Get Adobe Flash player
Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

Erdoğan zaprijetio Europi vojskom migranata, Izetbegović ih prosljeđuje...

Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

Stjepan Lozo: »U NDH su Srbi provodili genocid nad...

Veliki političari nisu veliki za života

Veliki političari nisu veliki za života

Kissinger: Ali vjerujte, Vi ćete biti veliki čovjek...

Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

Mlada "lavica" sa selektivnim...

Svi krivi za loše, a

Svi krivi za loše, a "oni" zaslužni za dobro

Još ćemo svi biti krivi za nenormalnu PUKY-PLENKY...

  • Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

    Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

    četvrtak, 17. listopada 2019. 14:24
  • Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

    Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:25
  • Veliki političari nisu veliki za života

    Veliki političari nisu veliki za života

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:17
  • Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

    Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:11
  • Svi krivi za loše, a

    Svi krivi za loše, a "oni" zaslužni za dobro

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:02

Naš je stav da se u izborno zakonodavstvo obvezno uključe 7. i 8. zahtjev

 
 
ANALIZA RASPODJELE BIRAČA NA TREĆIM IZBORIMA ZA EUROPSKI PARLAMENT
HRT i dalje ignorira i pristrano izvještava hrvatsku javnost o pitanju održavanja Referenduma o izbornim pravilima koji je svojim potpisima tražilo 2014. godine 380.649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, a 2018. godine preko četiristo tisuća. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2012. godine dokazuje grubu manipulaciju brojem birača koju je bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima provela uz pomoć Ustavnog suda utjecajem Vladimira Šeksa kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija snosi veliki dio odgovornosti u gušenju procesa demokratizacije našeg društva kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju građana.
https://obljetnica.hrt.hr/media/_versions/leksikon/jrt_logo_web_width.jpg
 
Članak 1.
 
1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
2. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.
3. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. 
Zahtjevi građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom":
1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova;
2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %,
3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača;
4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;
5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,
6.Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem;
7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača i
8. Samostalni nastup stranaka na izborima. 
 
Naš je stav da se u izborno zakonodavstvo obvezno uključe 7. i 8. zahtjev s time da sve stranke moraju skupiti do 1% potpisa potpore registriranih birača izborne jedinice u skladu s preporukama Venecijanske komisije "Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima". Ukoliko se ti zahtjevi ne ispune može doći u pitanje provedivost izbora za Hrvatski sabor. Ponavljanje izbora s postojećim Zakonom za izbor zastupnika u Hrvatski sabor nema nikakvog smisla. Rezultati trećih izbora za Europski parlament s 33 kandidacijske liste potvrđuju moju tvrdnju na mogućnost neprovedivosti izbora s preferencijskim glasovanjem bez uvjetovanja sudjelovanja na izborima potpisima potpore birača stranačkim kandidacijskim listama. Na izborima za Hrvatski sabor bilo je u nekoliko izbornih jedinica preko trideset kandidacijskih lista s preko 420 kandidata. Najviše je bilo u I. izbornoj jedinici 2003. godine 40 kandidacijskih lista s 560 kandidata. Kako bi s toliko kandidata političar i samozvani politički analitičar Darinko Kosor te novinar Novog lista Branko Mijić proveli izbore koje su prognozirali za listopad ove godine? Amsterdamska koalicija ( sedmeroglava aždaja ) sa sedam stranaka u koaliciji nema nikakvog smisla, a jedva je prešla izborni prag.
 
Gruba manipulacija biračima s prebivalištem u Hrvatskoj počela je na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora održanim 3. siječnja 2000. godine skokovitim rastom broja birača prema broju birača na predsjedničkim izborima održanim 15. lipnja 1997. godine za 198 674 birača. Na drugim izborima za Europski parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3 760 783 birača, a 119 dana kasnije 21. rujna bilo je prema bivšem ministru uprave Arsenu Bauku i Ustavnom sudu u evidenciji birača s prebivalištem u Hrvatskoj 281 749 više odnosno 4 042 522 birača. Zar toliki broj birača nije 25. svibnja imao važeću osobnu iskaznicu? Prema Rješenju Ministarstva uprave 12. svibnja 2019. godine bilo je 3 735 514 birača s prebivalištem u Hrvatskoj, a za treće izbore za Europski parlament prema Rješenju o zaključivanju popisa birača pravo glasanja ima 58 483 birača manje odnosno 3 677 031 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Zašto toliki broj punoljetnih državljana Republike Hrvatske s prebivalištem u Hrvatskoj nije mogao sudjelovati na izborima neka hrvatskoj javnosti objasne ministar uprave Lovro Kuščević i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović?
 
"Nije ovo prvi put da su se HDZ i ekipa Željke Markić razišli u vezi s referendumom" napisaše novinar Novog lista Dražen Ciglenečki u članku "Desnica je nezadovoljna Plenkovićem i zato će HDZ biti sve slabiji" i dalje je nastavio "HDZ koji je vodio Tomislav Karamarko bio je protiv njihove referendumske inicijative kojom su 2014. također tražili izmjene izbornih pravila, primjerice ukidanje mogućnosti predizbornih koalicija. Broj potpisa koje su tada prikupili bio je ispod zakonskog minimuma, a uz angažman HDZ-a bi ga debelo prebacili, baš kao kad su se udruženi izborili za referendum o ustavnoj definiciji braka. Ipak, Željka Markić nije tu izdaju zamjerila HDZ-u toliko da bi organizirala kampanju protiv te stranke, nije godinu dana kasnije pozivala Hrvate da kazne Karamarka, jer da se slizao sa SDP-om".  Rezultati izbora za Europski parlament su pokazali da se velik boj birača nije oduševio Kuščevićevićevim " festivalom demokracije" odnosno s postupcima Plenkovićeve uzurpatorske zajednice koja je spriječila referendumsko izjašnjavanje birača o promjenama izbornog zakonodavstva. Na temelju kojih podataka autor članka tvrdi da je broj potpisa koji je građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" bio ispod zakonskog minimuma?
 
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao ministar uprave Arsen bauk smanjio za samo 251 dan za 225 430 birača sa  4 042 522 na 3 817 092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja Arsen Bauk, ministar uprave Lovro Kuščević, novinar Novog lista Dražen Ciglenečki i ustavni sudci? Bilo bi profesionalnije da novinari prenose mišljenja političara i drugih aktera u sporu s referendumskim inicijativama nego da prihvaćaju istinitost njihovih tvrdnji. Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi ( ako postoji ) koji su prihvatili ustavni suci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327 816 birača umre i / ili promjeni prebivalištem iseljenjem iz hrvatske više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 4 092 861 birač, a 1 273 dana kasnije u Registru birača 30. svibnja 2015. godine 3 817 092 s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 275 769 manje. Nemoguće je da je u tom razdoblju godišnje 79 070 birača godišnje gubilo status birača godišnje više nego ih je punoljetnošću stjecalo. Na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i na Pristupnom referendumu za Europsku uniju nije moglo biti registrirano 4 092 861 birača odnosno 4 092 137 birača.  Prema podacima DZS-u tijekom razdoblja od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine umrlo je manje od 212 293 stanovnika ( uglavnom birača ), a prema Rješenju ministra uprave Lovre Kuščevića za 13. svibnja 2018. godine u 00 sati broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je pao na 3 747 409 birača za 1 330 dana za 295 113 birača. Iz toga zaključujemo da je godišnje više od 80 989 birača umiralo i / ili promijenilo prebivalište iseljenjem iz Hrvatske i / ili ispisom iz državljanstva nego ih je stjecalo biračko pravo punoljetnošću.  Nikada  godišnje od 1974. godine u Hrvatskoj nije umrlo više od 55 tisuća državljana!
 
Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju Registrom i popisima birača i da im u tome pomaže USUD i DORH. Vlada Andreja Plenkovića nastavila je gušiti neposrednu demokraciju Kuščevićevim "festivalom demokracije" provjerom potpisa i manipulacijom Registrom birača sprječavanjem provedbe Zakona o prebivalištu. Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju sređivanje Registra birača provjeravanjem prebivališta i za Slobodnu Dalmaciju svibnja 2017. godine prema kojoj je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj trebalo izbrisati 269 516 birača. te tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem Građanska inicijativa " Narod odlučuje " je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo po proizvoljnim kriterijima proglasilo nevažećim.
 
Treba raspraviti ukidanje izbora zastupnika nacionalnih manjina i dijaspore u posebnim izbornim jedinicama jer je mali interes pripadnika nacionalnih manjina za izbor svojih zastupnika na posebnim listama. Posebno treba raspraviti način izbora zastupnika srpske nacionalne manjine. Sadašnji način izbora s jedan do tri glasa koji birači srpske nacionalne mogu dati daje prednost SDSS-u. Od 2003. godine SDSS je dobila sva zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru. Broj zastupnika nacionalnih manjina kretao se od pet 2000. do osam od 2003. godine. To nisu stečena prava nego povlastice zastupnicima nacionalnih manjina koje im je politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa darovala pritiskom vanjskih političkih silnica (nametnute povlastice). Te povlastice naročito zlorabe više od dvadeset godina etnobiznismeni Milorad Pupovac i Furio Radin ( kako ih je  nazvao bivši predsjednik Republike profesor dr. sc. Ivo Josipović ).
 
Jedanaest administrativnih jedinica (gradova ili općina) s više od tri tisuće stanovnika imali su više birača od stanovnika, a više od 90 birača na 100 popisanih stanovnika travnja 2011. godine imala je 41 administrativna jedinica. Od 41 administrativne jedinice ( općina ili gradova ) s više od tri tisuće stanovnika i devedeset birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine trideset i devet pripada Jadranskoj Hrvatskoj, a samo dvije Kontinentalnoj Hrvatskoj. Više birača od stanovnika na izborima imali su: Crikvenica, Novi Vinodolski i Malinska - Dubašnica iz Primorsko goranske,: Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske, Vodice iz Šibensko kninske te Medulin iz Istarske županije. Odnosi se samo na općine i gradove s više od tri tisuće stanovnika.
 
Od osamdeset i tri administrativne jedinice s više od pet tisuća stanovnika popisanih 2011. godine kod kojih je trebalo, prema tvrdnji bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića, izbrisati više od petsto birača iz evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoj Jadranskoj Hrvatskoj pripada trideset i tri, a pedeset Kontinentalnoj Hrvatskoj. Jadranska Hrvatska ima 91,10% birača u sastavu stanovništva, a Kontinentalna Hrvatska 88,17%. Analizom raspodjele birača po županijama, općinama i gradovima dokazali smo grubo odstupanje broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Od 2001. godine broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj nije mogao preći 3,54 milijuna, a sada je manji od 3,4 milijuna. 
Od 154 358 birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj aktivno registriranih na birališta u Bosni i Hercegovini je prema Rješenju Ministarstva uprave bilo najavljeno: 84 382, Srbiji 27 199 i ostalim državama nastalim na području bivše države 2 211 odnosno ukupno iz država bivše SFRJ 113 792. U: Njemačkoj 22 458, Austriji 3 866, Švicarskoj 2 745, Italiji 1 940, Kanadi 1 212, SAD 1 758, Australiji 1 694 i u ostalim državama 4 893. Na Pristupnom referendumu za Europsku uniju održanom 22. siječnja 2012. godine bilo je registrirano 412 628 i to pretežno u državama nastalim na području bivše SFRJ 308 290: u Bosni i Hercegovini 263 703, Crnoj Gori 3 074, Kosovu 460, Makedoniji 1 928, Sloveniji 4 557 i Srbiji 34 568. U ostalim europskim državama bilo je registrirano: Njemačkoj 41 515, Austriji 11 009, Švicarskoj 10 000, Italiji 2 508, Švedskoj 2401, Francuskoj 1 975, Rumunjskoj 1 539, Nizozemskoj 1 252, a u ostalim europskim državama 3 348. U Sjevernoj Americi bilo je registrirano 10 106, Južnoj 9 273 te u Africi, Australiji i Novom Zelandu 8 477. Usporedbom  podataka raspodjele birača dokazali smo grubu manipulaciju brojem birača bez prebivališta u Hrvatskoj.   
Na izborima registrirano je na biralištima u: Bosni i Hercegovini 10 952, Srbiji 1 934, Njemačkoj 2 212, Švicarskoj 341 i u ostalim državama samo 2 938 odnosno ukupno 18 437 odnosno samo 11,94 % od broja najavljenog Rješenjem o zaključivanju popisa birača.
 
Ako bi se odbili izbrisani birači Crikvenica, Makarska i Obrovac bi imali još više birača od popisanih stanovnika 2011. godine.
Jedanaest administrativnih jedinica ( gradova ili općina ) s više od tri tisuće stanovnika ima više birača od stanovnika, a više od 90 birača na 100 popisanih stanovnika travnja 2001. godine ima 41 administrativna jedinica. Od 41 administrativne jedinice ( općine ili gradovi ) s više od tri tisuće stanovnika i devedeset birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine trideset i devet pripada Jadranskoj Hrvatskoj, a samo dvije Kontinentalnoj Hrvatskoj.
 
Od osamdeset i pet administrativnih jedinica s više od pet tisuća stanovnika popisanih 2011. godine kod kojih je trebalo, prema tvrdnji bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića, izbrisati više od petsto birača iz evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoj Jadranskoj Hrvatskoj pripada trideset i četiri, a pedeset i jedna Kontinentalnoj Hrvatskoj.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Hrvati u Srbiji u besparici

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i dr., a povodom manifestacije Bunjevaca i „bunjevačkih Hrvata“ „Dužijanca.“
https://i.ytimg.com/vi/6Wx9jeI0aqU/hqdefault.jpg
Pisao sam o tome da mi srijemski i drugi Hrvati u Republici Srbiji ne možemo nikako po imenima i prezimenima razlikovati tko je iz Donjotavankutskog trokuta (Subotica i okolica) Bunjevac, a tko „bunjevački Hrvat“, a razlika je, navodno, ogromna. Naime, Bunjevci kažu da nisu Hrvati, a „bunjevački Hrvati“ kažu da su i Bunjevci i Hrvati! Kako su u pitanju dva naroda stvar je vrlo zbunjujuća. I sve drugo je zbunjujuće kada su u pitanju Bunjevci i „bunjevački Hrvati“ u Vojvodini jer su samo ovdje i nigdje više to dva naroda. Kako je došlo do toga da su to dva naroda je još više zbunjujuće, ali u praksi se radi o tome da su se Bunjevci (govorim isključivo o prostoru Vojvodine) uvijek u većini izjašnjavali samo kao Bunjevci, ne kao Hrvati, da bi u svakom povijesnom trenutku za sebe izvlačili maksimalnu korist. Nekada veliki mađaroni, danas su jedni izračunali da je ovdje najbolje ne biti Hrvat, a drugi da je bolje biti i jedno i drugo.
Pošto ni većinski narod ne razlikuje Bunjevce po njihovim imenima i prezimenima svatko tko kaže da je Bunjevac ili bar „bunjevački Hrvat“ tretira se ovdje bolje od Hrvata. Bilo je to najočitije devedesetih godina prošlog stoljeća kada su po Šešeljevom „reciprocitetu“ progonjeni i ubijani isključivo srijemski Hrvati, dok je za Bunjevce rečeno „da ih ne treba dirati jer su naši“. Tako i danas Bunjevci (i jedni i drugi) ovdje lakše dobijaju, primjerice, posao (i sve drugo) nego Hrvati!
Tako su sve hrvatske (ali i bunjevačke) krovne institucije u Subotici, a najviše hrvatskih (ali i bunjevačkih) udruga ima u Donjotavankutskom trokutu, gdje žive svi Bunjevci, pa tamo ide i najviše novca (i iz Srbije i iz Hrvatske). Da bi apsurd bio još veći u ovdašnjim hrvatskim institucijama su u najvećem broju (izrazito neproporcionalno u odnosu na 57.900 Hrvata u Republici Srbiji) zaposleni (sa plaćama) „bunjevački Hrvati“!
 
Da bi dokazali da su „bunjevački Hrvati“ Hrvati sve što oni rade je hrvatska kultura i čuvanje hrvatske tradicije i hrvatskog identiteta na ovim prostorima. U slučaju „Dužijanca", uz novac koji dobijaju, od onoga što se radilo na selu kod svih naroda ovdje napravili su pravi kult. Nitko kao oni ne zna kositi, vodu nositi, kose brusiti, praviti krofne i taranu, jesti slaninu na njivi, preskakati vatru, pucati bičem i još svašta toga seljačkoga salašarskoga. I sve je to visoka hrvatska kultura i tradicija, koja se svakodnevno na ovdašnjim hrvatskim medijima pompozno propagira! Međutim, sve to isto rade i Bunjevci, koji nisu Hrvati, pa dobijamo farsičnu situaciju. Iako je takvih komedija bezbroj, „dužijanca“ je tipičan primjer. Slave je i „srpski“ Bunjevci i „hrvatski“ „bunjevački Hrvati“, na istim mjestima, na skoro  identičan način i približno u isto vrijeme, ali tako da jedni za druge ne postoje! Za ovu godinu još ne znamo sve detalje, ali čitamo kako je bilo prošle godine, uz pretpostavku da će sve biti ponovljeno i ove godine.
 
DUŽIJANCA “BUNJEVAČKIH HRVATA” U SUBOTICI
12. 8. 2018 Izvor: Subotica.com
U organizaciji Udruženja bunjevačkih Hrvata "Dužijanca", danas je na Gradskom trgu održana Centralna svečanost Dužijanca.
Svečanost je započela blagoslovom ovogodišnjih nosilaca žetvenih svečanosti, bandaša Marka Križanovića i bandašice Marije Pijuković, u crkvi sv. Roka, nakon čega se svečana povorka uputila od katedrale Svete Terezije Avilske prema Trgu Slobode, predvođena (?!)brojnim kulturno-umetničkim društvima iz našeg grada i regiona. Na karucama okićenim žitom, pristigli su bandaš i bandašica, a po starom običaju dočekali su ih gazda i gazdarica, te poškropili vodom i mekinjama (valjda se iz tog testa prave bunjevci).
Pred velikim brojem zvanica, gostiju i sugrađana, oni su predali gradonačelniku Bogdanu Labanu hleb, napravljen od novog brašna. Nakon što ga je, kako običaji nalažu, prikazao na sve četiri strane sveta, gradonačelnik je poručio da je Dužijanca put i način za upoznavanje identiteta Subotice, koja je ponosni dom svih njenih građana (!?).
 
 
Potpredsednik Pokrajinske vlade AP Vojvodine, koja je pokrovitelj ovogodišnje Dužijance, Mihalj Njilaš je istakaoo da je očuvanje nacionalne kulture, umetničkog stvaralaštva i manifestacija kao što je Dužijanca od velike važnosti, jer doprinose negovanju različitosti u Vojvodini (!?).
Članovi Udruženja bunjevačkih Hrvata "Dužijanca" i poštovaoci Blaška Rajića, večeras će u 9 časova posetiti njegov grob, dok će se od 20 časova na Gradskom trgu odigrati tradicionalno Bandašicino kolo.
 
DUŽIJANCA BUNJEVACA U SUBOTICI
          15.08.2018, izvor: Subotica.com.
          Bunjevačka nacionalna manjina danas, na Veliku Gospojinu, obeležava nacionalni praznik "Dan Dužijance".
 
Obilježavanje praznika počinje prepodne u 9 časova misom zahvalnicom koja će biti služena u Franjevačkoj crkvi sv. Mihovila. U večernjem delu programa od 18:15 časova kreće svečana povorka iz Bunjevačke matice prema centralnom gradskom trgu, gde će potom (18:30 h) biti igrano Veliko bunjevačko kolo, koji će predvoditi ovogodišnji bandaš i bandašica. U nastavku programa (18:45 h) okupljeni će položiti cveće na bistu Blaška Rajića u parku pored Plave fontane. Od 19 časova u Velikoj većnici biće održana Svečana akademija povodom obeležavanja „Dana Dužijance“, dok će jedan čas kasnije u restoranu "Spartak S" biti održano "Bandašicino kolo".
Bunjevački nacionalni savet odabrao je Dužijancu za svoj nacionalni praznik, jer je to jedan od naših starih običaja koji smo doneli iz svoje pradomovine. Dužijanca ima i paganske korene u sebi, nešto što nas možda najbolje definiše, prikazuje ispred svih ostalih zajednica i pokazuje svu našu specifičnost od običaja, muzike i jezika - rekla je Suzana Kujundžić Ostojić, predsednica Nacionalnog saveta Bunjevaca.
 
Dakle, i jedni i drugi počinju slavlje svečanom misom u katoličkim crkvama, jedni u Crkvi sv. Roka, drugi u Franjevačkoj crkvi sv. Mihovila. Zatim povorka sa fijakerima okićenim žitom, u jednom je bandaš i bandašica, ide na Trg Slobode. Jedna povorka kreće od Katedrale, druga od Bunjevačke matice. Gradonačelniku i jedni i drugi daju kruh od novog žita, a jedni i drugi igraju Veliko bunjevačko kolo i Bandašicino kolo. I jedni i drugi slave Blaška Rajića, samo jedni preko njegove biste, a drugi preko njegovog groba. I jedni i drugi imaju svečanu akademiju u Gradskoj vijećnici i svečani ručak ili svečanu večeru.
Hrvati u Republici Srbiji su zbunjeni. Ako Bunjevci nisu Hrvati, onda sve što rade ne može biti hrvatsko, ali ako to isto rade „bunjevački Hrvati“ onda oni ne mogu biti Hrvati?! Ako su i jedni i drugi Hrvati, onda nas takvi, do mržnje posvađani i razjedinjeni Hrvati, ne mogu u ničemu predvoditi i predstavljati i u ničemu nam ne mogu biti uzor.
Ali mi, i za jedne i za druge Bunjevce, bijedni i nekulturni srijemski Hrvati, smo pored zbunjenosi ipak fascinirani i presretni što je ostalo još toliko toga hrvatskoga na ovim prostorima, makar i na samoj granici sa Mađarskom, iako ni jedna ni druga manifestacija nemaju nikakav hrvatski predznak.
No, najteže je očito Blašku Rajiću, koji se neprestano prevrće u grobu.
Zato se odmah (dok nas ovi zbunjevci potpuno ne zbune tako da više ne znamo da li smo ili nismo Hrvati) mora u cijelosti otkupiti rodna kuća bana Jelačića u Petrovaradinu. Ona mora postati kulturni i administrativni centar svih Hrvata u Republici Srbiji i u njoj se moraju zaposliti Hrvati (ne „bunjevački“ i slični „hrvati“).
 

Branimir Miroslav Tomlekin

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem

 
 
POLITIČKA KASTA UZURPATORA BOLJŠEVIČKOG MENTAKNOG SKLOPA PROMJENILA JE USTAV 2010. GODINE DA HRVATSKA UĐE U EUROPSKU UNIJU
Ustav Republike Hrvatske
Članak 1.
1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
2. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada  narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.
3. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
https://images.theconversation.com/files/115907/original/image-20160321-30946-vqza4e.jpg?ixlib=rb-1.1.0&q=45&auto=format&w=1000&fit=clip
Uzurpatori iz političke kaste boljševičkog mentalnog sklopa su promijenili Ustav travnja 2010. godine. Povećali su broj zastupnika srpske nacionalne zajednice na najmanje 3 zastupnika, a ostalih na 5. Prema Zakonu o pravima nacionalnih manjina ranije je bilo od 1 do 3 srpske nacionalne zajednice, a ostalih najmanje 4. Ukupno je bilo od 5 do 8 zastupnika nacionalnih manjina. Ukinuli su cenzus za valjanost referenduma. Smanjili su broj zastupnika dijaspore na 3. Povećali su broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na 4.092.137 do 22. siječnja 2012. godine. Zastupnike (njih 110) koji su glasovali za ratifikaciju Istanbulske konvencije i zastupnike (njih 105) koji su spriječili referendume za promjenu izbornih pravila 2019. godine izabralo je manje od trećine registriranih birača na izborima 11. rujna 2016. godine!
Građanska inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” je od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom registrom birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske (vidi  I. tablicu).
 
ZAHTJEVI GRAĐANSKE INICIJATIVE  “GLASUJMO IMENOM I PREZIMENOM”:
 
1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova,
2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %,
3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača,
4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;
5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,
6. Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem,
7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača,
8. Samostalni nastup stranaka na izborima.
 
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281.739 birača za samo 118 dana neka odgovore poštovani ustavni sudci i bivši ministar uprave Arsen Bauk? Kako su mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4,042.522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk, a potvrdili su ustavnost i zakonitost provedenih drugih izbora za EU parlament na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,760.783 birača?
Ustavni sudci su svojom odlukom pokazali da služe političkoj kasti. Kako se broj birača od 21. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 27.853 birača s prebivalištem u Hrvatskoj neka dokaže hrvatskim biračima ministar uprave Lovro Kuščević?
Na moj zahtjev da mi Hrvatski sabor dostavi presliku isprave koju je potpisao Arsen Bauk s tabličnim prikazima broja birača po županijama općinama i gradovima dobio sam odgovor od potpredsjednika sabora Furia Radina da takvih tabličnih prikaza Hrvatski sabor nema, a od Ustavnog suda dobio sam odgovor da prema 64. članku Zakona o Ustavnom sudu oni nisu u mogućnosti dostaviti takve podatke (Ustavna se tužba može podnijeti u roku od 30 dana raču­najući od dana primitka odluke.). Prema Zakonu o pristupu informacijama Ustavni sud je dužan dostaviti tražena podatke ukoliko ih posjeduje! Od ministra uprave Lovre Kuščevića još nisam dobio odgovor niti za broj birača na dan 21. rujna 2014. ni na dan 13. svibnja 2018. godine. Od 2008. godine broj birača prema prirodnom i migracijskom kretanju stanovništva trebao je stalno padati.
Osam od 10 izbornih jedinica krivnjom HDZ-a, SDP-a i Mosta, odnosno Davorina Mlakara, Arsena Bauka, Dubravke Jurlina Alibegović, Ivana Kovačića i Lovre Kuščevića odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Visoka prohibitivna klauzula od 10 % za priznavanje preferencijskih  glasova omogućila je velikom broju poznatih političara, da s vrlo malim brojem dobivenih preferencijskih glasova dobiju zastupničko ili ministarsko mjesto poput novog predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića (808), Jasena Mesića (910), Tomislava Sauche (534), Kažimira Varde (456), Darinka Kosora (497), Marije Puh (369 ) i ostali, a Davor Božinović (475) ministra unutarnjih poslova. Ukupno je takvih zastupnika bilo 43 na izborima 11. rujna 2016. godine.  Na njih se oslanja Andrej Plenković da stabilno poput diktatora vlada Hrvatskom, jer on može što hoće kako je izjavio u Hrvatskom saboru.
 
I. KRETANJE BROJA BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ NA IZBORIMA I REFERENDUMIMA OD 1997. DO 2019. GODINE

 

Datum
B
ΔB1
Δt
ΔB/ Δt
B - P
15.06. 1997.           P
3 683 774
-
-
-
178 241
03.01. 2000.        ZD
3 882 448
198 674
932
77 807
376 915
25.01. 2000.           P
3 858 893
- 23 555
22
-390 799
353 360
25.05.  2001.          L
3 890 133
31 240
486
23 462
384 600
23.11.  2003.          S
3 974 545
84 412
912
33 783
469 012
23.01. 2005.           P
4 004 962
30 417
427
26 000
499 429
15.05. 2005.           L
4 009 201
4 234
112
13 798
503 668
25.11. 2007.           S
4 073 630
64 429
924
25 451
568 097
17.05. 2009.           L
4 085 470
260 739
539
172 567
579 937
10.01. 2010.           P
4 089 320
3 850
238
5 904
583 787
04.12. 2011.           S
4 092 861
3 541
693
1 865
605 827
22.01.  2012.       RP
4 092 137
-724
49
-5 393
605 103
14.04.  2013.       EU
3 742 383
- 349 754
448
-284 955
255 349
19.05.  2013.          L
3 767170
24 787
35
258 493
280 136
01.12.  2013.    ROB
3 777 518
10 348
196
19 270
290 484
25.05.  2014.       EU
3 760 783
-16 735
175
-34 904
273 749
28.12.   2014.         P
3 773 687
12 904
217
21 704
286 653
11.01.  2015.          P
3 788 039
14 352
14
374 177
301 005
08.11.  2015.          S
3 759 844
- 28 195
301
-34 189
272 810
11.09.  2016.          S
3 742 546
- 17 298
308
-20 409
255 512
21.05.  2017.          L
3 719 556
-22 990
252
-33 299
232 522
26.05.2019.         EU
3 678 470
-41 086
735
-20 403
191 436
20.11. 2013.        RB
4 080 386
-
-
-
593 352
21. 09. 2014.       RB
4 042 522
- 37 864
305
- 45 312
555 488
30. 05. 2015.       RB
3 817 092
- 225 430
251
327 816
330 058
13. 05. 2018.       RB
3 747 409
- 69 683
1 079
23 572
260 375
27.04. 2019.        RB
3 735 680
- 11 729
349
-12 267
248 646
12 .05.2019.        RB
3 735 514
166
15
- 4 039
248 480
 
 
Oznake u tablici:
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
ΔB  = Bi+1 - Bi = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora, 
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora,
P01 = 3 505 533 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2001. godine,
P11 = 3 487 034 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. godine,
ΔB1 / Δt = prosječna godišnja promjena broja birača i
B - P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika prema popisima 2001. ili 2011. godine. Od 1997. do 2010. godine razlika je između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a od 2011. godine između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine.
Predznak + odgovara prirastu, a - padu broja birača na godinu. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori, ROB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum, S = izbori za Hrvatski sabor, ZD = izbori za Zastupnički dom, ŽD = izbori za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i RB = broj birača prema rješenjima Ministarstva uprave iz Registra birača.
 
Slovenski su političari svojim biračima omogućili savjetodavni referendum da se izjasne o arbitražnom sporazumu za određenje granice s Hrvatskom, a hrvatski političari unatoč skupljenih oko 200 tisuća potpisa za referendum do 29. studenog 2009. godine građanske inicijative ”More je kopno” nisu. Prosvjedom do referenduma o izbornim pravilima je jedini put demokratizacije hrvatskog društva ukoliko politička kasta opet spriječi referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima i otkazivanju Istambulske konvencije. Deveti saziv Hrvatskog sabora bi trebao hitno omogućiti hrvatskim građanima da se Ustavotvornim referendumom izjasne o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili prihvatiti bitne zahtjeve građanskih inicijativa ”Glasujmo imenom i prezimenom” i Narod odlučuje” kod izglasavanja novog Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te fiksno odrediti broj potpisnika za održavanje ustavotvornih i zakonodavnih referenduma. Samo Republika Hrvatska ima uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi. U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana.
Hrvatski bi se državljani složili da bude  dovoljno 380 tisuća potpisa birača na peticiju za održavanje Ustavotvornog referenduma i 280 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana.
Ustavotvorni referendum bi važio ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva, a Zakonodavni referendum ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva. Inicijator referendumske inicijative bi trebao zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja prije početka skupljanja potpisa birača. Ovakva regulacija prava na referendumsko izjašnjavanje birača o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je test demokratičnosti i vjerodostojnosti HDZ-a i SDP-a i ostalih stranaka odnosno Andreja Plenkovića, Davora Bernardića, Bože Petrova i ostalih čelnika parlamentarnih stranaka.
Referendumska pitanja građanske inicijative ” Narod odlučuje”
1) Jeste li za to da se članak 72. Ustava Republike Hrvatske mijenja i glasi:
Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 120 zastupnika, koji se, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Pripadnici nacionalnih manjina biraju najviše šest zastupnika u Hrvatski sabor. Zastupnici se u Hrvatski sabor, osim zastupnika nacionalnih manjina, biraju prema sustavu razmjernog predstavništva.
Birač može glasovati za jednu od predloženih lista kandidata i može označiti do tri kandidata koji imaju prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas). Izabrani kandidati s pojedine liste utvrđuju se isključivo na temelju najvećeg broja preferiranih glasova.
U svakoj izbornoj jedinici u Republici Hrvatskoj bira se najmanje 15 zastupnika. Izborne jedinice ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija Republike Hrvatske. Broj zastupničkih mjesta rasporedit će se među izbornim jedinicama na temelju izračuna odnosa broja birača u svakoj izbornoj jedinici i ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje četiri posto važećih glasova   birača.
Birači na izborima mogu glasovati: na biračkom mjestu, dopisnim ili elektroničkim putem.
 
Granica broja zastupnika trebala bi biti od 90 do 130. Granice koju predlaže građanska inicijativa od 100 do 120 mogu dovesti do problema zbog brzog smanjivanja broja stanovnika slavonskih županija, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. U Jadranskoj Hrvatskoj je prema procjeni Državnog zavoda za statistiku prva izborna jedinica od popisa stanovništva 2011. do sredine 2016. godine izgubila 9.715, druga 11.141 odnosno I. 20.856 stanovnika, treća je dobila 9.780, četvrta je izgubila 24.329 odnosno II. je izgubila 14.549, peta je izgubila 30.477 i šesta 44.658 i III. 75.135 stanovnika.
Prijedlozi građanske inicijative ” Narod odlučuje” o tri preferencijska glasa i izbornom pragu od četiri posto su besmisleni bez definiranih izbornih jedinica. Izborni prag i broj preferencijskih glasova ovisi o broju zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici. Selektivnost preferencijskih glasova ovisi o broju zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici. Što je manji broj zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici uz jednaki broj  preferencijskih glasova veća je vjerojatnost izbora kandidata za zastupnika preferencijskim glasovima.
Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica zbog manipulacija brojem birača izborne jedinice statističke regije Jadranska Hrvatska imale bi više zastupnika od izbornih jedinica statističke regije Kontinentalna Hrvatska. Statistička regija Jadranska Hrvatska s 1,411.935 stanovnika imala je 90 birača na lokalnim izborima 2017. godine na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine, a Kontinentalna Hrvatska s 2,872.850 stanovnika 85.
Više birača od stanovnika imali su: Karlobag i Lovinac iz Ličko-senjske, Baška, Crikvenica, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Novi Vinodolski i Punat iz Primorsko-goranske, Baška Voda, Komiža, Makarska, Okrug, Supetar, Sutivan, Šolta i Vis iz Splitsko-dalmatinske, Civljane, Rogoznica, Tribunj i Vodice iz Šibensko-kninske, Benkovac, Jasenice, Kali, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Nin, Obrovac, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Sali, Starigrad i Vir iz Zadarske županije i Trpanj iz Dubrovačko-neretvanske županije.
Bolje bi bilo broj zastupnika izbornih jedinica odrediti razmjerno broju stanovnika izborne jedinice što je prema preporukama Venecijanske komisije moguće.
 
2) Jeste li za to da se iza članka 72. Ustava Republike Hrvatske doda članak 72.a koji glasi:
Zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna. Podjela Hrvatske na tri izborne jedinice ispunjava sve zahtjeve iz referendumskih pitanja.
Zar zastupnike nacionalnih manjina nije nimalo sram zbog zlorabljenja svojih  zastupničkih mandata da većini hrvatskih građana nameću ministre u VRH- nakon što su zajedno sa zastupnicima: SDP-a, HNS-a, HSU-a i IDS-a uz pomoć Ustavnog suda spriječili održavanje Referenduma o izbornim pravilima i 13. veljače 2015. godine pomogli izglasati loš Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor kojim smo uzalud potrošili milijune kuna na zbirne izborne listine, a koje su poslužile samo kao anketa o ( ne ) popularnosti političara?
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine izabralo 25.420 birača što je 14,97 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO za promjenu izbornih načela. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca sa 16.166, Milu Horvata s 12.175 i Borisa Miloševića s 11.479 glasova je izabralo 16.320 birača što je 32,32 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO. Članova većih parlamentarnih stranka je manje od broja potpisnika peticije “Glasujmo imenom i prezimenom”.
Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće koalicije. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legitimitet. To je prijevara birača.
Na izborima 11. rujna 2016. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 37.902 registriranih birača  odnosno oko osmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko desetine. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 13.708 birača po zastupniku. Manje od 36,72 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo na izborima.  Oko 27 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za izborne liste u deset općih izbornih jedinica. Izabranim zastupnicima je dalo glas samo 8,61 posto birača . Oko desetine registriranih birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za kandidate nacionalne manjine.
Birači srpske nacionalnosti mogu dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi favorizirane SDSS-e.
SDP smatra da referendumske inicijative za promjenu izbornog zakonodavstva i otkazivanje Istambulske konvencije diskriminiraju slabije u društvu. Upravo je zato SDP predložio promjenu Ustava za koju očekuje i potporu vladajućih. Pozvali su sve saborske zastupnike da potpišu njihovu inicijativu i nakon skupljenih potpisa stavili su u saborsku proceduru prijedlog promjena Ustava vezanu za neposredno odlučivanje birača na referendumima.
 
“Ustavni okvir kojeg sada imamo nije uređen. Pitanja raspisivanja, provođenja i odlučivanja na referendumu trebaju se urediti po uzoru na brojne moderne europske zemlje. Treba se pobliže odrediti i koja pitanja ne mogu biti tema referenduma kako se ne bi ograničavale osobne slobode”, kazao je predsjednik SDP-a Davor Bernardić. “Referendumske inicijative kojima se prikupljaju potpisi za izmjene izbornog zakona i otkazivanja Istambulske konvencije usmjerene su protiv onih koji su slabiji. Iskorištavaju rupu u Ustavu nastalu promjenama 2010. godine. Naš se prijedlog zaista može nazvati “Narod odlučuje” jer želimo da se o promjenama Ustava i zakona odlučuje glasovanjem na referendumu s kvalificiranim brojem glasova koje bi ta inicijativa dobila”, kazao je bivši ministar uprave matematičar Arsen Bauk odgovoran za sprječavanje referendumskog izjašnjavanja birača o izbornim pravilima 2014. godine. “Predložena promjena Ustava odnosi se samo na članak Ustava koji određuje način na koji se provodi referendum. Prva promjena je smanjenje broja prikupljenih potpisa za raspisivanje referenduma na 200.000. Druga promjena je definiranje tema koje ne mogu biti tema referenduma, po uzoru na Sloveniju, a to su teme smanjivanja temeljnih prava i sloboda građana, poreznog sustava i proračuna, izvršavanja međunarodnih ugovora, obrane i nacionalne sigurnosti te pitanja koja se odnose na izbore i imenovanja iz nadležnosti Sabora. Treća grupa promjena odnosi se na većinu potrebnu za donošenje odluka na referendumu. Da bi referendum uspio, referendumska odluka trebala bi biti podržana s najmanje 25 posto birača, odluka o organskim zakonima trebala bi imati potporu 40 posto građana, a za promjenu Ustava potpora bi trebala iznositi 50 posto plus jedan glas”, kazao je Peđa Grbin.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković komentirao je prijedlog SDP-a o promjeni Ustava kojim bi se precizno uredilo pitanje referenduma. U praksi se pokazalo da je po pitanju referenduma potrebna jasnija i preciznija regulativa. Je li potrebno zbog toga mijenjati Ustav ili je dovoljno promijeniti zakon, odgovorit će stručnjaci nakon analize. Pitanje jest je li potrebno mijenjati Ustav samo radi referenduma jer je neke stvari moguće regulirati izmjenama zakona, rekao je ministar pravosuđa. Rupu u Ustavu stvorila je politička kasta promjenama Ustava 2010. godine da osigura referendumom provedenim 22. siječnja 2012. godine ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Prema “Kodeksu dobre prakse o referendumu” preporuka Venecijanske komisije ne zahtjeva se kvorum za donošenje odluka referendumskim odlučivanjem. Zar političare nije nimalo sram da nakon kršenja 1. članka Ustava 2014. godine i višegodišnjim odgađanjem promjena Zakona o izbornim jedinicama onemogućavaju referendum za promjenu izbornih pravila? Od 2014. godine imali su dovoljno vremena da promjene Zakon o referendumu i izborno zakonodavstvo prema zahtjevu Ustavnog suda od 10. prosinca 2010. godine i zahtjevima Građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom”.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Podržavate li štrajk u školama?

Ponedjeljak, 21/10/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1233 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević