Get Adobe Flash player
Srbijanski komentari i izraelska čestitka

Srbijanski komentari i izraelska čestitka

»Teško je prihvatiti, ali je Milošević udaljio Srbe od...

Romske laži Veljka Kajtazija

Romske laži Veljka Kajtazija

I romska komemoracija poziv je na istraživanje...

Trebaju nam dostojanstvene proslave

Trebaju nam dostojanstvene proslave

Domoljublje se živi svaki pojedini dan     Mislim da...

Popis hrvatskih branitelja junaka

Popis hrvatskih branitelja junaka

Koji su u samo 72 sata razbili zločinačku tvorevinu i natjerali teroriste...

IDS je talijanizirao hrvatsku Istru

IDS je talijanizirao hrvatsku Istru

Većinu ulica rashrvatili i nazvali ih po Talijanima i...

  • Srbijanski komentari i izraelska čestitka

    Srbijanski komentari i izraelska čestitka

    četvrtak, 08. kolovoza 2019. 10:15
  • Romske laži Veljka Kajtazija

    Romske laži Veljka Kajtazija

    četvrtak, 08. kolovoza 2019. 10:09
  • Trebaju nam dostojanstvene proslave

    Trebaju nam dostojanstvene proslave

    četvrtak, 08. kolovoza 2019. 10:05
  • Popis hrvatskih branitelja junaka

    Popis hrvatskih branitelja junaka

    četvrtak, 08. kolovoza 2019. 10:01
  • IDS je talijanizirao hrvatsku Istru

    IDS je talijanizirao hrvatsku Istru

    subota, 03. kolovoza 2019. 09:43

Od Miloša iz Đurđina do najnovije rike na salašu

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i dr., a povodom vijesti na portalu „Hrvatskih novina“ pod nazivom „Rič pod đermom“ od 29. srpnja 2019. godine.
http://s0.geograph.org.uk/geophotos/02/23/79/2237991_46b4dcb0.jpg
S velikom radošću, koja pomalo prelazi i u oduševljenje, da ne kažem baš u euforiju, 57.900 Hrvata u Republici Srbiji upravo su prije dan-dva sa portala „Hrvatskih novina“ iz Subotice saznali da će imati još jednu, sasvim novu, kulturnu manifestaciju! Naime, HKPD “Đurđin” iz Đurđina priređuje (tako piše) 3. i 4. kolovoza na etnosalašu (svi bunjevački salaši su danas etno!) u Đurđinu novu kulturnu manifestaciju pod nazivom „Rič pod đermom“. Na programu manifestacije je u subotu 3. kolovoza, sa početkom u 20 sati, tema:
Velikani prošlosti - Jakov Kopilović, uz projekciju dokumentarnog filma o velikanu, dokumentarnog filma „Dužijanca“ i predstavljanje đurđinskog bandaša i bandašice.
A u nedjelju 4. kolovoza na programu manifestacije, sa početkom u 19 sati, je udarna tema:
Velikani sadašnjosti - Tomislav Žigmanov, predstavljanje lika i djela  (pretpostavljam također uz dokumentarne filmove, ali i filmove u živo te stare fotografije i fotografije u živo), sa bandašicinim kolom na kraju manifestacije.
Mole se svi Hrvati i njihovi simpatizeri iz Republike Srbije, Republike Hrvatske te dijaspore, da vikend, obvezno bar nedjelju, provedu na salašu u Đurđinu i tako daju doprinos daljnjem uzdizanju ovog živućeg velikana.
 
Pretpostavljamo da su sva sredstva HKPD-u “Đurđin” za ovu manifestaciju osiguarna bez problema, kao što to nisu za druge ovdašnje hrvatske udruge kada ih zatraže od ovog velikana. A ako u Đurđinu već postoji bista velikanu Milošu (teškom oko 1.200 kg) o kojem je “informativno-politički tjednik svih Hrvata u Republici Srbiji” u svom broju 806. od 28. rujna 2018. godine pisao na čitave dvije stranice, predlažem da se uz nju i ovom postavi bista, ako je moguće već u nedjelju, tako da posle bandašicinog kola i bandaš bude angažiran oko skidanja vela sa lika i djela jedinog živog velikana sadašnjosti.
 
Mi srijemski Hrvati očekujemo uskoro još jednu kulturnu manifestaciju tog tipa na salašu u Maloj Bosni, jedinoj mjesnoj zajednici u Republici Srbiji, pored Đurđina, u kojoj je također sa više od sto glasova, pobijedila “jedina relevantna hrvatska politička stranka u Republici Srbiji” čiji je predsjednik upravo živući velikan sadašnjosti, a manifestacija bi se mogla zvati “Rič po rič, rika”. A poslije Male Bosne valjda ostaje još samo neka psihijatrijska mjesna zajednica u kojoj bi se velikan mogao prikazivati još većim, recimo kao “Napoleon”.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Izraženo neslaganje s demagoškim i ciničnim Kuščevićevim "festivalom demokracije"

 
 
Preko 380 tisuća hrvatskih građana je svojim potpisima 2014. godine tražilo referendum o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, a zastupnici nacionalnih manjina, HNS-a i HSU-a su svojim glasovanjem zajedno s SDP-om i IDS-om spriječili uz pomoć Ustavnog suda i HDZ-a te njihovog savjetnika Vladimira Šeksa održavanje referenduma. Broj potpisnika peticije je veći od broja članova svih većih parlamentarnih stranaka zajedno i više nego je ikad HDZ dobio na izborima za Europski parlament. Od 13. do 27. svibnja 2018. godine preko 400 tisuća birača je potpisalo dva referendumska pitanja građanske inicijative "Narod odlučuje" za ustavno reguliranje izbornog zakonodavstva. Politička kasta uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa je opet spriječila referendumsko odlučivanje grubom manipulacijom provjerama potpisa i evidencijom birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Prosvjednim glasovanjem smo iskazali neslaganje Kuščevićevim "festivalom demokracije" i Plenkovićevom nelegitimnom Vladom.
https://www.psa.ac.uk/sites/default/files/group_blog/glastonbury.jpg
Na izborima za EU parlament izabrali smo 26. svibnja 12 zastupnika, a preferencijskim glasovima samo Ivana Vilibora Sinčića. Razmjerno dobivenim glasovima na izborima HDZ  je zaradio 2,65, SDP 2,19, Hrvatski suverenisti 0,995, Mislav Kolakušić 0,92, Živi zid 0,66 i Amsterdamska koalicija 0,607 zastupničkih mjesta. To su stranke koje su prešle izborni prag. D' Hondtova metoda raspodjele mandata donijela je SDP-u 1,81 i HDZ-u 1,35 zastupničko mjesto. Najveći izborni gubitnici su 335 915 birača gubitničkih stranaka koji nisu zastupljeni u Europskom parlamentu. Da su Hrvatski suverenisti, Neovisni za Hrvatsku i nezavisna lista Marijane Petir  nastupili zajedno SDP bi dobio jedno zastupničko mjesto manje, a Amsterdamska koalicija bi ostala bez zastupničkog mjesta. Nejedinstvom na desnici nagrađeni su HDZ, SDP i Amsterdamska koalicija koji su ugušili udruženim zločinačkim pothvatom  neposrednu demokraciju sprječavanjem referenduma za promjenu izbornih pravila 2014. i 2018. godine.  Hrvatski sabor je trebao promijeniti Zakon za izbor zastupnika u EU parlament kako bismo izbjegli praktične probleme kod provedbe izbora. Izborni prag je trebalo povećati na 7 posto i unijeti u Zakon samostalan nastup stranaka na izborima. Prenizak izborni prag rezultira malom vjerojatnošću dobivanja zastupničkog mjesta strankama koje su jedva prešle izborni prag. Savez za Hrvatsku na izborima za EU parlament 2014. godine je dobio 6,88 posto, a nedostajalo mu je samo 204 glasova za dobivanje zastupničkog mjesta. Za 11 ili 12 zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici kod razmjernog izbornog sustava optimalan izborni prag je 7%, a za 14 zastupnika 6% i za 20 zastupnika 4%. Na prvim izborima za Europski parlament održanim 2013. godine sudjelovalo je 28 izbornih lista s 336 kandidata, a na drugim izborima održanim 2014. godine 25 lista s 275 kandidata. Zbirne izborne liste tiskane su 2013. godine na formatu A2 i 2014. godine na 8 stranica formata A4. Na svim izborima prema važećem izbornom zakonodavstvu i odluci Ustavnog suda mogu sudjelovati sve registrirane stranke. Stranku mogu osnovati sto punoljetnih poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske. Na trećim izborima bile su 33 liste s 396 kandidata. Imena i prezimena s nazivima lista tiskali su se na 8 stranica formata A4 odnosno na jednom listu formata A2. Analizom održanih izbora za Europski parlament više od pet tisuća glasova, koliko potpisa potpore birača za sudjelovanje na izborima moraju skupiti nezavisne liste, bilo je 2013. godine 16 lista, 2014. godine 8 lista, a na trećim izborima 19. Sedamnaest lista kandidata je dobilo manje od devet tisuća glasova na izborima, a ukupno su te liste skupile  47 521 glasova. Kako bismo izbjegli praktične probleme sa zbirnom izbornom listom sve stranke i nezavisne liste kandidata bi za sudjelovanje na izborima trebale skupiti najmanje devet tisuća potpisa potpore birača ili uplatiti novčani polog od devetsto tisuća kuna u Državni proračun. Kandidati za predsjednika Republike moraju skupiti deset tisuća valjanih potpisa potpore birača za sudjelovanje na predsjedničkim izborima, a kandidati za predsjednika Hrvatske demokratske zajednice 5% i potpredsjednika 3% potpisa potpore članova stranke odnosno oko jedanaest tisuća potpisa za predsjednika i šest tisuća i šesto za potpredsjednika. Venecijanska komisija preporuča broj potpisa potpore za sudjelovanje na izborima do jedan posto od broja birača izborne jedinice. HDZ nedemokratskim statutom traži pet puta više za kandidaturu za predsjednika, a tri puta za potpredsjednika stranke od preporuke Venecijanske komisije. Ukoliko bi stranke ili nezavisne liste kandidata dobile više od 2% glasova birača polog bi im se vratio, a strankama koje su skupile potpise potpore birača za sudjelovanje na izborima nagradile bi se sa devetsto tisuća kuna iz Državnog proračuna. Kako su u medijima 396 kandidata za zastupnike u Europskom mogli ostvariti ravnopravni tretman pitam zakonotvorce? Na te probleme upozoravam sve stranke, novinare Hrvatske radiotelevizije, Ministarstvo uprave, Državno izborno povjerenstvo od rujna 2013. godine. Od rujna 2014. godine predlažem da se redoslijed kandidata na listama odredi preferencijskim glasovanjem na unutarstranačkim izborima tri do šest mjeseci prije izbora ili da se izbori s razmjernim izbornim sustavom i preferencijskim glasovanjem provedu u dva kruga na način prikazan u nastavku članka. Na internetskim portalima čitatelji mogu naći moje članke s prijedlozima načina provedbe unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasovanjem.
 
DVOKRUŽNI RAZMJERNI IZBORNI SUSTAV
 
U dvokružnom razmjernom izbornom sustavu stranke bi samostalno sudjelovale na izborima, a u prvom krugu dobile bi stranke, koje su prešle izborni prag, broj zastupnika razmjerno broju dobivenih glasova G, koji su glasovali u izbornoj jedinici (važeći i nevažeći) zaokruženo na cijeli broj prema formuli z = g/G x Z gdje su: z = broj zastupnika određen razmjerno dobivenim glasovima stranke na izborima prema pravilu zaokruživanja na cijeli broj, g = broj glasova koji je stranka dobila na izborima, G = ukupni broj glasova (važećih i nevažećih) u izbornoj jedinici  i Z = broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici. U prvom krugu bili bi listići samo s nazivima stranaka. Stranke koje bi dobili više od 10 % glasova ušle bi u drugi krug izbora radi raspodjele preostalih zastupničkih mjesta i provedbe preferencijskog glasanja, a za ostale stranke koje su prešle izborni prag provelo bi se preferencijsko glasovanje. Na taj bi se način provelo preferencijsko glasanje samo na tri do šest stranaka koliko je na dosadašnjim izborima prelazilo izborni prag. Tako bismo olakšali obradu rezultata izbora, a zbirna izborna lista bila bi višestruko manjeg formata. Kod podjele Hrvatske na pet općih izbornih jedinica s 20 zastupnika po izbornoj jedinici zbirna izborna lista imala bi 60 do 120 imena i prezimena kandidata. Zbirna izborna lista bi stala na dvije do tri stranice formata A4. Kandidati bi imali veće mogućnosti nastupa u medijima. Stranka koja bi u drugom krugu dobila apsolutnu većinu glasova osvojila bi sva preostala zastupnička mjesta. Ukoliko niti jedna stranka ne osvoji apsolutnu većinu preostala zastupnička mjesta raspodijelila bi se razmjerno broju dobivenih glasova prema izrazu z = gi / Gv x 6. U formuli su: gi = broj glasova i-te stranke i Gv = broj važećih glasova u drugom krugu izbora. Prednost dvokružnog razmjernog izbornog sustava prema sadašnjem jednokružnom s raspodjelom zastupničkih mjesta  prema D'hondtovoj metodi u jednom krugu bila bi mogućnost da birač u prvom krugu glasa za manje stranke bez straha da će njegov glas propasti jer bi imao još jednu priliku da se odluči dati glas HDZ-u ili SDP-u ili nekim drugim strankama koje bi ušle u drugi krug.
 
II. ANALIZA RASPODJELE BIRAČA PO ŽUPANIJAMA NA TREĆIM IZBORIMA ZA EUROPSKI PARLAMENT
 
ŽUP
S
B
Bi
p
ZG
311 416
272 339
12 277
87,45
KZ
126 334
108 495
3 004
85,88
SM
152 546
141 932
15 087
93,04
KA
118 263
108 236
11 217
91,52
VA
168 560
145 517
4 905
86,33
KK
109 137
93 184
3 477
85,38
BB
109 822
96 669
6 876
88,02
PG
286 677
261 916
15 337
91,36
LS
45 943
43 036
6 985
93,67
VP
77 086
69 850
7 255
90,61
PS
69 583
64 139
8 100
92,18
BP
143 827
133 722
12 534
92,97
ZD
168 672
160 127
17 066
94,93
OB
283 035
249 720
23 946
88,23
ŠK
101 436
97 272
15 355
95,89
VS
159 213
147 340
16 318
92,54
SD
449 610
403 874
26 710
89,83
IS
208 229
185 691
9 662
89,18
DN
121 381
107 480
6 657
88,55
ME
110 999
95 610
3 795
86,14
GZ
802 762
692 321
42 953
86,24
RH
4 124 531
3 678 470
269 516
89,19
D
-
18 437
-
-
ΣB
-
3 696 907
-
-
G
-
1 103 551
-
-
Gg
-
365 512
-
-
p
-
29,85
-
-
P
3 395 979
-
-
-
B - P
-
282 491
-
-
 
Oznake:
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska,  ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska,  ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka, RH = Republika Hrvatska i D = dijaspora. S = procjena broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku (DZS-u) sredinom 2017. godine (https:// www.dzs.hr),
P = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2017. godine,
B = broj birača registriran na biralištima u Hrvatskoj  26. svibnja 2019. godine, ΣB = ukupni broj registriranih birača na izborima,
G = 1 103 551 = broj birača koji su glasovali na izborima,
Gp = 335 915 važećih + 29 597 nevažećih = 365 512 = broj glasova gubitničkih kandidacijskih lista i nevažećih glasova,
Bi = broj birača koje je prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića trebalo izbrisati iz evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoj,
B - P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika,
p = B / Sx100 % = broj birača na sto stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine i pg = G / B x 100% =  glasovalo u postocima od broja registriranih birača na izborima. 
 
Jedanaest administrativnih jedinica ( gradova ili općina ) s više od tri tisuće stanovnika imali su više birača od stanovnika, a više od 90 birača na 100 popisanih stanovnika travnja 2011. godine imala je 41 administrativna jedinica. Od 41 administrativne jedinice ( općina ili gradova ) s više od tri tisuće stanovnika i devedeset birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine trideset i devet pripada Jadranskoj Hrvatskoj, a samo dvije Kontinentalnoj Hrvatskoj. Više birača od stanovnika na izborima imali su: Crikvenica, Novi Vinodolski i Malinska - Dubašnica iz Primorsko goranske,: Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske, Vodice iz Šibensko- kninske te Medulin iz Istarske županije. Odnosi se samo na općine i gradove s više od tri tisuće stanovnika. Od osamdeset i tri administrativne jedinice s više od pet tisuća stanovnika popisanih 2011. godine kod kojih je trebalo, prema tvrdnji bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića, izbrisati više od petsto birača iz evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoj, Jadranskoj Hrvatskoj pripada trideset i tri, a pedeset Kontinentalnoj Hrvatskoj. Jadranska Hrvatska ima 91,10% birača u sastavu stanovništva, a Kontinentalna Hrvatska 88,17%. Analizom raspodjele birača po županijama, općinama i gradovima dokazali smo grubo odstupanje broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Od 2001. godine broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj nije mogao preći 3,54 milijuna , a sada je manji od 3,4 milijuna. Analiza potvrđuje izjave zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju sređivanje Registra birača provjeravanjem prebivališta i za Slobodnu Dalmaciju svibnja 2017. godine prema kojoj je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj trebalo izbrisati 269 516 birača. te tvrdnje demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem.
 
Od 154.358 birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj aktivno registriranih na birališta dolazi u: Bosni i Hercegovini 84.382, Srbiji 27.199 i ostalim državama nastalim na području bivše države 2211 odnosno ukupno iz država bivše SFRJ 113.792. U Njemačkoj 22.458, Austriji 3866, Švicarskoj 2745, Italiji 1940, Kanadi 1212, SAD 1758, Australiji 1694 i u ostalim državama 4893. Na Pristupnom referendumu za Europsku uniju održanom 22. siječnja 2012. godine bilo je registrirano 412.628 i to pretežno u državama nastalim na području bivše SFRJ 308 290: u Bosni i Hercegovini 263 703, Crnoj Gori 3074, Kosovu 460, Makedoniji 1928, Sloveniji 4557 i Srbiji 34 568. U ostalim europskim državama bilo je registrirano: Njemačkoj 41.515, Austriji 11.009, Švicarskoj 10.000, Italiji 2508, Švedskoj 2401, Francuskoj 1975, Rumunjskoj 1 539, Nizozemskoj 1 252, a u ostalim europskim državama 3348. U Sjevernoj Americi bilo je registrirano 10 106, Južnoj 9 273 te u Africi, Australiji i Novom Zelandu 8 477. Usporedbom  podataka raspodjele birača dokazali smo grubu manipulaciju brojem birača bez prebivališta u Hrvatskoj. Na trećim izborima registrirano je na biralištima u: Bosni i Hercegovini 10 952, Srbiji 1 934, Njemačkoj 2 212, Švicarskoj 341 i u ostalim državama samo 2 938 odnosno ukupno 18 437 odnosno samo 11,94 % od broja najavljenog Rješenjem o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave 17. svibnja 2019. godine. Zašto je Ministarstvo uprave najavilo 135.921 birača više nego ih je prikazano u potpunim rezultatima izbora? Jesu li rezultati izbora regularni s obzirom da je na biralištima u Hrvatskoj registrirano 282.491 birač više od procijenjenog broja punoljetnih stanovnika? Prema Rješenju Ministarstva uprave 12. svibnja 2019. godine u 00 sati bilo je 3.735.514 birača s prebivalištem u Hrvatskoj u Registru birača odnosno 57.044 više nego birača registrirano na biralištima u Hrvatskoj. Zašto tako veliki broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj nije mogao glasovati na izborima 26. svibnja 2019. godine neka hrvatskim biračima odgovore gospoda iz Ministarstva uprave i Ministarstva unutrašnjih poslova?
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Naslov za Jasenovac »Logor smrti« teško je kazneno djelo

 
 
Je li stao, kada će stati Drugi svjetski rat u Hrvatskoj? Kako može stati Drugi, ako nije stao ni Prvi svjetski rat. Dosta sam se namučio dok sam na portalu Hrvatski Fokus našao nešto što sam zapamtio da je na tom portalu, još od prošle godine. Kao dokaz da na prostoru bivše države nije stao ni Prvi, kamoli Drugi svjetski rat. Jer predsjednik Francuske Emmanuel Macron, prije nekoliko dana dolazi u Beograd Srbiji (Aleksandru Vučiću) zahvaliti za „prolivenu srpsku krv u Prvom svjetskom ratu“, hrvatski Ustavni sud donosi pozitivnu odluku za ćirilicu u Vukovaru, Jasenovac je i dalje „Logor smrti“, katolička Crkva (samostan) je i dalje bila legitimni vojni cilj, ne samo za Ivu Josipovića. Pa i dokumentarni film o TITI ne otkriva glavno pitanje: Tko leži ispod mramorne ploče teške 9 tona u Kući cvijeća u Beogradu? O čemu ćemo poslije.
https://d2v9ipibika81v.cloudfront.net/uploads/sites/233/DSC_0820_750x450.jpg
Robert Kohorst
 
Prije toga, i prije navedenog članka s navedenog portala, postavljam pitanje: Je li dvjestotinjak zaposlenih u Blizancima na Manhattanu u New Yorku, desetak minuta prije rušenja napustilo te nebodere? To se pitanje odnosi, najprije na Borisa Jokića i na Aleksandra Musića iz emisije Peti dan. Za koje je Jasenovac bio „Logor smrti“. Pa da vidimo što to piše u tom članku prije godinu dana? „Strategija i taktika Srba je naseljavanje u susjedne zemlje, terorizam i provociranje međunarodnih sukoba, zatim agresija i okupacija susjednih zemalja, ubojstva, prisilna mobilizacija, silovanja i teror nesrpskog pučanstva na okupiranom teritoriju, genocid s karakteristikama „etničkog čišćenja“i progon nesrpskog  pučanstva iz te druge zemlje, koju se tako destabilizira radi novih srpskih osvajanja, te doseljavanje srpskih kolonista u svrhu proširivanja „Velike Srbije“. Agresivna politička taktika „strvinarskog imperijalizma“ sastoji se u tome da se u cikličkim razdobljima, otprilike svakih 20 godina, terorizmom destabiliziraju susjedne zemlje ili pojedine regije, a zatim se agresijom priključe „Velikoj Srbiji“, pučanstvo se genocidom očisti i protjera u susjedne zemlje koje se kane destabilizirati, a na „neočišćena područja nasele novi kolonisti“.
 
Georges-Benjamin Clemenceau je umro 24. studenog 1929. godine, doživjet će tako uvođenje Aleksandrove diktature i nastavak svega što je napisao o Srbima, tako će oni to ponoviti za vrijeme Drugog svjetskog rata, pa ponovno za rata na prostoru bivše Yu države“, 6. srpnja 2018. na portalu Hrvatski Fokus piše Željko Horvat. A s obzirom da je srpski kralj Aleksandar Karađorđević bio pozvan u Francusku 1934. (kada je ubijen) kao Francuzima drag gost, da je jedan francuski general u Prvom svjetskom ratu savjetovao srpskog ministra Nikolu Pašića da ubaci u Vojvodinu nešto srpske vojske, te da se i danas predsjednik Francuske dolazi u Beograd Srbima zahvaljivati za „prolivenu  srpsku krv u Prvom svjetskom ratu“, to što je napisao Clemenceau treba čitati kao francuski politički program za versaillesku umjetnu tvorevinu Jugoslaviju. Jer se sve odvija onako kako je Clemenceau napisao, a Francuska je „prirodni saveznik Srbije“. Clemenceau ne spominje ćirilicu i „zajednički jezik“ kao osnovno sredstvo srpskog strvinarskog imperijalizma. Pa možemo reći kako to radi hrvatski Ustavni sud koji uvodi ćirilicu u Vukovar.
 
A što bi bilo da se u tijeku emisije Peti dan u kojoj su Boris Jokić i Aleksandar Musić, u kojoj je tema Jasenovac, najavi dolazak Igora Vukića sa dokumentima iz Jasenovca? Vjerojatno bi Jokić i Musić, kao Ivo Goldstein, zaprijetili odlaskom iz studija. Kao što otisak prsta otkriva kriminalca, samo jedan izvorni dokument o Jasenovcu (dostava lijekova) razotkriva veliku laž o Jasenovcu. Aleksandru Musiću ne bi pomogla ni ona knjiga onog Amerikanca kojom maše u studiju, na Raspudićevu tvrdnju kako su istinu o Jasenovcu pisali Srbi i komunisti. Jer, u „Kolijevci demokracije“ - slobode medija, i danas se u medijima i u muzejima vrte laži o Jasenovcu. A hrvatska povjesničarka (Blanka Matković) koja negira službeni popis jasenovačkih žrtava šalje pismo u američki medij koji iznosi laž o Jasenovcu. U tom pismu se pobija laž o Jasenovcu. A taj američki „slobodni medij“, to pisme ne objavljuje, gospodine Musiću. A današnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst na Hrvatsku vrši pritisak zbog revizije Jasenovca. Nastoji zadržati današnji službeni broj od 80.000 žrtava. I na koncu, zbog laži o NDH (Jasenovcu), hrvatski emigrant u Americi Zvonko Bušić je morao otimati putnički zrakoplov zbog Jasenovca. Da bi se mogla saznati prava istina o Jasenovcu. Što je bio pokušaj preveniranja krvavog raspada Jugoslavije. Jer, samo istina o Jasenovcu i otvaranje arhiva iz Drugog svjetskog rata i poraća za područje bivše države mogu osigurati mir na tom prostoru.
 
Stoga ja kažem da je naslov za Jasenovac „Logor smrti“ teško kazneno djelo. Teška povrjeda konvencije o miru i čovječnosti. Jer kad čovjek „u narodu“ nešto priča, zna da će ta priča izazvati svađu i nasilje, a on to ne mora pričati, taj čovjek je uzrok te svađe i nasilja. Nema sumnje da je hrvatski „uglednik“ prije 1990. znao kako za „Logor smrti“ slijedi kazna. Znao je da će se dogoditi. Baš ono što se dogodilo. I njegova je dužnost i obveza bila negirati i tajiti „Logor smrti“. Umjesto negiranja „Logora smrti“, Zagreb od 1945., kao bordel fleša „Logor smrti“, „Logor smrti“, navalite koljači i silovatelji, rušite i palite Hrvatsku. Granatirajte Zadar. Što zaslužuje posebnu pozornost. Kao stvaranje superiornog naroda na „Logoru smrti“. I što moramo usporediti s rušenjem onih nebodera u New Yorku 2001. godine. Da je dvjestotinjak zaposlenika iz tih nebodera napustilo te nebodere desetak minuta prije rušenja, to bi svijet znao. I znamo kakve bi bile reakcije svijeta. To se baš dogodilo u Zadru u Domovinskom ratu. I nitko ništa. Jedne noći, po noći, po dogovoru (svi su već tada imali telefon u kući), Srbi napuštaju svoje domove. Odlaze u vojarne JNA, iz tih vojarni u „KRAJINU“. Ujutro, na grad Zadar padaju granate, nasumce. Vjerojatno mnogi od njih idu u artiljeriju koja granatira Zadar. Pa smo zbog toga imali 150000 žrtava „etničkog čišćenja“ iz „Krajine“.
 
S velikim sam nestrpljenjem očekivao prvu epizodu dokumentarnog filma o TITI. U kojoj kažu kako će se otkriti tko leži ispod mramorne ploče teške 9 tona u Kući cvijeća u Beogradu. S obzirom da postoji sumnja u TITIN identitet,  nadao sam se da će to otkrivanje ići u smjeru otkrivanja TITINA identiteta, ne u smjeru TITINA političkog i državničkog života. Kad tamo ćorak, umjesto utvrđivanja TITINA identiteta, imamo onu „TITO je radio i dobre i loše stvari za Hrvatsku“. A da se utvrdi da TITO nije bio Josip Broz, od TITE za Hrvatsku ostaju samo loše stvari. O biografiji Josipa Broza govori TITO, HAZU-ov akademik Dušan Bilandžić i srpski istražitelj Pero Simić. Nema onih koji govore da TITO nije bio Josip Broz. Koriste se samo dokumenti  iz ruskih arhiva. Ako je Josip Broz, kao neki zapovjednik bio u Španjolskom građanskom ratu, što TITO preskače, valjda se ime Josipa Broza nalazi i u španjolskim arhivima. O TITI između ostalog, da bismo doznali tko leži ispod mramorne ploče teške 9 tona u Kući cvijeća u Beogradu, treba uzeti u obzir i nešto izvan ruskih arhiva. Treba uzeti u obzir što piše i Danijel Estulin. A on u knjizi Institut Tavistock na str. 62. piše da je i TITO sudjelovao u atentatu na JFK u Dallasu 1963. godine. A što ćemo s klavirom? Ja mislim da se može reći kako je klavir i nečija osobna iskaznica. Ako netko svira klavir, to otkriva njegovo podrijetlo i društveni status. Svakako da osoba koja svira klavir dolazi iz imućne obitelji. Gotovo da je nemoguće da osoba koja na klaviru svira Chopina, bježi od zakona i da često mijenja ime i prezime, svoje dokumente. U svezi toga moramo spomenuti i samostane (katoličke crkve) kao „legitimni
vojni cilj“.
 
U nedjelju, slušam (gledam) svetu misu iz Osora na otoku Krku. I čujem kako su Englezi s mora, u Drugom svjetskom ratu tukli tu crkvu kao legitimni vojni cilj. Kao vojno skladište. Isto kao „legitimni vojni cilj Ive Josipovića - samostan na Širokom Brijegu. Tragom toga, dolazimo do granatiranja Zadra, Splita, Zagreba, Slavonskog Broda, Senja itd. u Drugom svjetskom ratu, kao legitimnih vojnih ciljeva. Zbog čega je hrvatska vlast optuživala TITA kao suodgovornog za to bombardiranje. Zašto se i to ne navodi u tom filmu?
 
I na kraju imamo pokušaj zaustavljanja gradnje Pelješkog mosta, iz Sarajeva (Šefik Džaferović, Željko Komšić). Je li to Strategija u dubinu Ahmeta Davutoglua? S obzirom na sve ovo, ja mislim da bi netko od hrvatskih zastupnika u Europskom Parlamentu u Bruxellesu morao prosvjedovati protiv posjeta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Srbiji. Netko bi morao citirati Georgesa- Benjamina Clemenceaua, reći kako je to potpora srpskom strvinarskom imperijalizmu. Netko bi od hrvatskih zastupnika u Bruxellesu morao tražiti da se u Bruxellesu okrivi Turska za 500 godina genocida nad Hrvatima. Kao za genocid nad Armencima. Netko bi od hrvatskih zastupnika u Bruxellesu morao reći da su francuski predsjednik Emmanuel Macron i turski sultan Reçep Tayyip Erdoğan (Ahmet Davutoğlu) saveznici protiv Hrvata. A moglo bi se reći kako i hrvatski Ustav prati to savezništvo.
 

Jure Vukić, Tribanj

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Tko će biti novi hrvatski nogometni prvak?

Nedjelja, 18/08/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1181 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević