Get Adobe Flash player
Napada progonjene – brani veliku Srbiju

Napada progonjene – brani veliku Srbiju

Krešo Beljak žaluje zbog malo Udbinih likvidacija...

Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

Plenković je pokušao promijeniti narod i HDZ i zato gubi...

Koga li smo mi to izabrali!?

Koga li smo mi to izabrali!?

Milanović: "Moji su preci Srbe branili od ustaškog...

Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

Protuzakonito i diktatorsko izbacivanje ljudi iz...

Titin obožavatelj na Pantovčaku!

Titin obožavatelj na Pantovčaku!

Lepa Brena i SDSS napunili Arenu...

  • Napada progonjene – brani veliku Srbiju

    Napada progonjene – brani veliku Srbiju

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:56
  • Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

    Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:51
  • Koga li smo mi to izabrali!?

    Koga li smo mi to izabrali!?

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:45
  • Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

    Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

    srijeda, 15. siječnja 2020. 09:58
  • Titin obožavatelj na Pantovčaku!

    Titin obožavatelj na Pantovčaku!

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:41

Ne postoji kompetentna osoba koja može ocijeniti vrijednosti književnih djela

 
 
Tek treći poziv Nakladničkog vijeća NIU “Hrvatska riječ” definira rok slanja neobjavljenih rukopisa književni autora i autorica, ali ni sada nije naveden sastav vijeća, detaljni uvjeti, vrijeme konzultacija s autorima poslije roka slanja rukopisa i na kraju transparentnost svega toga. U dosadašnjem sastavu Nakladničkog vijeća ne postoji ličnost kompetntna za pravu ocijenu vrijednosti književnog djela i sve su to namješteni likovi uglavnom iz subotičkog obiteljskog kruga „bunjevačkih Hrvata“ te je svojevremeno NIU „Hrvatska riječ“ tiskala zbirku pjesama plagijatorice poznatih pjesnika, među kojima i našeg nobelovca Ive Andrića!
Slikovni rezultat za open letters
Ako se ne ćemo samo igrati (za veliki novac) sa vrijednostima književnih radova autora Hrvata u Republici Srbiji Nakladaničko vijeće u tom sastavu mora pribaviti kritiku pojedinih dijela od profesionalnih književnih kritičara, poznatih imena u toj branši (iz Republike Srbije i iz Republike Hrvatske). Samo tako se vrijedna književna dijela Hrvata u Srbiji mogu plasirati i u književni opus većinskog naroda.
 
Molim drugi put (prvi dopis sam uputio 4. prosinca, deset dana poslije slanja rukopisa) Nakladničko vijeće NIU „Hrvatska riječ“ da ispuni osnovni oblik kulturne komunikacije i javi mi je li uopće zaprimilo moje rukopse na hrvatskom jeziku koje sam poslao prije više od mjesec dana (23. studenog). Radi se o knjizi „Otvorena pisma“ (204 str.) i romanu „Martina“ (176 str.), a obzirom da je tek nedavno 31. prosinac 2019. godine naznačen kao rok za slanje rukopisa, postoji opasnost manipulacije da moji rukopisi nisu dostavljeni u roku.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Grubom manipulacijom brojem birača politička kasta sprječava referendumsko izjašnjavanje

 
 
Nakon prikazanog snimljenog materijala iz veljače 1992. u Novskoj  o izjavama Stipe Mesića o Jasenovcu mnogi se pitaju i među njima prof. dr. sc. Andrija Hebrang kako su hrvatski birači izabrali dvaput tako moralno problematičnu osobu, "iskrenog suradnika Udbe" za predsjednika Republike. Analiza kretanja broja birača od 2000. do 2017. godine dovodi u pitanje izborni legitimitet Stipe Mesića i Ive Josipovića. Grubom manipulacijom brojem birača politička kasta sprječava referendumsko izjašnjavanje o bitnim pitanjima hrvatske države i društva te postoji osnovana sumnja o namještanju rezultate izbora za predsjednika Republike od 2000. do 2010. godine. Ustavni sudci su ugušili neposrednu demokraciju sprječavanjem Referenduma o izbornim pravilima nemogućim skokovitim povećanjem broja birača od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine za 281.739 (vidi I. tablicu). Pokretači inicijative za održavanje referenduma moraju skupiti 10 % potpisa od broja birača registriranih u Hrvatskoj na dan početka skupljanja potpisa. Skandaloznom odlukom Ustavnog suda o 404.252 potpisa birača potrebnom za održavanje Referenduma o izbornim pravilima ugušena je demokracija u Hrvatskoj, a posljedica toga je "pakao i talačka kriza" u našem društvu.  Gruba manipulacija brojem birača započela je izborima za predsjednika Republike 25. siječnja 2000. godine.
Slikovni rezultat za adjustment vote
Na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora održanim 3. siječnja 2000. godine bilo je registrirano na biralištima u Republici Hrvatskoj 3.686.378 birača odnosno 180.845 birača više od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2001. godine i 360.110 u inozemstvu, a samo 22 dana kasnije u prvom krugu izbora za predsjednika Republike na biralištima u Hrvatskoj registrirano je 168.406 birača više, a u inozemstvu 36.215 odnosno ukupno 204.621. U drugom krugu je birača s prebivalištem u Hrvatskoj bilo 172.515 više, a u inozemstvu 33.918 (vidi I. tablicu). Zar je takav skokovit porast birača s prebivalištem u Hrvatskoj moguć za tako kratko vrijeme? U drugom krugu na izborima za predsjednika Republike održanom 2005. bilo je  na biralištima u Hrvatskoj 146.069 registriranih birača više nego u drugom krugu 2000. godine. Zar je moguće da je godišnje od 2000. do 2005 godine 29.214 birača više stjecalo biračko pravo punoljetnošću nego ih je umiralo? Prirodni prirast stanovnika je od 1983. godine manji od 11 tisuća, a od 1991. više stanovnika umire nego ih se rađa.
 
Ova analiza izaziva osnovanu sumnju na namještanje rezultata izbora za predsjednika Republike održane 2000. i 2005. godine. U drugom krugu izbora za predsjednika Republike Hrvatske 2000. godine Stjepan Mesić je dobio prema izvještaju 1.433.372 glasa, a Dražen Budiša 1.125.969 glasova. Ako se od broja glasova Stjepana Mesića odbije 353.360 glasova birača koji vjerojatno nisu imali prebivalište u Hrvatskoj on bi imao 1.080.012 glasova odnosno 45.957 manje od Dražena Budiše. Jesu li hrvatski birači izabrali Stjepana Mesića za predsjednika Republike Hrvatske ili su izbori bili namješteni? Je li Boris Mikšić trebao ući u drugi krug izbora za predsjednika Republike 2005. godine? Za ovakvu grubu manipulaciju brojem birača netko je trebao kazneno ili barem politički odgovarati!
 
I. KRONOLOŠKI PREGLED IZBORA ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE, EUROPSKI PARLAMENT I REFERENDUMA OD 2000. DO 2017. GODINE
 
Datum
B1
B2
G2
ΣB
25.01.2000.    P
3.858.893
394.028
70.110
4.252.921
23.01.2005.    P
4.004.962
387.258
101.425
4.392.220
10.01.2010.    P
4.089.320
406.208
113.796
4.495.528
22.01. 2012. RP
4.092.137
412.628
14.494
4.504.765
14.04.2013.   E
3.742.383
6.432
6.432
3.748.815
01.12. 2013. RB
3.777.518
13.482
13.473
3.791.000
25.05.2014.   E
3.760.783
6.560
6.560
3.767.343
11.01.2015.   P
3.788.039
37.203
37.193
3.825.242
 
II. DRUGI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA 2000. I 2005. GODINE    
    
ŽUP
S
P
P
B1
B2
ZG
309.696
243.314
79
252.433
270.361
KZ
142.432
112.597
79
116.795
115.895
SM
185.387
148.385
80
166.086
172.768
KA
141.787
116.003
82
133.358
136.446
VA
184.769
145.350
79
151.508
153.045
KK
124.467
98.346
79
104.398
103.174
BB
133.084
104.882
79
115.553
116.377
PG
305.505
250.976
82
276.665
284.396
LS
53.677
43.648
81
55.341
59.051
VP
93.389
72.476
78
80.495
86.147
PS
85.831
65.219
76
72.169
79.893
BP
176.765
134.421
76
145.955
149.405
ZD
162.065
126.057
78
146.765
166.001
OB
330.506
257.923
78
287.153
290.469
ŠK
112.891
89.655
79
104.088
118.086
VS
204.768
156.592
76
191.168
180.893
SD
463.676
358.703
77
382.509
410.348
IS
206.344
167.009
81
182.085
192.500
DN
122.870
95.404
78
106.752
109.774
ME
118.426
91.296
77
96.515
98.770
GZ
779.145
627.274
81
691.102
711.163
RH
4.437.460
3.505.533
79
3.858.893
4.004.962
 
JESU LI HRVATSKI BIRAČI IZABRALI IVU JOSIPOVIĆA ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE?
 
Na izborima za predsjednika Republike  održanim 10  siječnja 2010. godine u drugom krugu bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 4.089.320 birača, a u inozemstvu 406.320. Nemoguće je da je od 3. siječnja 2000. do 10. siječnja 2010. godine 402.942 više birača s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću nego što ih je umrlo. Ova analiza izaziva osnovanu sumnju na namještanje rezultata izbora za predsjednika Republikeodržane2010.godine. U drugom krugu na predsjedničkim izborima održanim 11. siječnja 2015. bio je na biralištima u Hrvatskoj 301.281 registrirani birač manje nego u drugom krugu na predsjedničkim izborima održanim 10. siječnja 2010. godine. Podatci o broju registriranih birača na biralištima u Republici Hrvatskoj ukazuju na grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Ivo Josipović je dobio u drugom krugu 10. siječnja 2010. godine 1.339.385 glasova, a Milan Bandić 883.222 glasa. Ako se od broja glasova Ive Josipovića oduzme 602.286 glasova fiktivnih birača on bi imao 737.099 glasova odnosno 146.123 manje od Milana Bandića.
 
III. DRUGI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA 2009. I 2015. GODINE
 
ŽUP
S
P
B1
B2
p1 %
ZG
317.606
255.003
282.282
273.728
88,88
KZ
132.892
108.391
115.507
110.082
86,92
SM
172.439
141.747
178.353
152.890
103,43
KA
128.899
107.884
135.051
116.112
104,77
VA
175.951
142.695
153.371
147.026
87,17
KK
115.584
93.440
101.834
95.720
88,10
BB
119.764
96.852
115.649
101.897
96,56
PG
296.195
251.200
288.039
269.622
97,25
LS
50.927
42.434
57.986
46.979
113,86
VP
84.836
68.119
85.108
73.188
100,32
PS
78.034
61.679
78.976
68.143
101,21
BP
158.575
124.989
156.055
141.045
98,41
ZD
170.017
137.068
179.538
166.194
105,60
OB
305.032
247.007
292.123
262.467
95,77
ŠK
109.375
90.240
123.813
105.511
113,20
VS
179.521
141.894
181.470
159.514
101,09
SD
454.798
363.499
425.430
410.038
93,54
IS
208.055
174.334
200.502
189.129
96,37
DN
122.568
98.105
115.570
109.308
94,29
ME
113.804
90.497
100.212
96.666
88,06
GZ
790.017
649.957
722.451
692.780
91,45
RH
4.284.889
3.487.034
4.089.320
3.788.039
95,46
 
Kako je samo 15 mjeseca prije popisa stanovništva travnja 2011. godine broj registriranih birača na predsjedničkim izborima 10. siječnja 2010. godine bio veći od broja popisanih stanovnika travnja 2011. godine u: Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji i broj registriranih birača u Hrvatskoj na tim izborima 602.286 bio veći od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2011. godine? Ukupno 43 grada od 128 i 155 općina od 428 imalo je više birača od stanovnika popisanih 2011. godine.
 
IV. PREDSJEDNIČKI  IZBORI 2014./15. GODINE
 
ŽUP
S
B1
B2
ΔB
p2
ZG
317.606
272.633
273.728
1.095
85,96
KZ
132.892
109.617
110.082
465
84,70
SM
172.439
152.358
152.890
532
93,24
KA
128.899
115.725
116.112
387
93,54
VA
175.951
146.489
147.026
537
84,76
KK
115.584
95.289
95.720
431
84,20
BB
119.764
101.494
101.897
403
88,20
PG
296.195
268.824
269.622
798
91,77
LS
50.927
46.741
46.979
238
96,53
VP
84.836
72.864
73.188
324
89,08
PS
78 034
67.852
68.143
291
90,87
BP
158 575
140.575
141.045
470
91,54
ZD
170.017
165 454
166 194
740
96,93
OB
305.032
261.730
262.467
737
88,00
ŠK
109.375
104.976
105.511
535
99,98
VS
179.521
158.872
159.514
642
91,97
SD
454.798
408.023
410.038
2.015
90,19
IS
208.055
188.659
189.129
470
90,84
DN
122.568
108.910
109.308
398
89,34
ME
113.804
96.394
96.666
272
85,42
GZ
790.017
690.208
692.780
2.572
86,77
RH
4.284.889
3.773.687
3.788.039
14.352
89,37
B - P
-
292.336
305.240
-
-
 
Svi gradovi i općine s više stanovnika od tri tisuće osim Slavonskog Broda imali su više birača u drugom krugu. Svi gradovi i općine s više birača u prvom krugu od broja stanovnika popisanih 2011. godine imali su još više birača u drugom krugu. Jesu li rezultati izbora vjerodostojni? S kojom je razlikom pobijedila Kolinda Grabar Kitarović? Je li opravdana sumnja na pokušaj izborne prijevare? Više birača od broja stanovnika u oba kruga imali su: općina Gvozd u Sisačko-moslavačkoj županiji; Cetingrad i Saborsko u Karlovačkoj županiji; Crikvenica, Novi Vinodolski, Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Omišalj u Primorsko-goranskoj županiji; Benkovac, Nin, Obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Lišane-Ostrovičke, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Starigrad, Vir i Zemunik Donji U Zadarskoj županiji; Biskupija, Civljane, Ervenik, Rogoznica, i Tribunj u Šibensko-kninskoj županiji; Komiža, Makarska, Stari Grad, Supetar, Vis, Baška Voda, Cista Provo, Gradac, Lokvičići, Lovreč, Milna, Okrug, Podgora, Selca i Šolta u Splitsko-dalmatinskoj županiji te Medulin u Istarskoj županiji.  
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

"Antifašistička" koalicija nije 20 godina promijenila izborna pravila za izbor zastupnika u Hrvatski sabor

 
 
Hrvatski sabor se u četvrtak 14. studenog izjasnio sa 105 glasova ujedinjene "antifašističke koalicije" HDZ-SDP-SDSS-HNS-GLAS-IDS-HSS - ostalih zastupnika nacionalnih manjina i Bandićevih "žetončića" protiv amandmana zastupnika Zlatka Hasanbegovića o ukidanju obilježavanja 22. lipnja, tzv. Dana antifašističke borbe kao državnog blagdana te protiv uvođenja sovjetskoga tzv. Dana pobjede nad fašizmom 9. svibnja kao spomen dana. Jednakim brojem glasova ista koalicija spriječila je referendumsko izjašnjavanje za promjenu izbornih pravila za izbor zastupnika u Hrvatski sabor građanskih inicijativa "Narod odlučuje" i "Ne istanbulskoj konvenciji" prihvativši obrazloženje smijenjenog bivšeg ministra uprave Lovre Kuščevića o nedovoljnom broju potpisa za održavanje referenduma. Po hitnoj proceduri izglasali su Zakon o blagdanima i spomen danima i time nepotrebno produbili postojeće podjele u hrvatskom društvu. Premda su građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" 2014. godine s 380.649 potpisa i "Narod odlučuje" s preko četiristo tisuća potpisa birača tražile promjenu izbornih pravila Hrvatski sabor nije promijenio izborne jedinice određene Zakonom 29. listopada 1999 godine, a broj zastupnika je ostao 151. 
https://buffalohumanities.files.wordpress.com/2019/08/cropped-bhf-democracy-fb-event.jpg
Prema izjavi bivšeg ministra unutrašnjih poslova, predsjedničkog kandidata Vlahe Orepića za Slobodnu Dalmaciju da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju sređivanje Registra birača provjeravanjem prebivališta kojim je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj prije lokalnih izbora 2017. godine trebalo izbrisati 269.516 birača te tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa, savjetnika za demografiju predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, da u Hrvatskoj ima prebivalište između 3,2 i 3,3 milijuna birača Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" i " Narod odlučuje" su 2014. i 2018. godine skupile dovoljno potpisa za referendumsko odlučivanje o izbornim pravilima ali je "antifašistička" koalicija HDZ-SDP-IDS-HNS-GLAS-SDSS-HSS-HSU-ostalih zastupnika nacionalnih manjina i Bandićevih "žetončića" uz pomoć ustavnih sudaca utjecajem Vladimira Šeksa-Sove i njegovih kumova, kršenjem Ustava grubom manipulacijom Registrom birača spriječila održavanje referenduma, a građanska inicijativa " Narod odlučuje " ima  više od 10% valjanih potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo = Plenkovićevo Povjerenstvo "festivalom demokracije" proglasilo nevažećim.
Odluka Plenkovićeve Vlade da se neće mijenjati sporne odredbe Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za iduće parlamentarne izbore, premda je  2017. predstavljajući u Saboru program svoje Vlade, najavio “pristupanje temeljitoj analizi postojećeg izbornog sustava kako bi se ispravili njegovi nedostaci, neusklađenosti između Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Zakona o izbornim jedinicama, te prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama” je dokaz diktatorskog ponašanja Plenkovićeve "antifašističke" koalicije.
 
Vlada se pozvala na stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske od 24. rujna 2015., kako “Hrvatski sabor treba ustrajati na dobroj parlamentarnoj praksi koja se sastoji u njegovoj suzdržanosti da donosi, mijenja ili dopunjuje izborno zakonodavstvo godinu dana prije održavanja redovitih parlamentarnih izbora”. Također,  Vlada se poziva na smjernice i obrazloženja, usvojene od Venecijanske komisije 2002. godine, prema kojima se “osnovni elementi izbornog zakona smiju mijenjati najkasnije godinu dana uoči izbora”.
 
Od 2014. godine dostavljao sam im temeljite analize i prijedloge izmjena Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor s prijedlogom tri i pet izbornih jedinica, unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasovanjem i dvokružnog mješovitog izbornog sustava prema kojemu bismo birali 54 zastupnika dvokružnim razmjernim sustavom i 48 zastupnika dvokružnim većinskim izbornim sustavom. Ukupno bi Hrvatski sabor imao 109 zastupnika. Venecijanska komisija preporučuje usklađivanje izbornih jedinica ovisno o kretanju broja stanovnika ili birača izbornih jedinica. Vlade Republike Hrvatske dvadeset godina nisu uskladile izborne jedinice s demografskim kretanjima stanovništva.
 
Kako nije sram predsjednika sabora Gordana Jandrokovića 808 i ostale zastupnike Hrvatskog sabora? Broj 808 dobivenih preferencijskih glasova pokazuje stav birača da Gordan Jandroković nije zaslužio  ni zastupničko mjesto, a kamoli mjesto predsjednika Hrvatskog sabora. Vladimir Šeks - Sova koji je 1999. predvodio radnu skupinu za izradu izbornog zakona, potvrdio je novinaru Jutarnjeg lista Robertu Bajrušiju da i dalje smatra kako se radi o dobrom zakonu, što dokazuje podatak kako su od 2000. do danas svi parlamentarni izbori održani na osnovi ovog zakona. Šeks smatra da treba izmijeniti Zakon o izbornim jedinicama. Šeksu i "antifašističkoj" koaliciji Zakon za izbor zastupnika u Hrvatski sabor je dobar jer 20 godina "stabilno" = diktatorski vladaju hrvatskim narodom. Odgovara HDZ-u i SDP-u, a ne odgovara većini hrvatskih birača.
 
“U ime obitelji” je od 21. rujna do 5. listopada prikupila 380.649 potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”. Tada je ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima  4.042.522 birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa 10% od tog broja. Na taj način je spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava kojim bi se omogućilo da građani biraju sposobne, a ne podobne zastupnike – između ostalog, da s 3 preferencijska glasa određuju poredak izbornih lista, da se koalicije mogu sklapati tek nakon izbora i da glasovi u svim izbornim jedinicama vrijede jednako. Ustavni sud je na žalost prihvatio takvo tumačenje SDP-ovog ministra Arsena Bauka, iako su podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih stanovnika, a samim time i mogućih birača. U ime obitelji je tim povodom predala i tužbu Europskom Sudu u Strasbourgu, radi utvrđivanja legalnosti takve odluke Ustavnog suda. Prošlo je skoro pet godina, a Europski sud nije razmotrio tužbu. 
 
Prema popisu stanovništva 2011. godine u Hrvatskoj smo imali 3.487.034 punoljetnih stanovnika, a "tu je još oko 100 tisuća ljudi koji su prijavili boravište u inozemstvu, a i dalje imaju prebivalište u Hrvatskoj. To je ona logična, legitimna razlika. Povrh toga imamo još otprilike 150 tisuća građana koji nisu bili obuhvaćeni popisom stanovništva i u njemu nisu registrirani, ali se ipak nalaze u evidenciji o prebivalištu, različito raspoređeni po Hrvatskoj”, rekao je bivši ministar uprave Arsen Bauk za Nacional koncem 2014. godine. Dakle, bivši ministar Arsen Bauk je lagao Ustavnom sudu jer je prema njegovoj računici ukupno birača s prebivalištem u Hrvatskoj bilo manje od 3,75 milijuna, a ne 4,042 milijuna.
 
KRETANJE BROJA BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ NA IZBORIMA I REFERENDUMIMA OD 1997. DO 2019. GODINE
 
Datum
B
ΔB1
Δt
P
B - P
15.06. 1997.     P
3.683.774
-
-
3.505.533
178.241
03.01. 2000.  ZD
3.882.448
198.674
932
=
376.915
25.01. 2000.     P
3.858.893
- 23.555
22
=
353.360
25.05.  2001.    L
3.890.133
31.240
486
=
384.600
23.11.  2003.    S
3.974.545
84.412
912
=
469.012
23.01. 2005.     P
4.004.962
30.417
427
=
499.429
15.05. 2005.     L
4.009.201
4.234
112
=
503.668
25.11. 2007.     S
4.073.630
64.429
924
=
568.097
17.05. 2009.     L
4.085.470
260.739
539
=
579.937
10.01. 2010.     P
4.089.320
3.850
238
=
583.787
04.12. 2011.     S
4.092.493
3.173
693
3.487.034
605.827
22.01. 2012.  RP
4.092.137
- 356
49
3.478.171
613.966
14.04. 2013.  EU
3.742.383
- 349.754
448
3.474.453
267.930
19.05. 2013.     L
3.767.170
24.787
35
=
292.717
01.12.2013.   RB
3.777.518
10.348
196
=
303.065
25.05. 2014.  EU
3.760.783
-16.735
175
3.468.447
292.336
21. 09. 2014. RG
4.042.522
281.739
119
=
574.075
28.12. 2014.     P
3.773.687
-268.835
98
=
305.240
11.01. 2015.     P
3.788.039
14.352
14
3.449.154
338.885
30. 05. 2015. RG
3.817.092
29.053
139
=
367.938
08.11. 2015.     S
3.759.844
-57.248
162
=
310.690
11.09. 2016.     S
3.742.546
- 17.298
308
3.435.425
307.121
21.05. 2017.     L
3.719.556
-22.990
252
3.395.979
323.577
13. 05. 2018. RG
3.747.409
27.853
357
3.377.287
370.122
27.04. 2019.  RG
3.735.680
- 11.729
349
3.336.933
398.747
12 .05.2019.  RG
3.735.514
- 166
15
=
398.581
26 .05.2019.  EU
3.678.470
- 57.044
14
=
341.537
22.12. 2019.     P
3.677.904
- 566
201
=
340.971
 
Oznake u tablici:
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
ΔB  = Bi+1 - Bi = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora,
P01 = 3.505.533 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2001. godine,
P11 = 3.487.034 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. godine i
P = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom godina od 2012. do 2018. i
B - P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika prema popisima 2001. ili 2011. godine. Od 1997. do 2010. godine razlika je između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a 2011. godine između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine te od 2012. do 2018. godine prema procjeni DZS-a.
Predznak + odgovara prirastu, a - padu broja birača na godinu. Rast i pad birača ne može biti veći od rasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.
E = izbori za Europski parlament,
L = lokalni izbori,
P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka,
RP = Referendum o pristupanju u Europsku uniju,
RS = Referendum o statusu RH,
S = izbori za Hrvatski sabor,
ZD = izbori za Zastupnički dom,
ŽD = izbori za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i
RG = broj birača prema rješenjima Ministarstva uprave iz Registra birača.
 
Pitam svih 105 zastupnika "antifašističke" koalicije u Hrvatskom saboru kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine prema Rješenju koje je potpisao bivši ministar uprave Arsen Bauk smanjio sa 4.042.522 na 3.817.092 odnosno za 225.430 birača za samo 251 dan i zašto 281.739 birača nije bilo na popisu birača na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Europski parlament održanim 25. svibnja 2014. godine? Zašto je smanjen broj birača na biralištima u Hrvatskoj u prvom krugu predsjedničkih izbora 28. prosinca 2014. godine prema broju birača 21. rujna iste godine za 268.835 za samo 98 dana?
 
Predsjednički kandidat na izborima 2014. godine Milan Kujundžić je tijekom izborne kampanje izjavio: "Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna stanovnika s pravom glasa". "Normalno" je i s "karakterom" da Arsen Bauk laže Ustavnom sudu. Zna se! "Normalno" je da Predsjednica Republike šutnjom odobrava laži: Zorana Milanovića, Arsena Bauka, Ivana Leke, Peđe Grbina, Andreja Plenkovića, Lovre Kuščevića i Gordana Jandrokovića i da Ustavni sud prihvaća njihove laži o broju birača s prebivalištem u Hrvatskoj na dan početaka skupljanja potpisa referendumskih inicijativa i na izborima.
 
Predsjednički kandidati založite se da zastupnici Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje" tako da:
1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 120 i smanje broj zastupnika nacionalnih manjina s 8 na 4.
2.  izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora dvokružnim mješovitim izbornim sustavom (54 razmjernim i 48 većinskim izbornim sustavom)
3. smanje izborni prag s 5 % na 4 % kod razmjernog izbornog sustava
4. ujednače broj stanovnika po zastupniku u izbornim jedinicama
5. zabrane dijeljenje županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica kod razmjernog izbornog sustava
6. izglasaju glasovanje dopisnim i/ili elektroničkim putem 
7. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje 150 birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor, a za izbore zastupnika u Europski parlament 750 i
8. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima prije idućih izbora za Hrvatski sabor!  
 
Samo Republika Hrvatska i Latvija imaju uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi. U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za Zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za Ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana. Trebalo bi biti dovoljno 10 %  od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovnika odnosno 350 tisuća potpisa birača na peticiju za održavanje Ustavotvornog referenduma i 6 % odnosno 210 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana.
 
Ustavotvorni referendum bio bi važeći ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovništva, a Zakonodavni referendum ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva. Inicijator referendumske inicijative bi trebao zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja prije početka skupljanja potpisa birača. Ovakva regulacija prava na referendumsko izjašnjavanje birača o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je test demokratičnosti i vjerodostojnosti HDZ-a i SDP-a i ostalih stranaka. Predsjednički kandidati založite se na sučeljavanjima za takvu zakonsku regulaciju!
 
Zdravko Mamić je optužio predsjednika Vrhovnog suda za korupciju
 
Prije ročišta pred sucem Mirsadom Strukom na Sudu Bosne i Hercegovine na kojemu  se trebalo razmatrati zahtjev hrvatskog Ministarstva pravosuđa za izručenje bivšeg Dinamova čelnika, prijatelja naše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, Zdravka Mamića prilikom dolaska na Sud optuženik je 'potvrdio autentičnost' izjave njegovog odvjetnika Veljka Miljevića o korumpiranim sucima: 'Ne kanim ispucati sve adute i natovariti si dodatne kaznene prijave. U danom trenutku izvući ću najteže oružje. Jedan od tih sudaca je korumpirani predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa. Poručujem mu da je korumpiran, da je nepošten, pokvaren sudac', rekao je Zdravko Mamić. S druge strane, kazao je kako smatra da su Tužiteljstvo BiH i Sud BiH bez utjecaja politike i da tu, za razliku od Hrvatske, vlada pravo.
 
Đuro Sessa je predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, a 22. prosinca predstoje nam izbori za predsjednika Republike. Prema izjavi danom RTL-u 24. studenog potencijalni predsjednički kandidat Vlaho Orepić je rekao da imamo 250 tisuća lažnih birača (koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj), a u Zagrebu 50 tisuća. Hoće li izbori biti regularni?  Na trećim izborima za Europski parlament 26. svibnja ove godine bilo je 191.436 birača više od broja punoljetnika popisanih 2011. godine. Broj birača bio je na trećim izborima za Europski parlament 26. svibnja ove godine 341.537 veći od broja punoljetnika prema mojoj procjeni sredinom 2019. godine.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Tko na unutarstranačkim izborima HDZ-a može pobijediti Andreja Plenkovića?

Utorak, 21/01/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1408 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević