855
728 552
69 303
8,69
P
3 487 034
3 395 979
91 055
2,61
 
Oznake:
S11 = broj stanovnika popisanih 2011. godine;
S17 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) za sredinu 2017. godine;
ΔS = S11 - S17 = pad broja stanovnika od popisa 2011. do sredine 2017. godine;
M = broj maloljetnih stanovnika;
P = broj punoljetnih stanovnika i
p = ΔS / S11 x 100 % = pad broja stanovnika izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine. Negativni predznak odgovara rastu broja stanovnika!
 
Samo je Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji porastao broj stanovnika zbog unutarnjih migracija, a ostalim županijama je pao prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine u odnosu na popis stanovnika 2011. godine. Najveći pad izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine imaju Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija. Broj maloljetnika je smanjen za 74 273 ili 9,31 posto, a punoljetnika za 86 085 odnosno 2,47 posto. Broj birača se morao smanjivati od 2007. godine, a prema podatcima Ministarstva uprave grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Prema podatcima DIP-a na lokalnim izborima 21. svibnja prošle godine bilo je registrirano 3 719 556 birača s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 323 577 više od broja punoljetnika. Prema dobivenim podacima od Ministarstva uprave 13. svibnja 2018. godine u 00 sati bilo je prema Registru birača 3 747 409 odnosno 351 430 više od punoljetnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine. Skoro svi u tablici navedeni gradovi i općine s više birača od stanovnika na prošlogodišnjim lokalnim izborima imaju prema tabličnom prikazu  birača po gradovima, općinama i županijama više birača na dan 13. svibnja 2018. godine nego na prošlogodišnjim lokalnim izborima.
 
IV. BROJ BIRAČA NA LOKALNIM IZBORIMA 21. SVIBNJA 2017. GODINE I BROJ  BIRAČA KOJI SU TREBALI BITI IZBRISANI IZ REGISTRA ZA VRIJEME MINISTRA UNUTRAŠNJIH POSLOVA VLAHE OREPIĆA
 
Županija
P17
B1
B1 - P17
Bi
Zagrebačka
256 408
272 155
15 747
12 277
Krapinsko-zagorska
104 018
109 713
5 695
3 004
Sisačko-moslavačka
125 600
146 400
20 800
15 087
Karlovačka
97 373
111 073
13 700
11 217
Varaždinska
138 786
146 766
7 980
4 905
Koprivničko-križevačka
89 859
94 444
4 585
3 477
Bjelovarsko-bilogorska
90 423
98 895
8 472
6 876
Primorsko-goranska
236 038
265 631
29 593
15 337
Ličko-senjska
37 828
44 695
6 867
6 985
Virovitičko-podravska
63 470
71 520
8 050
7 255
Požeško-slavonska
57 470
65 886
8 416
8 100
Brodsko-posavska
118 421
136 481
18 060
12 534
Zadarska
138 878
162 028
23 150
17 066
Osječko-baranjska
233 040
253 813
20 773
23 946
Šibensko-kninska
83 518
99 493
15 975
15 355
Vukovarsko-srijemska
131 090
152 334
21 244
16 318
Splitsko-dalmatinska
370 191
404 843
34 652
26 710
Istarska
171 447
187 471
16 024
9 662
Dubrovačko-neretvanska
99 940
107 733
7 793
6 657
Međimurska
91 392
96 041
4 649
3 795
Grad Zagreb
660 789
692 141
31 352
42 953
 Republika Hrvatska
3 395 979
3 719 556
323 577
269 516
 
Oznake:
P17 = broj punoljetnih stanovnika po županijama izračunat s odstupanjem od ± 3 % prema procjeni DZS-u od
P = 3 395 979 punoljetnih  stanovnika sredinom 2017. godine,
Bi = broj birača koje je prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića trebalo izbrisati iz evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoj,
B1 = broj birača na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine i
B1 - P17 = razlika između broja birača i broja procijenjenih punoljetnih stanovnika sredinom 2017. godine.
 
Broj stanovnika Hrvatske na kraju 2017. godine je iznosio 4 105 493 stanovnika pa na 100 procijenjenih stanovnika dolazi 13. svibnja 2018. godine preko 91 birač. Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije.
 
S više od 95, a manje od 100  birača na 100  popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko neretvanske te Podturen iz Međimurske županije.
 
V. PROMJENA BROJA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA OD 12. SVIBNJA 2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE PREMA RJEŠENJU MINISTARSTVA UPRAVE
 
Županija
S
B2
ΔB
p2
Zagrebačka                 
311 416
276 532
4 004
88,80
Krapinsko-zagorska 
126 334
109 940
261
87,02
Sisačko-moslavačka
152 546
145 001
-1 355
95,05
Karlovačka                  
118 263
110 723
-321
93,62
Varaždinska                
168 560
147 353
621
87,42
Koprivničko-križevačka
109 137
95 023
619
87,07
Bjelovarsko-bilogorska
109 822
98 885
27
90,04
Primorsko-goranska
286 677
267 040
1 502
93,15
Ličko-senjska
45 943
44 280
-362
96,38
Virovitičko-podravska
77 086
71 361
-134
92,57
Požeško-slavonska
69 583
65 412
-444
94,01
Brodsko-posavska
143 827
137 007
569
95,26
Zadarska
168 672
165 207
2 872
97,95
Osječko-baranjska
283 035
254 541
830
89,93
Šibensko-kninska
101 436
99 787
381
98,37
Vukovarsko-srijemska
159 213
151 286
-964
95,02
Splitsko-dalmatinska
449 610
410 316
5 313
91,26
Istarska
208 229
187 877
442
90,23
Dubrovačko-neretvanska
121 381
109 081
1 450
89,87
Međimurska
110 999
97 046
1 015
87,43
Grad Zagreb
802 762
703 711
11 926
87,66
 Republika Hrvatska
4 124 531
3 747 409
28 252
90,86
P
3 395 979
=
-
 
B - P
-
351 430
-
-
 
Oznake:
S = procjena broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku (DZS) sredinom 2017. godine (https://www.dzs.hr),
B1 = broj birača za lokalne izbore 21. svibnja 2017. godine prema Rješenju Ministarstva uprave od 12. svibnja 2017.,
B = broj birača 13. svibnja 2018. godine prema odgovoru Ministarstva uprave,
ΔB = B2 - B1 = promjena broja birača na dan 13. svibnja 2018. prema 21. svibnja 2017. godine,
p2 = B2 / Sx100 % = broj birača 13. svibnja 2018. godine na sto stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine zaokružen na cijeli broj,
P = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine i  B - P = razlika broja birača i punoljetnih stanovnika.
 
Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije. S više od 95, a manje od 100  birača na 100  popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko neretvanske te Podturen iz Međimurske županije.
 
Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju sređivanje Registra birača provjeravanjem prebivališta i izjavi za Slobodnu Dalmaciju svibnja 2017. godine prema kojoj je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj trebalo izbrisati 269 516 birača te tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem u njoj Građanska inicijativa "Narod odlučuje" je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj za oba referendumska pitanja i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo " festivalom demokracije " po proizvoljnim kriterijima proglasilo nevažećim.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Na twitteru: »marginalci, otpatci od svega normalnoga, ponovno su fulali...«

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i dr., a povodom priopćenja Tomislava Žigmanova na društvenim mrežama.
https://media.npr.org/assets/artslife/arts/2010/06/twitter_wide-3b2b121153e4ea2bf6b808b3bf723fd84504cdec.jpg?s=1400
Svu prizemnost i marginalnost „velikog“ književnika, haiku pjesnika na bunjevačkoj ikavici, publiciste, urednika, filozofa, profesora, političkog analitičara, vizionara, prvog elektora i još svašta toga, a koji je kao takav uzurpirao sve funkcije i pozicije kada su u pitanju 57.900 Hrvata u Republici Srbiji, možemo vidjeti i iz njegovih priopćenja na društvenim mrežama. Naime, upetljavajući se i turajući se u sve i svašta, Tomislav Žigmanov je koncem 2015. godine otvorio svoj twitter i od tada se preko njega javnosti obratio skoro tisuću puta, sa uglavnom hvalospjevnim priopćenjima o svojoj „odgovornoj, dosljednoj, odlučnoj, jasnoj, nedvosmislenoj i HRabroj borbi za boljitak položaja Hrvata u Srbiji“. Pri tom Tomislav Žigmanov često za sebe govori u množini, jer očito nema problema sa elementarnim odsućem sebecijenja!
Jedno od prvih priopćenja je bilo: „Milorad Pupovac je rekao kako jedna hrvatska politička stranka pokušava omesti Srbe na izborima. Preslikava se slučaj Hrvata u Srbiji.“
 
Danas je „dosljedni“ Tomislav Žigmanov veliki prijatelj Miloradu Pupovcu, a reagiranja na to (kao i kasnije na mnoga druga priopćenja) su:
reply 0, retweet 0, like 0.
Koliko ovdašnjih 57.900 Hrvata smatra da je Tomislav Žigmanov (koji kao njihov zastupnik u Skupštini Republike Srbije nikada nije ništa govorio o njihovim problemima) respektabilna osoba, vidi se upravo iz reagiranja na njegova priopćenja na twitter-u. Naime, većina brojeva u rubrikama „reply“, „retweet“ i „like“ je u duhu nogometne prognoze, 1,0,2, pri čemu se obično javlja nekoliko istih likova, a povremeno i Tomislav Žigmanov osobno (!!!), dok poveznice koje pominje u twitter-u često nemaju nikakve veze sa njim!
Samo desetak „twittera“ Tomislava Žigmanova iz ove godine su najbolji primjer za ono što govorim:
-       Mart 14.:
Konstruktivno sudjelujemo u svim procesima, braneći odlučno interese i dostojanstvo Hrvata u Srbiji! (https://vijesti.hrt.hr/495632/kako-poboljsati- manjina?fbclid=IwAR3Xx_bakWO1D7lZNCW2H7osebaiKUkSesPpnHmU5GnQde8JJ-6_V30ge6CY...)
(reply 0, retweet 0, like 7)
-       Mart 4.:
          Uvijek odgovorno, jasno i hrabro doznačujemo stajališta o društvenom položaju Hrvata u Srbiji te političkim procesima i konstelacijama u zemlji i regiji!
(reply 0, retweet 1, like 5)
-       Feb. 25.:
            Raduje nas i pozdravljamo svaki napredak u hrvatsko-srpskim odnosima! Tomu pridonose i čelnici gradova, kao što je @MilanBandicGZ, gradonačelnik Zagreba! Stari znanac i podupiratelj Hrvata u Vojvodini!
(reply 1, retweet 0, like 0)
-       Feb. 10.:
           U ovakvim situacijama mora se reagirati odlučno, jasno i nedvosmisleno! (https://vlada.gov.hr/vijesti/najostrija-osuda-huliganskog-napada-na-vaterpoliste-u-splitu-policija-poduzima-sve-radnje/25289 …)
(reply 2, retweet 0, like 5)       
-       Feb. 9.:
          Je li specijalni (što?) protiv DSHV-a na djelu?
(http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/4848/Apel-i-demanti/ …) Biti stalno izložen objedama, podmetanjima i lažima ne može, čini se, voditi drugačijem odgovoru... Tko ima oči, neka vidi!
(reply 0, retweet 0, like 2)       
-       Feb. 7.:
           Koliko je istinito, toliko je i bolno!
(https://www.danas.rs/drustvo/suocavanje/nestanak-oca-bio-je-signal-hrvatima-da-se-isele-iz-vojvodine/ …) No, suočavanje s prošlošću na tako što računa! Hvala gospođi Abjanović, nakon svega što joj se dogodilo i što je doživjela, na očitovanoj osobnoj hrabrosti...
(reply 0, retweet 1, like 3) 
-       Jan. 25.:
          Da, uistinu smo ohrabreni! I to rado ističemo.
(https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/zigmanov-hrvati-iz-srbije-ohrabreni-porukama-hrvatskog-premijera-i-predsjednice/8305463/ … )
I kao takvi, idemo dalje... 
(reply 0, retweet 0, like 4) 
-       Jan. 16.:
           Da, dosljedno i odgovorno nastojimo biti konstruktivni čimbenik u političkom životu radi dobra Hrvata u Srbiji!
(http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/4806/Osnazivanje-dijaloga-s-predstavnicima-vlasti-i-svih-Hrvata/ …)
(reply 0, retweet 0, like 1)
-       Jan. 6.
             Čudi pomalo, dakako, da se ovakve konstatacije o manjinskim medijima nisu objelodanjivale i tijekom četiri mjeseca prije održavanja izbora za HNV! (http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/4813/stikliranje/ …) Tada su se prenosila, u velikom obimu i stalnom intenzitetu u HR, samo stajališta "držača mikrofona"...
(reply 0, retweet 0, like 2)  
pri čemu je jedan od dva “likera” Tomislav Žigmanov osobno!!!
-       Jan. 3.
              Od početka svojega mandata nastojim govoriti vrlo jasno i odmjereno, no HRabro! Nastavljamo i dalje na tome tragu:
(http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/4806/Osnazivanje-dijaloga-s-predstavnicima-vlasti-i-svih-Hrvata/ … )
(reply 0, retweet 0, like 6)
Posebno je zabavan riječnik i „pismenost“ vivisekcionara vojvođanske i ine književnosti:
-       odsuće elementarnog sebecijenja u Katoličkoj nam crkvi…
-       marginalci, otpatci od svega normalnoga, ponovno su fulali...
-       smješno, da smješnije ne može biti, otpatci od svega se latili smatranja…
Ni na bunjevačkoj haikavici se ne kaže smješno i otpatci, ali da vas ne zamaram, otvorite twitter Tomislava Žigmanova i lijepo se zabavite. Više je nego smiješno.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika

 
 
ANALIZA 10 POSTOJEĆIH OPĆIH IZBORNIH JEDINICA
Preko 380 tisuća hrvatskih građana je svojim potpisima tražilo referendum o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, a zastupnici nacionalnih manjina, HNS-a i HSU-a su svojim glasovanjem zajedno s SDP-om i IDS-om spriječili uz pomoć Ustavnog suda održavanje referenduma. Jedan od zahtjeva bio je smanjenje broja izbornih jedinica.
https://blog.oup.com/wp-content/uploads/2015/03/Election_MG_34551.jpg
Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine.
Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor da prisili vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom 3. siječnja 2000. godine, a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenog 2003. godine nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica te od izbora održanih 2007. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica (vidi tablice I., II. i III.). Nezakonito odstupanje je posljedica grube manipulacije vlada Republike Hrvatske popisima birača te prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva od 2000. godine do danas.   
 
I. IZBORI ZA HRVATSKI SABOR OD 2000. DO 2007.GODINE
 
Izborna jedinica
B1
 p1 %
B2
p2 %
B3
p3 %
I.
363.434
-1,36
358.461
-2,88
361.236
-5,50
II.
385.179
+4,54
388.713
+5,31
399.648
4,49
III.
365.094
-0,91
365.042
-1,10
366.005
-4,31
IV.
333.735
-9,41
328.076
-11,11
335.091
-12,30
V.
381.150
+3,45
360.242
-2,40
372.163
-2,69
VI.
345.904
-6,11
343.857
-6,84
356.575
-6,77
VII.
372.446
+1,09
382.084
+3,52
403.812
5,58
VIII.
375.114
+1,81
374.678
1,51
385.594
0,82
IX.
372.363
+1,07
388.450
+5,24
428.590
12,00
X.
391.959
+6,36
401.333
+8,73
416.017
8,77
ΣB I.-X.
3,684.378
-
3,690.936
-
3,824.731
-
BXII.
198.070
-
283.609
-
248.899
-
ΣB I.-X. i XII.
3,882.448
-
3.974.545
-
4.073.630
-
BXI.
360.110
-
396.617
-
404.950
-
ΣB I.-XII.
4,242.558
-
4,371.162
-
4,478.580
-
 
Oznake:
B1 = broj birača registriran za izbor zastupnika u Hrvatski sabor održanim 3. siječnja 2000.godine,
B2 = broj birača registriran na izborima za Hrvatski sabor održanim 23. studenog 2003. godine,
B3 = broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 24. studenog 2007. godine,
Σ I.-X. = ukupni broj birača registriran u 10 izbornih jedinica prema izvješću DIP-a,
BXI. = broj birača u dijaspori,
BXII.  = broj birača nacionalnih manjina koji su glasali za kandidate nacionalnih manjina i birača koji nisu glasali,
Σ = ΣB I.-X. + BXII. = broj birača registriran na biralištima u Hrvatskoj, ΣB I.-XII. = ukupni broj birača u Hrvatskoj i inozemstvu, p1 = B1/368.437,8 x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 2000 godine,
p2 = B2/369.093,6x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor 2003. godine.
i p3 = B3/382.473,1x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor 2007. godine od srednje vrijednosti broja birača 10 općih izbornih jedinica.
 
Broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj se od lokalnih izbora održanih 13. travnja 1997. godine do izbora za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora održanih 3. siječnja 2000. godine povećao za 217.755 birača ili s godišnjim povećavanjem za 79.880 birača. Broj birača 3. siječnja bio je za 376.915 veći od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine. Na izborima 2000. godine broj birača IV. izborne jedinice sastavljene od Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije je bio manji 9,11, a na izborima 2003. godine 11,11 % od prosjeka broja birača izbornih jedinica. U IX. izbornoj jedinici sastavljenoj od: Ličko-senjske, Šibensko-kninske i Zadarske županije te gradova i općina: Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Kaštela, Klis, Lećevica, Marina, Muć, Okrug, Otok, Primorski Dolac, Seget, Sinj, Trilj, Trogir i Vrlika sjevernog dijela Splitsko-dalmatinske županije broj birača je bio veći 1,07 %, a 2003 godine 5,24 %.
 
Sedma izborna jedinica je školski primjer izbornog inženjeringa prema uputama Vladimira Šeksa. Obuhvaća: južni dio Grada Zagreba, Jastrebarsko, Klinča Sela, Krašić, Pisarovinu, Samobor, Stupnik, Svetu Nedelju i Žumberak iz Zagrebačke županije, Karlovačku županiju u cijelosti te gradove i općine: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Kastav, Klanu, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu, Viškovo i Vrbovsko iz istočnog dijela Primorsko-goranske županije.
Prema članku 36. stavku 2. ZIZHS mora se pri određivanju granica izbornih jedinica voditi računa, koliko je najviše moguće ,o utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Sjeckanje Grada Zagreba i Zagrebačke županije na četiri izborne jedinice je grubo nepoštivanje članka 36. stavka 2. ZIZHS-a. Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica Grad Zagreb bez četvrti Sesvete može biti jedna izborna jedinica, a ostale županije bi pripadale jednoj izbornoj jedinici. Kod podjele Hrvatske na deset izbornih jedinica Grad Zagreb i Zagrebačku županiju se jednostavno može podijeliti na dvije izborne jedinice.
 
II. IZBORI ZA HRVATSKI SABOR OD 2011. DO 2016.GODINE
 
Izborna jedinica
B4
p4 %
B5
p5 %
B6
p6 %
I.
358.750
-6,63
336.961
-5,44
334.179
-5,37
II.
403.716
5,07
380.485
6,78
378.186
7,10
III.
361.332
-5,18
348.082
-2,32
348.381
-1,34
IV.
333.927
-13,09
303.173
-14,92
299,067
-15,31
V.
367.654
-4,32
329.855
-7,43
324.523
-8,10
VI.
352.471
-8,57
321.179
-9,87
317.238
-10,16
VII.
413.148
7,52
392.016
10,01
389.534
10,31
VIII.
385.376
0,30
357.567
0,34
352.754
-1,06
IX.
440.302
14,66
397.793
11,63
393.452
11,56
X.
422.392
9,93
396.286
11,21
393.965
11,56
ΣB I.-X.
3,842.383
-
3,563.397
-
3,531.279
-
BXII.
250.130
-
196.447
-
211.267
-
ΣB I.-X. i XII.
4.092.861
-
3,759.844
-
3,742.546
-
BXI.
411.758
-
28.944
-
21.223
-
Σ B I. do XII.
4.504.619
-
3,788.788
-
3,763.769
-
 
Oznake:
B4 = broj birača registriran za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 4. prosinca 2011.godine,
B5 = broj registriranih birača u deset općih izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor održanim 8. studenog 2015. godine,
B6 = broj registriranih birača u deset općih izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor održanim 11. rujna 2016. godine,                                                                                                                                                                                      BXI. = broj birača u dijaspori,
BXII. = broj birača nacionalnih manjina koji su glasali za kandidate nacionalnih manjina i birača koji nisu glasali,
Σ = ΣB I. -X. + BXII. = broj birača registriran na biralištima u Hrvatskoj,
ΣB I. - XII. = ukupni broj birača u Hrvatskoj i inozemstvu,
p4 =B4/384.238,3x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 2011 godine,
p5 = B5/375.506,7x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 2015. godine i
p6 = B6/374.020 x 100 % = odstupanje broja registriranih birača izbornih jedinica od prosječnog broja birača izbornih jedinica na izborima 11. rujna 2016. godine.
 
III. PROMJENA BROJA STANOVNIKA IZBORNIH JEDINICA OD 2001. DO 2017. GODINE
 
Izborna jedinica
S1
p1 %
S11
p11 %
S17
P17 %
III.
445 627
0,42
422 647
-1,36
405 893
-1,59
IV.
423 895
-4,47
389 868
-9,01
360 121
-12,69
V.
467 364
5,32
416 130
-2,88
372 623
-9,66
VIII.
437 339
-1,44
424 848
-0,85
418 056
1,36
IX.
453 695
2,24
457 062
6,67
441 348
6,93
X.
461 464
3,99
450 623
5,17
445 694
8,05
Σ
1 748 096
-
1 723711
-
1 680 796
-
RH
4 437 460
-
4 284 889
-
4 124 531
-
 
Oznake:
S1 = broj stanovnika izbornih jedinica prema popisu 2001. godine,
S11 = broj registriranih birača u deset općih izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor održanim 8. studenog,
S17 = broj stanovnika izbornih jedinica sredinom 2017. godine prema procjeni DZS-u,
RH = broj stanovnika Republike Hrvatske prema popisima 2001. i 2011. godine i procjeni sredinom 2017. godine,
Σ = SI. + SII. + SVI. + SVII. = zbroj stanovnika izbornih jedinica koje obuhvaćaju dijelove Grada Zagreba i Zagrebačke županije,
p1 =S1 / 443.746 x 100 % = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica 2001 godine,
p11 =S11 / 428.488,9 x 100 % = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica 2011 godine,
p17 =S17 / 412.453,1 x 100 % = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica sredinom 2017 godine,
Podatci o broju stanovnika dijelova Grada Zagreba koji pripadaju I., II., VI. i VII. izbornoj jedinici nisu poznati i zbog toga te izborne jedinice nisam obradio.
 
Na izborima 2015. godine broj stanovnika IV. izborne jedinice bio je 10,83 % manji od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 11,56 %. U IX. izbornoj jedinici broj stanovnika bio je 6,81 % veći od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 13,19 %. Od 2001. do sredine 2017. godine: III. izborna jedinica je izgubila 39.734, IV. 63.774 i V. 94.741 stanovnika. Ukupno je Hrvatska od 2001. do sredine 2017. godine izgubila 312.929 stanovnika pa gubitak III. izborne jedinice iznosi 12,70% od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske, IV. 20,38% i V. 30,28%. Slavonske županije odnosno IV. i V. izborna jedinica zajedno su izgubile od 2001. do sredine 2017. godine 158.515 stanovnika odnosno 50,66 % od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske. Iz ove analize vidi se da Hrvatski sabor treba hitno promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Ako bismo računali broj zastupnika razmjerno broju birača IV. izborna jedinica imala bi 12, a IX. 16 zastupnika. Razmjerno broju stanovnika IV. izborna jedinica imala bi 13, a IX. 15 zastupnika prema broju stanovnika popisanih 2011. godine, a prema broju stanovnika 2017. godine: III. 14, IV. 12, V. 13, VIII. 14, IX. i X. 15.
 
Ustavni sud je upozorio Hrvatski sabor 8. prosinca 2010. godine, ali Hrvatski sabor još nije promijenio izborne jedinice pa su izbori za Hrvatski sabor provedeni s nezakonitim odstupanjem broja birača na svim održanim izborima s izbornim inženjeringom skrojenim izbornim jedinicama: 2000., 2003.,  2007.,  2011., 2015. i 2016. godine. Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Hrvatski sabor nema u planu promijeniti Zakon za izbor zastupniku Hrvatski sabor niti Zakon o izbornim jedinicama 2019. godine.
 
IV. PROMJENA BROJA STANOVNIKA IZBORNIH JEDINICA OD 2001. DO 2017. GODINE
 
Izborna jedinica
ΔS1
p1
ΔS2
p2
ΔS
p
III.
22 980
15,06
16 754
10,45
39 734
12,70
IV.
34 027
22,30
29 747
18,55
63 774
20,38
V.
51 234
33,58
43 507
27,13
94 741
30,28
VIII.
12 491
8,24
6 792
4,24
19 283
6,16
IX.
-3 367
-2,21
15 714
9,80
12 347
3.95
X.
10 841
7,11
4 929
3,07
15 770
5,04
Σ
24 385
15,98
42 915
26,76
67 300
21,51
RH
152 571
3,44
160 358
3,74
312 929
7,59
 
Oznake:
Σ = ukupno smanjenje broja stanovnika I., II., VI. i VII. sedme izborne jedinice,
RH = smanjenje broja stanovnika Republike Hrvatske,
ΔS1 = S1 - S11 = smanjenje broja stanovnika izbornih jedinica od 2001. do 2011. godine,
ΔS2 = S11 - S17 = smanjenje broja stanovnika izbornih jedinica od 2011. do sredine 2017. godine,
ΔS= S1 - S17 = smanjenje broja stanovnika izbornih jedinica od 2001. do sredine 2017. godine,
p1 =  ΔS1 / RH x 100% = smanjenje broja stanovnika izbornih jedinica od 2001. do 2011. godine izražen u postotcima ukupnog smanjenja broja stanovnika Republike Hrvatske od popisa 2001. do popisa 2001. godine,
 p2 =  ΔS2 / RH x 100% = smanjenje broja stanovnika izbornih jedinica od 2011. do sredine 2017. godine izražen u postotcima ukupnog smanjenja broja stanovnika Republike Hrvatske od popisa 2011. do sredine 2017. godine i
  p=  ΔS/ RH x 100% = smanjenje broja stanovnika izbornih jedinica od 2001. do sredine 2017. godine izražen u postotcima ukupnog smanjenja broja stanovnika Republike Hrvatske od popisa 2001. do sredine 2017. godine,
Za Republiku Hrvatsku smanjenje broja stanovnika je izraženo u postotcima od broja stanovnika prema popisu 2001. godine p1 i p, a p2 od broja stanovnika prema popisu 2011. godine. 
 
V. BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2007. i 2011. GODINE U DESET OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA
 
Županija
S
B1
B2
p %
Zagrebačka
317.606
275.952
280.943
88
Krapinsko-zagorska
132.892
115.569
114.473
86
Sisačko-moslavačka
172.439
154.632
153.681
89
Karlovačka
128.899
119.015
116.041
90
Varaždinska
175.951
152.469
152.049
86
Koprivničko-križevačka
115.584
100.862
99.342
86
Bjelovarsko-bilogorska
119.764
105.974
103.415
86
Primorsko-goranska
296.195
273.146
273.064
92
Ličko-senjska
50.927
48.980
48.833
96
Virovitičko-podravska
84.836
79.362
77.596
91
Požeško-slavonska
78.034
72.357
69.307
89
Brodsko-posavska
158.575
151.776
151.302
95
Zadarska
170.017
158.690
165.660
97
Osječko-baranjska
305.032
255.729
256.331
84
Šibensko-kninska
109.375
108.713
109.577
100
Vukovarsko-srijemska
179.521
148.030
147.045
82
Splitsko-dalmatinska
454.798
416.703
425.378
94
Istarska
208.055
180.887
182.880
88
Dubrovačko-neretvanska
122.568
111.521
113.541
93
Međimurska
113.804
97.967
97.810
86
Grad Zagreb
790.017
696.397
704.095
89
ΣB I. -X.
4,284.889
3,824.731
3,842.363
89
BXII.
-
248.899
250.130
-
ΣB I. - X. i XII.
-
4.073.630
4.092.861
-
BXI.
-
404.950
411.758
-
Σ B I. do XII.
-
4,478.580
4.504.619
-
 
Oznake:
S = Broj stanovnika prema popisu od travnja 2011. godine,
P = Broj punoljetnih osoba,
B1 = Broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 25.11.2007. godine,
B2 = Broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i
BXI. = broj birača u dijaspori,
BXII.  = broj birača nacionalnih manjina koji su glasali za kandidate nacionalnih manjina i birača koji nisu glasali,
Σ = ΣB I. -X. + BXII. = broj birača registriran na biralištima u Hrvatskoj,
ΣB I. - XII. = ukupni broj birača u Hrvatskoj i inozemstvu,
p2 = B2 /Sx100 %= broj birača na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine zaokruženo na cijeli broj.
B1- P = 337.697 = Razlika između broja birača na izborima i punoljetnih stanovnika prema popisu iz travnja 2011. godine za Republiku Hrvatsku.
 
Broj stanovnika od 4,284.889 prema popisu 2011. godine je za 152.571 manji od broja stanovnika 2001., a broj punoljetnih osoba 18.499. Broj punoljetnih stanovnika na 100 popisanih je povećan za dva. Grad Zagreb, Istarska, Zadarska i Zagrebačka županija su povećali broj stanovnika. Broj punoljetnih osoba je povećan u: Gradu Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj, Zadarskoj i Zagrebačkoj županiji. U svim županijama i u Gradu Zagrebu povećao se udio punoljetnih stanovnika u sastavu  stanovništva. Više birača registriran u deset općih izbornih jedinica od stanovnika popisanih travnja 2011. godine na izborima 4. prosinca 2011. godine imala je Šibensko-kninska županija te gradovi i općine: Žumberak iz Zagrebačke županije, Gvozd, Jasenovac, Majur, i Sunja iz Sisačko-moslavačke županije, Ozalj, Bosiljevo, Cetingrad, Kamanje, Plaški, Ribnik i Žakanje iz Karlovačke županije, Bednja iz Varaždinske županije, Crikvenica, Čabar, Novi Vinodolski, Baška, Malinska-Dubašnica, Mrkopalj, Punat i Vrbnik iz Primorsko-goranske županije, Karlobag, Lovinac, Perušić i Senj iz Ličko-senjske županije, Dragalić, Gornji Bogićevci, Stara Gradiška, Velika Kopanica i Vrbje iz Brodsko-posavske županije, Benkovac, Nin, obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Novigrad, Pašman, Polača, Poličnik, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Starigrad, Vir i Vrsi iz Zadarske županije, Drniš, Knin, Skradin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Pirovac, Promina, Rogoznica, Tisno i Tribunj iz Šibensko-kninske županije, Županja, Štitar i Vrbanja iz Vukovarsko-srijemske županije, Komiža, Makarska, Stari Grad, Supetar, Vis, Vrgorac, Vrlika, Baška Voda, Bol, Brela, Gradac, Hrvace, Jelsa, Lečevica, Lokvičići, Lovreč, Milna, Nerežišća, Okrug, Podgora, Proložac, Runovići, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Šolta i Zagvozd iz Splitsko-dalmatinske županije te: Dubrovačko primorje, Janjina, Lastovo, Mljet, Ston, Trpanj i Zažablje iz Dubrovačko-neretvanske županije.      
 Podatci se odnose na birače koji su glasovali u deset općih izbornih jedinica bez pripadnika nacionalnih manjina koji su dali glasove kandidatima za zastupnike nacionalnih manjina ili nisu pristupili izborima. Državno izborno povjerenstvo birače koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina i one koji nisu pristupili izborima isključuje iz registriranih birača deset općih izbornih jedinica, a uključuje one birače nacionalnih manjina koji su glasovali za kandidate za zastupnike u jednoj od deset općih izbornih jedinica. Smatram da ovakav prikaz rezultata izbora dovodi do zabune. Trebalo bi sve birače nacionalnih manjina prikazati i u deset izbornih jedinica i u XII. te broj birača koji su glasali u općim izbornim jedinicama i broj birača koji su glasovali u XII. Birači nacionalnih manjina mogu glasovati ili u jednoj od općih izbornih jedinica ili u XII. Većina glasa u općim izbornim jedinicama.
 
Stvarno su na izborima za Hrvatski sabor održanim 4.12. 2011. godine i na Pristupnom referendumu imale: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Zadarska, Šibensko - kninska i Vukovarsko-srijemska županija više birača od broja stanovnika popisanih travnja 2011. godine te 42 grada i 153 općine. U Zagrebačkoj županiji imala je samo općina Žumberak više birača od stanovnika, u Sisačko-moslavačkoj 3 grada i 8 općina, u Karlovačkoj 2 grada i 13 općina, u Varaždinskoj samo općina Bednja, u Koprivničko-križevačkoj samo općina Legrad, u Bjelovarsko-bilogorskoj dva grada i 3 općine, u Primorsko-goranskoj 8 gradova i 8 općina, u Ličko-senjskoj 3 grada i 8 općina, u Virovitičko-podravskoj jedan grad i 9 općina, u Požeško-slavonskoj 2 grada i jedna općina, u Brodsko-posavskoj 7 općina, u Zadarskoj 3 grada i 18 općina, u Osječko-baranjskoj jedan grad i 12 općina, Šibensko-kninskoj 4 grada i 11 općina, u Vukovarsko-srijemskoj 2 grada i 13 općina, u Splitsko-dalmatinskoj 7 gradova i 22 općine, u Istarskoj 4 grada i 7 općina i u Dubrovačko neretvanskoj županiji 10 općina. Za ovakvu grubu manipulaciju popisom birača odgovorna je Vlada Jadranke Kosor, a naročito ustavni sudac Davorin Mlakar kao tadašnji ministar uprave. 
 
Kako je moguće da je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 2007. godine bio za 568.097 više od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a na izborima za Hrvatski sabor održanim 2011. godine za 605.827 više od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine? Na to pitanje bi trebali dati odgovor ustavni sudac Davorin Mlakar i matematičar Arsen Bauk kao bivši ministri uprave!
 
Kako je moguće da se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 4. 12. 2011. do 30. 5. 2015. godine smanji za 275.769 birača s 4.092.861 na 3.817.092 koliko je iznosio prema Rješenju bivšeg ministra Arsena Bauka 30. 5. 2015. godine u 00 sati za početak skupljanja potpisa potpore birača za Referendum o referendumu. Za takvo smanjenje broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj treba godišnje 79.069 birača izgubiti biračko pravo smrću i/ili ispisom iz državljanstva i/ili iseljenjem iz Hrvatske nego ih stekne biračko pravo punoljetnošću i / ili dobivanjem hrvatskog državljanstva. Kako bi gospodin Vladimir Šeks skrojio deset izbornih jedinica s odstupanjem broja birača za jedan do dva posto uz ovakve skokovite promjene broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj?
 

Mr. sc. Edo Zenzerović

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Tko će profitirati od smjene Lovre Kuščevića i ostanka u vlasti HNS-a?

Srijeda, 17/07/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1229 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević