Get Adobe Flash player
Vladu od nezadovoljstva ne će ni tenkovi spasiti

Vladu od nezadovoljstva ne će ni tenkovi spasiti

Prosječni Hrvat na svakom koraku osjeća društvenu nepravdu i...

Goran Puklin i njegovi kumovi

Goran Puklin i njegovi kumovi

Za blokirane, deložirane, gladne i nezaposlene nema, ali za razvrat...

Epidemija nezajažljive grandomanije

Epidemija nezajažljive grandomanije

Virus će proći, ali ne će proći grandomanija, grabež, pohlepa i...

Razmak od dva metra ništa ne pomaže

Razmak od dva metra ništa ne pomaže

U Dubrovniku razotkrivena prijevara definicije...

Milorade, pročitaj ponešto iz knjige Vilima Karlovića!

Milorade, pročitaj ponešto iz knjige Vilima Karlovića!

Tko to može oprostiti Milorade Pupovcu? Tko premijeru Plenkoviću? Pomirba?...

  • Vladu od nezadovoljstva ne će ni tenkovi spasiti

    Vladu od nezadovoljstva ne će ni tenkovi spasiti

    četvrtak, 15. listopada 2020. 17:16
  • Goran Puklin i njegovi kumovi

    Goran Puklin i njegovi kumovi

    srijeda, 14. listopada 2020. 17:30
  • Epidemija nezajažljive grandomanije

    Epidemija nezajažljive grandomanije

    nedjelja, 11. listopada 2020. 17:02
  • Razmak od dva metra ništa ne pomaže

    Razmak od dva metra ništa ne pomaže

    četvrtak, 15. listopada 2020. 17:09
  • Milorade, pročitaj ponešto iz knjige Vilima Karlovića!

    Milorade, pročitaj ponešto iz knjige Vilima Karlovića!

    četvrtak, 15. listopada 2020. 17:06

Na prošlim predsjedničkim izborima bilo je preko 300 tisuća birača više od broja punoljetnih stanovnika

 
 
Predsjednika Republike Zorana Milanovića ne treba opozvati što je na obilježavanju Dana državnosti samo sudjelovao na polaganju vijenca na groblju Mirogoju i ustvrdio da je riječ o predizbornom skupu i obećanju jedne političke garniture, kako traži Vladimir Šeks, nego zato što je zajedno sa Šeksom grubom manipulacijom brojem birača spriječio referendumsko izjašnjavanje o promjeni Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski saboru. U pravu je predsjednik Republike "slučajne države" da za Šeksa nitko nikad nije glasao i da je jedan od vrlo negativnih likova u zadnjih 30 godina.  Iza njega je ostao jedan vrlo teško izbrisiv institucionalni nered. Neka institucije pokrenu istragu o odgovornostima za zločine u Osijeku za vrijeme rata. Za to su mnogi bili pred sudom. Možda ne pravi. Bio je jasan Milanović.
https://www.hsp.hr/wp-content/uploads/2014/12/izbori_rh_13.jpg
Predsjednik Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice u 6. sazivu Hrvatskog sabora prof. dr. sc. Andrija Hebrang je nakon smrti simbola obrane Siska i Banovine generala Đure Brodarca u osječkoj bolnici izjavio da Hrvatska ide u krivom smjeru. "Antifašistička" koalicija uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa HDZ-e i SDP-e je promijenila Ustav travnja 2010. godine. Povećali su broj zastupnika srpske nacionalne zajednice na najmanje 3 zastupnika, a ostalih na najmanje 4. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3597/2010 od 29. srpnja 2011. godine ukinute su promjene ustavnog  Zakona o pravima nacionalnih manjina izglasane u Hrvatskom saboru travnja 2010. godine pa prema važećim odredbama srpska nacionalna zajednica ima pravo na 1 do 3 zastupnika, a ostale nacionalne zajednice na najmanje 4. Ukupno smo na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog  sabora 3. siječnja 2000. godine imali 5 zastupnika nacionalnih manjina a od 2003. godine samovoljom "antifašističke" koalicije 8. Neka nama članovima Inicijative za poštene i transparentne izbore profesor Hebrang odgovori zašto je HDZ pristao ustavnim promjenama 2010. godine na smanjenje broja zastupnika dijaspore na 3 i ukidanje cenzusa za valjanost referenduma.
Zastupnici Hrvatskog sabora dosad nisu spomenuli rezoluciju naziva “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“, kojom je Europski parlament 19. rujna 2019. osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima.
 
GLASUJMO NA IDUĆIM LOKALNIM IZBORIMA ZA KANDIDACIJSKE LISTE I KANDIDATE KOJI SE ZALAŽU ZA NEPOSREDNU DEMOKRACIJU I LUSTRACIJU SURADNIKA REPRESIVNOG APARATA ZLOČINAČKOG REŽIMA PROVJERENIH STALJINISTA! 
 
Ustav Republike Hrvatske
Članak 1.
 
1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
2.  U  Republici  Hrvatskoj  vlast  proizlazi  iz  naroda i  pripada  narodu  kao  zajednici  slobodnih  i ravnopravnih državljana.
3.  Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
 
Dosta nam je 20 godina "antifašističke" diktature: Stjepana Mesića, Ive Josipovića, Josipa Manolića, Budimira Lončara, Mate Granića, Jadranke Kosor, Vladimira Šeksa - Sove, Branka Bačića, Zorana Milanovića, Andreja Plenkovića, Gordana Jandrokovića, Davora Božinovića i drugih iz Šeksovog tajnog gremija! Glasanjem 5. srpnja mogli smo promijeniti paradigmu vladanja Hrvatskom! Dosta nam je korumpiranih političara i sudaca! Prosvjedom zatražimo  promjene Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i Zakona o referendumu te za lustraciju suradnika represivnog aparata bivše države!  Dosta nam je potrošenih političara! Stranke "Antifašističke" koalicije HDZ-SDP i njihovi sateliti su od 3. siječnja 2000. godine glasovanjem u Hrvatskom saboru gušile neposrednu demokraciju i sudjelovale u izbornim prijevarama poput izbora Ive Sanadera za predsjednika HDZ-e i Stjepana Mesića za predsjednika Republike. Iskažimo građanskim neposluhom nepovjerenje "antifašističkoj"  interesnoj zajednici i vladavini etnobisnismena poput: Milorada Pupovca, Furija Radina, Veljka Kajtazija, Vladimira Bileka i drugih "zastupnika nacionalnih manjina"!
 
Prema izjavi bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića za Slobodnu Dalmaciju da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju sređivanje Registra birača provjeravanjem prebivališta kojim je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj prije lokalnih izbora 2017. godine trebalo izbrisati 269.516 birača te tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa, da u Hrvatskoj ima prebivalište između 3,2 i 3,3 milijuna birača. 
 
Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje" su 2014. i 2018. godine skupile dovoljno potpisa za referendumsko odlučivanje o izbornim pravilima ali je "antifašistička" koalicija HDZ-SDP i njihovih satelita te zastupnika nacionalnih manjina ("etnobiznismena" na čelu s Pupovcem i Radinom) i Bandićevih "žetončića" uz pomoć ustavnih sudaca utjecajem Vladimira Šeksa-Sove kršenjem Ustava grubom manipulacijom Registrom birača spriječila održavanje referenduma.
Građanska inicijativa "Narod odlučuje" ima  više od 10 % valjanih potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Plenkovićevo Povjerenstvo "festivalom demokracije" proglasilo nevažećim.
 
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine prema Rješenju koje je potpisao bivši ministar uprave Arsen Bauk smanjio sa 4.042.522 na 3.817.092 odnosno za 225.430 birača za samo 251 dan? Predsjednički kandidat na izborima 2014. godine Milan Kujundžić  je tijekom izborne kampanje izjavio: " Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna stanovnika s pravom glasa". "Normalno" je i s "karakterom" da Arsen Bauk laže Ustavnom sudu. Zna se! "Normalno" je da je bivša predsjednica Republike ignorirala mišljenje posebnog savjetnika za demografiju i šutnjom odobravala: Milanovićeve, Baukove, Grbinove, Plenkovićeve, Jandrokovićeve, Kuščevićeve, Šeparovićeve i laži bivše predsjednice Ustavnog suda 2014. godine Jasne Omejec o broju birača s prebivalištem u Hrvatskoj 21. rujna 2014. i 13. svibnja 2018. godine.
Novoizabrani slučajni predsjednik Republike "slučajne države" Zoran Milanović je organizirao gušenje neposredne demokracije 2014. godine, a bivša  predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović je kao predsjednica Republike propustila osuditi taj udruženi zločinački poduhvat = puč! Kao članovi Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici idućeg saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" i  "Narod odlučuje" tako da:
1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 120,
2.  izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora dvokružnim mješovitim izbornim sustavom (60 razmjernim i 60 većinskim izbornim sustavom ) odnosno ukupno 120 zastupnika i da se ukinu posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine,
3. smanje izborni prag s 5 % na 2 % kod razmjernog izbornog sustava,
4. da se zastupnici razmjernim izbornim sustavom biraju u jednoj izbornoj jedinici sa sudjelovanjem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i birača iseljene Hrvatske kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa,
5. izglasaju glasovanje dopisnim i/ili elektroničkim putem,
6. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje 100 birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor, a za izbore zastupnika u Europski parlament tisuću,
7. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,
8. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar birača prije održavanja novih lokalnih izbora svibnja 2021. godine,
9. da izglasaju u Hrvatskom saboru da na peticiji za održavanje Ustavotvornog referenduma bude dovoljno 10 % od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovnika odnosno 350 tisuća potpisa 175 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana,
10. da inicijator referendumske inicijative mora zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja nakon skupljenih dvadeset tisuća potpisa,
11. da Ustavotvorni referendum važi ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovništva i
12. da Zakonodavni referendum važi ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva.
 
Građanska inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” je od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. "Antifašistička" koalicija je predvođena novoizabranim predsjednikom Republike "slučajne države" Zoranom Milanovićem udruženim zločinačkim pothvatom grubom manipulacijom registrom birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske.
 
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281.739 birača za samo 119 dana neka dokažu poštovani ustavni sudci, bivši ministar uprave Arsen Bauk i savjetnički trustovi mozgova svih stranaka koje su spriječile referendume za promjenu izbornog zakonodavstva? Kako su ustavni sudci mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4.042.522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk, a potvrdili su ustavnost i zakonitost provedenih drugih izbora za EU parlament na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3.760.783 birača? Na lokalnim izborima održanim 15. svibnja 2005. godine područje IX. izborne jedinice imalo je više birača od stanovnika popisanih 2001. godine, a Hrvatska je imala 4.009.201 registriranih birača odnosno 503.668 više od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a 21. rujna 2014. godine 574.075.  
 
Ustavni sudci su svojom odlukom pokazali da služe političkoj kasti. Na moj zahtjev da mi Hrvatski sabor dostavi presliku isprave koju je potpisao Arsen Bauk s tabličnim prikazima broja birača po županijama, općinama i gradovima dobio sam odgovor od potpredsjednika devetog saziva Hrvatskog sabora Furija Radina da takvih tabličnih prikaza Hrvatski sabor nema, a od Ustavnog suda dobio sam odgovor da prema 64. članku Zakona o Ustavnom sudu oni nisu u mogućnosti dostaviti takve podatke (Ustavna se tužba može podnijeti u roku od 30 dana  od dana primitka odluke.). Prema Zakonu o pristupu informacijama Ustavni sud je dužan dostaviti tražena podatke ukoliko ih posjeduje! Od bivšeg ministra uprave Lovre Kuščevića nisam dobio tablične prikaze raspodjele birača po županijama, gradovima i općinama na dan 21. rujna 2014. godine. Pitam svih 105 zastupnika "antifašističke" koalicije u Hrvatskom saboru kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine prema Rješenju koje je potpisao bivši ministar uprave Arsen Bauk smanjio sa 4.042.522 na 3.817.092 odnosno za 225.430 birača za samo 251 dan i zašto 281.739 birača nije bilo na popisu birača na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Europski parlament održanim 25. svibnja 2014. godine? Zašto je smanjen broj birača na biralištima u Hrvatskoj u prvom krugu predsjedničkih izbora 28. prosinca 2014. godine prema broju birača 21. rujna iste godine za 268.835 za samo 98 dana?
 
Građanska inicijativa " Narod odlučuje " je svibnja 2018. godine skupila dovoljno potpisa za referendumsko odlučivanje o izbornim pravilima ali je "antifašistička" koalicija HDZ-SDP-IDS-HNS-GLAS-SDSS-HSS-HSU i ostalih zastupnika nacionalnih manjina te Bandićevih "žetončića" uz pomoć ustavnih sudaca utjecajem Vladimira Šeksa-Sove i njegovih kumova, kršenjem Ustava grubom manipulacijom Registrom birača spriječila održavanje referenduma, jer " Narod odlučuje " ima  više od 10% valjanih potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Plenkovićevo Povjerenstvo "festivalom demokracije" proglasilo nevažećim. Na izborima za Hrvatski sabor 2015. i 2016. godine broj birača srpske i talijanske nacionalne zajednice bio je veći od broja pripadnika tih manjina popisanih 2011. godine. Birača srpske nacionalne zajednice bilo je 41.742 više od punoljetnih pripadnika popisanih 2011. godine, talijanskih 3.494 i mađarskih 896. Prema Bivšem ministru unutrašnjih poslova Vlahi Orepiću iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj trebalo je izbrisati 2017. godine 269.516, a od toga  40.103 birača srpske nacionalne zajednice, 880 mađarske i 494 talijanske.  Zašto USKOK nije ispitao navode Vlahe Orepića i tvrdnje demografa prof. dr. sc. Anđelka Akrapa i prof. dr. sc Stjepana Šterca o broju 3,2 do 3,3 milijuna birača s prebivalištem u Hrvatskoj, nego je jednom rečenicom odbacio moju kaznenu prijavu protiv odgovornih u vladama: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića zbog kršenja Ustava Republike Hrvatske i gušenja neposredne demokracije grubom manipulacijom brojem birača od 2000. godine do danas.
 
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 17,36 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative " Birajmo zastupnike imenom i prezimenom".
Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača  odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 11.978 birača po zastupniku. SDSS je prema važećem Zakonu za izbor zastupnika srpske nacionalne zajednice povlašten u odnosu na ostale hrvatske državljane  srpske manjine.
 
Odluka Plenkovićeve Vlade da se neće mijenjati sporne odredbe Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za ove parlamentarne izbore, premda je 2017. predstavljajući u Saboru program svoje Vlade, najavio “pristupanje temeljitoj analizi postojećeg izbornog sustava kako bi se ispravili njegovi nedostaci, neusklađenosti između Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Zakona o izbornim jedinicama, te prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama” je dokaz diktatorskog ponašanja "antifašističke" koalicije. Vlada se pozvala na stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske od 24. rujna 2015., kako “Hrvatski sabor treba ustrajati na dobroj parlamentarnoj praksi koja se sastoji u njegovoj suzdržanosti da donosi, mijenja ili dopunjuje izborno zakonodavstvo godinu dana prije održavanja redovitih parlamentarnih izbora”.
 
“Poslije izbora možemo razgovarati i o promjenama izbornog zakona, ali to je nešto što Sabor treba odlučiti, a ne da se odlučuje referendumom" zaključio je 20. lipnja Plenković na predstavljanju kandidacijske liste u I. izbornoj jedinici. Gospodin Vlaho Orepić je optužio Vladu Andreja Plenkovića za suspenziju provedbe Zakona o prebivalištu. Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i na Referendumu o pristupanju Europskoj uniji održanom 22. siječnja 2012. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj preko 605 tisuća birača više od punoljetnika popisanih travnja 2011. godine, a IX. izborna jedinica imala je više birača od popisanih stanovnika. Ličko-senjska, Šibensko- kninska i Zadarska županija imale su više birača od stanovnika. Savjetnički trustovi mozgova svih stranaka, pod vodstvom Vladimira Šeksa-Sove, čiji su zastupnici glasanjem u Hrvatskom saboru spriječili referendume za promjenu izbornog zakonodavstva ne mogu dokazati da je u Hrvatskoj bilo s prebivalištem više od 3,76 milijuna birača u razdoblju od 2000. do 2020. godine. Travnja 2001. godine popisano je manje od 3,51 milijuna punoljetnika u Hrvatskoj, a među 250 tisuća izbjeglih srba nakon Oluje 1995. godine moglo je biti maksimalno 200 tisuća punoljetnika.
 
Od 2013. godine dostavljao sam svim klubovima zastupnika u Hrvatskom saboru temeljite analize važećeg izbornog zakonodavstva i prijedloge izmjena Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor s prijedlogom tri i pet izbornih jedinica, unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasovanjem i dvokružnog mješovitog izbornog sustava prema kojemu bismo birali pola zastupnika dvokružnim razmjernim sustavom i pola zastupnika dvokružnim većinskim izbornim sustavom. Ukupno bi Hrvatski sabor imao 116 zastupnika. Venecijanska komisija preporučuje usklađivanje izbornih jedinica ovisno o kretanju broja stanovnika ili birača izbornih jedinica. Vlade Republike Hrvatske dvadeset godina nisu uskladile izborne jedinice s demografskim kretanjima stanovništva.
Kako nije sram predsjednika sabora Gordana Jandrokovića i ostale zastupnike Hrvatskog sabora?
Osam od 10 izbornih jedinica krivnjom HDZ-a, SDP-a i Mosta, odnosno Davorina Mlakara, Arsena Bauka, Dubravke Jurlina Alibegović, Ivana Kovačića i Lovre Kuščevića odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Visoka prohibitivna klauzula od 10 % za priznavanje preferencijskih  glasova omogućila je velikom broju poznatih političara, da s vrlo malim brojem dobivenih preferencijskih glasova dobiju u devetom sazivu Hrvatskog sabora zastupničko ili ministarsko mjesto poput predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića (808), ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića (1.240), predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a Branka Bačića (2.385), Jasena Mesića (910), Josipa Đakića (1.564), Tomislava Sauche (534), Kažimira Varde (456), Darinka Kosora (497), Marije Puh (369 ) i ostalih, a Davoru Božinoviću (475) funkciju ministra unutrašnjih poslova i sadašnju dodatnu funkciju načelnika Stožera civilne zaštite. Filozof Marko Vučetić (649) dobio je zastupničko mjesto kao 2. na listi MOST-a, a u Hrvatskom saboru nas koji tražimo promjenu Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor naziva "glupim nacionalistima". Njegova rodna općina Vir imala je na svim izborima od 2007. godine više birača od stanovnika. kako to nama "glupim nacionalistima" može dokazati da nas nije dovoljno potpisalo peticiju građanske inicijative "Narod odlučuje". Ukupno je na izborima 11. rujna 2016. godine 43 zastupnika izabrano zahvaljujući prolaznim mjestima na izbornim listama. Kako nam filozof Marko Vučetić može dokazati istinitost podatka da je na izborima za Hrvatski sabor od lokalnih izbora 2005. godine IX. izborna jedinica imala više birača od stanovnika i da su Ličko-senjska, Šibensko-kninska i Zadarska županija imale više birača od stanovnika. Na takve se zastupnike oslanja "antifašistička" interesna zajednica Andreja Plenkovića  da stabilno diktatorski vlada Hrvatskom.
 
Prosvjedom do referenduma o izbornim pravilima je put demokratizacije hrvatskog društva ukoliko politička kasta ne omogući referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima i otkazivanju Istambulske konvencije. Hrvatski sabor je sukladno 77. članku Ustava Republike Hrvatske mogao produžiti mandat 9. sazivu Hrvatskog saziva zbog ugroze od korona virusa i potresa u Zagrebu i promijeniti Zakon za izbor zastupnika u Hrvatski sabor prije novih izbora. Mogli su izglasati Zakon za obnovu Zagreba. Deveti saziv Hrvatskog sabora je trebao omogućiti hrvatskim građanima da se Ustavotvornim referendumom izjasne o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili prihvatiti bitne zahtjeve građanskih inicijativa ”Glasujmo imenom i prezimenom” i ”Narod odlučuje” izglasavanjem novog Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te fiksno odrediti broj potpisnika za održavanje ustavotvornih i zakonodavnih referenduma sukladno našim zahtjevima.
 
Samo Republika Hrvatska ima uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi. U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana.
 
Rupu u Ustavu stvorila je politička kasta promjenama Ustava 2010. godine da osigura referendumom provedenim 22. siječnja 2012. godine ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Prema “Kodeksu dobre prakse o referendumu” preporuka Venecijanske komisije ne zahtjeva se kvorum za donošenje odluka referendumskim odlučivanjem. Zar političare nije nimalo sram da nakon kršenja 1. članka Ustava 2014. godine i višegodišnjim odgađanjem promjena Zakona o izbornim jedinicama onemogućavaju referendum za promjenu izbornih pravila? Od 2014. godine imali su dovoljno vremena da promjene Zakon o referendumu i izborno zakonodavstvo prema zahtjevu Ustavnog suda od 10. prosinca 2010. godine i zahtjevima Građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom”.
 
Gruba manipulacija biračima s prebivalištem u Hrvatskoj počela je na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora održanim 3. siječnja 2000. godine skokovitim porastom broja birača prema broju birača na lokalnim izborima održanim 13. travnja 1997. godine za 217.755 birača s godišnjim povećavanjem broja birača za 79.880 birača. Broj birača 3. siječnja bio je za 376.915 veći od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine. Ličko-senjska županija imala je više birača od stanovnika popisanih 2001. godine.
Na izborima za Hrvatski sabor održanim 1.422 dana kasnije 25. studenog 2003. godine Vlada Ivice Račana s tadašnjom ministricom pravosuđa, ustavnom sutkinjom Ingrid Antičević Marinović je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj povećala s 3.882.448 za 115.652 na 3.974.545 birača , a na izborima za Hrvatski sabor održanim 24. studenog 2007. godine bivši ustavni sudac Antun Palarić, tadašnji ravnatelj Središnjeg ureda za upravu i lokalnu samoupravu, je povećao u 1.463 dana broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 99.085 na 4.073.630. Prema procjeni, na temelju prirodnog kretanja stanovništva i popisima stanovništva 2001. i 2011. godine, je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2007. godine trebao neprekidno padati zbog prirodnog gubitka stanovništva i negativnog migracijskog salda.
No, ustavni sudac Davorin Mlakar je kao ministar uprave povećao broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine na 4.092.493 za 605.827 više od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2011.
 
Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2018. godine Grad Zagreb i županije u kojima je pobijedio Zoran Milanović imale su 2.224.860 stanovnika, a županije u kojima je pobijedila Kolinda Grabar Kitarović 1.862.983, a to je 361.877 manje. Od popisa 2011. godine Grad Zagreb zajedno sa županijama u kojima je pobijedio Zoran Milanović izgubili su 45.012 stanovnika, a županije u kojima je pobijedila Kolinda Grabar Kitarović 152.034. Broj birača registriran u županijama u drugom krugu izbora u kojima je pobijedila Kolinda Grabar Kitarović je 229.590 manji od broja birača u kojima je pobijedio Zoran Milanović i glasalo je 3% manje birača. Nevažeći glasački listići nisu presudili rezultat izbora nego nezadovoljstvo birača "festivalom demokracije" Vlade Andreja Plenkovića i sprječavanje uvođenja elektronskog i / ili dopisnog glasovanja. Birače iseljene Hrvatske HDZ i SDP tretiraju kao neprijateljsku emigraciju za vrijeme totalitarne bivše države. Koliko birača s prebivalištem u Hrvatskoj na radu u Irskoj, Njemačkoj i ostalim zemljama nije moglo ostvariti biračko pravo na predsjedničkim izborima 5. siječnja i na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja ove godine? Plenković je omogućio stvarnom kandidatu "antifašističke" koalicije Zoranu Milanoviću pobjedu na predsjedničkim izborima.
Prema članku 17. za izbor predsjednika Republike predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili više kandidata, bira se većinom glasova svih birača koji su glasovali. Ako niti jedan kandidat ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana. Ako je na izborima sudjelovalo više kandidata, pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobili najviše glasova. Ako koji od kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stječe kandidat koji je slijedeći po broju dobivenih glasova.
U slučaju da zbog odustajanja kandidata koji prema odredbama prethodnog stavka imaju pravo sudjelovati na ponovljenom izboru ostane samo jedan kandidat obavit će se izbor.
Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako kandidati dobiju isti broj glasova, izbor se još jednom ponavlja.
Tko bi bio izabran za predsjednika Republike da je nas koji smo namjerno prosvjedno glasovali nevažećim listićima bilo najviše 5. siječnja 2020. godine pitam ustavne stručnjake i bivšeg državnog odvjetnika Krunislava Olujića?
 
Miroslav Škoro nije odgovoran za poraz bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović!Na izborima bilo je preko 300 tisuća birača više od broja punoljetnih stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za sredinu 2018. godine. Više birača od stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2018. godinu imalo je 35 gradova ili općina kao što su: Crikvenica, Glina, Dvor, Makarska, Benkovac, Obrovac, Drniš, Skradin, Vodice itd. Opravdano sumnjamo da je predsjednički kandidat Miroslav Škoro oštećen na izborima poput Borisa Mikšića na izborima 2005. godine.
Križanjem glasačkih listića na predsjedničkim izborima 5. siječnja 2020. godine izrazili smo  nezadovoljstva prema ponašanju političke kaste uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa "antifašističke" Plenkovićeve interesne koalicije.
    

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Čaršija se ipak pobunila protiv Žigmanova

 
 
Jučer (22. rujna 2020.) smo na takozvanom Dnevniku na hrvatskom jeziku RTV2 gledali izravno prijenos iz proklete avlije. Bilo bi lijepo da je to Andrićeva „Prokleta avlija“, ali nije. To je avlija iz koje izlazi svo zlo za hrvatsku zajednicu u Srbiji, i kada je u pitanju kultura i kada je u pitanju politika. No, glavni lik bi se mogao porediti s Karađozom (Često se o Karađozu rasprava vodila i u samom Stambolu zbog pritužbi na njegov rad, ali je on uprkos svemu ostajao, jer je kao takav bio neophodan carevini. Sav taj prijestonički svijet poroka i nerada smatrao je Karađoza svojim. On je bio njihov "krmak", "stjenica i krvopija", "pas i pasji sin", ali “njihov."), ali samo djelimično. Naš Karađoz je gori!
Naime, sada kada se čaršija ipak pobunila (“do monstruoznosti”!) na vidjelo izlazi kakav je i što je sve radio naš Karađoz.
Zbog toga je on u svojoj prokletoj avliji sakupio svoje posljednje podanike i pokušao ukazati javnosti kako se čaršija bezrazložno buni te, kao Matej iz Biblije, to kazati onima koji ga još čuju (slušaju). Ali takvih je sve manje, a sve je više onih koji dobro poznaju Karađoza i ne mogu ga više trpjeti.
Kako sve to izgleda vidi se lijepo u samo tri crtice: 
 
A u ovoj avliji, i kući u njoj, Karađoz je oko sebe godinama skupljao samo ljude nezamislivo lošeg karaktera i bez trunke morala, kakav je i sam, i za naš novac ih učio i naučio kako da manipuliraju, lažu, plagiraju, pišu anonimne prijetnje i nepojmljive vulgarije i idiotarije i sl. onima koji Karađoza ne priznaju za najboljeg i prvog u svemu i svačemu.
I bilo bi zaista lijepo da je u pitanju Andrić (i njega su plagirali!) i njegov roman “Prokleta avlija”, ali nije. Ta neponovljiva avlija po zlu za sve Hrvate, i kuća u njoj, se, nažalost, zove Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata!?!
Pa tko je imalo Hrvat trebao bi se prema njoj postaviti kao Katon prema Charthagini (Cetĕrum censeo Carthagĭnem esse delendam), a Karađoza, kao zaista pravog neprijatelja hrvatskog puka, ali i sve njegove poltrone i ljigavce koji su zajedno s njim na takav način trošili naš novac, na vrijeme smjestiti u odgovarjuću instituciju za izolaciju od svih (Hrvata i svih drugih)!
Da ne prave i dalje ionako već nepopravljivu štetu (Hrvatima i svima drugima)!
 

Miroslav Cakić

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

"Antifašistička" koalicija uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa HDZ-a i SDP-a promijenila Ustav u travnju 2010.

 
 
UTJECAJ NEJEDNAKOSTI BIRAČKOG GLASA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR OD 3. SIJEČNJA 2000. DO 5. SRPNJA 2020.
Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača od zakonom dopuštenog ± 5% bitno utječe na rezultate izbora pa bi broj zastupničkih mjesta kandidacijskih lista trebalo korigirati prema prosječnom broju glasova po zastupniku u deset  općih izbornih jedinica. "Antifašistička" koalicija uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa HDZ-a i SDP-a je promijenila Ustav travnja 2010. godine. Povećali su broj zastupnika srpske nacionalne zajednice na najmanje 3 zastupnika, a ostalih na najmanje 4. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3597/2010 od 29. srpnja 2011. godine ukinute su promjene ustavnog  Zakona o pravima nacionalnih manjina izglasane u Hrvatskom saboru travnja 2010. godine pa prema važećim odredbama srpska nacionalna zajednica ima pravo na 1 do 3 zastupnika, a ostale nacionalne zajednice na najmanje 4. Ukupno smo na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog  sabora 3. siječnja 2000. godine imali 5 zastupnika nacionalnih manjina, a od 2003. godine samovoljom "antifašističke" koalicije 8. Na izborima do 2007. godine broj zastupnika dijaspore se izračunavao količnikom broja važećih glasova dijaspore na izborima i prosječnog broja glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Ove godine bi bilo samo 2 zastupnika dijaspore u Hrvatskom saboru. HDZ ne bi imao 76 zastupnika s potpisima zastupnika nacionalnih manjina koje je izabralo samo 21.934 birača, a to odgovara broju glasova za dva zastupnika u općim izbornim jedinicama.
https://s.abcnews.com/images/Politics/kamala-harris-election-voting-02-ap-llr-200820_1597940858788_hpEmbed_11x7_992.jpg
Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-a. Pupovčeva interesna zajednica etnobiznismena  SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina. Birači srpske nacionalnosti mogu protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru od 2003. godine, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas kandidacijskoj listi i /ili kandidatu uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima.
 
Peta izborna jedinica imala je na izborima 5. srpnja 2020. godine preko 95 birača na sto stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2018. godinu, a :Brodsko-posavska, Požeško-slavonska te Vukovarsko-srijemska županija imaju također preko 95 birača na sto stanovnika. Više birača od stanovnika imaju: Brestovac, Pakrac, Drenovci, Gunja, Stari Jankovci, Vrbanja, Vukovar i Županja. Deveta izborna jedinica ima preko 94 birača na 100 stanovnika, a :Ličko-senjska, Šibensko-kninska i Zadarska županija preko 95. Više birača od stanovnika imaju: Plitvička jezera, Senj, Benkovac, Obrovac, Preko, Vir, Drniš, Knin, Skradin, Vodice, Hrvace i Okrug. U devetoj izbornoj jedinici je bilo 2016. godine više birača srpske nacionalne manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a na ovogodišnjim je preko 97 birača na 100 popisanih pripadnika travnja 2011. godine. Za Hrvatsku je oko 89 birača na 100 pripadnika. Ustavni sud je upozorio Hrvatski sabor 8. prosinca 2010. godine o nezakonitom odstupanju izbornih jedinica većim od ± 5% od prosječnog broja birača izbornih jedinica, ali Hrvatski sabor još nije promijenio izborne jedinice pa su izbori za Hrvatski sabor provedeni s nezakonitim odstupanjem broja birača na svim održanim izborima s izbornim inženjeringom skrojenim izbornim jedinicama: 2000., 2003.,  2007.,  2011., 2015., 2016. i 2020. godine. Osam od deset izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
 
Sedma izborna jedinica je školski primjer izbornog inženjeringa. Obuhvaća: južni dio Grada Zagreba, Jastrebarsko, Klinča Sela, Krašić, Pisarovinu, Samobor, Stupnik, Svetu Nedelju i Žumberak iz Zagrebačke županije, Karlovačku županiju u cijelosti te gradove i općine: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Kastav, Klanu, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu, Viškovo i Vrbovsko iz istočnog dijela Primorsko-goranske županije.
Prema članku 36. stavku 2. ZIZHS mora se pri određivanju granica izbornih jedinica voditi računa, koliko je najviše moguće ,o utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.
 
Sjeckanje Grada Zagreba i Zagrebačke županije na četiri izborne jedinice je grubo nepoštivanje članka 36. stavka 2. ZIZHS-a.
Plenković kao bivši i budući predsjednik Vlade svjesno krši Ustav“, rekla je na konferenciji za novinare 16. srpnja Karolina Vidović Krišto, izabrana u novi saziv Hrvatskog sabora na listi Domovinskog pokreta, dodavši da upravo zahvaljujući neustavnim izbornim jedinicama Plenković namjerava sastaviti novu vladu. Nakon niza zahtjeva za ocjenom ustavnosti 11. i 12. izborne jedinice, koje su očigledno diskriminacijske, navela je dalje Krišto, Ustavni je sud u srpnju 2011. donio odluku da su protuustavne, pritom citiravši odluku suda: “Ustavnopravno nije dopušteno unaprijed zakonom jamčiti i određivati broj zastupničkih mjesta za bilo koju manjinu po bilo kojoj osnovi, nacionalnoj, jezičnoj, etničkoj, spolnoj, dobnoj, obrazovnoj, strukovnoj, imovinskoj, itd,… dodala bih još mjestu boravka ili prebivališta”, navodi Krišto, dodavši da priznavanje unaprijed zajamčenih zastupničkih mjesta za neke nacionalne manjine ili dijaspore po naravi stvari uzrokuje narušavanje jednakog biračkog prava.
 
Preslagivanje vladajuće većine koje je realizirao predsjednik VRH Andrej Plenković s dijelom HNS-ovih zastupnika bila je prijevara birača i omalovažavanje velikog broja članova i birača HDZ-a. Tomislav Karamarko nije trebao slušati savjete  Šeksovog gremija nego podržati zahtjev za održavanje referenduma o izbornim pravilima građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom", a predsjednik VRH Andrej Plenković je trebao raspisati referendum o izbornim pravilima ili preko većine u Hrvatskom saboru ugraditi u Zakon za izbore zastupnika u Hrvatski sabor sve bitne zahtjeve građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom". Deveti saziv Hrvatskog sabora je trebao promijeniti Zakon o izbornim jedinicama i smanjiti broj zastupnika u Hrvatskom saboru na 120 uvažavajući zahtjeve preko četiristo tisuća potpisnika peticije Građanske inicijative "Narod odlučuje". Za sudjelovanje na izborima stranke ili nezavisne liste morale bi skupiti najmanje 100 pravovaljana potpisa birača po zastupniku koji se biraju u izbornoj jedinici kao nezavisni zastupnici nacionalnih manjina. Stranke bi nastupale samostalno na izborima. Tako bi se udovoljilo građanskoj inicijativi "Glasujmo imenom i prezimenom". Na taj bi se način spriječila trgovina mandatima i strančarenje  te slučajevi da po želji stranke kandidat s 19 preferencijskih glasova uđe u Hrvatski sabor kao zamjena izabranom kandidatu.
 
I. KRETANJE BROJA STANOVNIKA
 
God.
S
ΔS
P
ΔP
p
2001. 
4.437.460
0
3.505.533
0
79,00
2011. 
4.284.889
152.571
3.487.034
18.499
81,38
2012.
4.267.558
169.902
3.478.171
27.363
81,50
2013.  
4.255.689
181.771
3.474.453
31.080
81,64
2014.  
4.238.389
199.071
3.468.447
37.086
81,83
2015. 
4.203.604
233.856
3.449.154
56.379
82,05
2016.  
4.174.349
263.111
3.435.425
70.108
82,30
2017.  
4.124.531
312.929
3.395.979
109.554
82,34
2018.
4.087.843
349.617
3.377.287
128.246
82,62
2019.
4.065.300
369.960
3.367.055
138.478
82,28
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine te prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) (https:// www.dzs.hr) sredinom godina od 2012. do 2018. godine,
ΔS = S1 - Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine,
P = broj punoljetnih stanovnika;
ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom  godine i popisu 2001. godine i
p = P / S x 100% = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu izražen u postocima.  
 
II. KRETANJE BROJA BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR OD 1995. DO 2020. GODINE
 
Datum
B1
ΔB1
Δt
B2
ΣB
B1 - P
29.10. 1995.  ZD
3.634.233
-
-
398.839
4.033.072
128.700
13.04.1997.   ŽD
3.664.693
30.460
532
0
3.664.693
159.160
03.01. 2000.  ZD
3.882.448
217.755
995
360.110
4.242.558
376.915
23.11.  2003.    S
3.974.545
92.097
1.420
396.617
4.371.162
469.012
25.11. 2007.     S
4.073.630
99.085
1.463
404.950
4.478.580
568.097
04. 12.2011.     S
4.092.493
18.863
1.470
411.758
4.503.895
605.459
08.11. 2015.     S
3.759.844
-332.649
1.435
28.944
3.788.788
310.690
11.09. 2016.     S
3.742.546
-17.298
308
21.208
3.763.754
307.121
05. 07. 2020. RM
3.674.695
-67.851
1.393
184.786
3.859.481
307.640
 
Oznake u tablici:
ΔB  = B1i+1 - B1i = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora,
P = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom godina od 2012. do 2018. godine (I. tablica) i 
B1 - P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika prema popisima 2001. ili 2011. godine. Od  1995. do 2010. godine razlika je između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a za 2011. godinu između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine te od 2012. do 2018. godine prema procjeni DZS-a za sredinu godina.
Predznak + odgovara prirastu, a - padu broja birača.
S = izbori za Hrvatski sabor, 
ZD = izbori za Zastupnički dom,
ŽD = izbori za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i
RM = broj birača prema Rješenju Ministarstva uprave od 26. lipnja 2020.
 
III. ANALIZA REZULTATA IZBORA U IZBORNIM JEDINICAMA 2020. GODINE
 
I. J.
B
G
V
N
P
g
Zg
Zk
I.
341.787
176.407
173.718
2.689
165.354
8.364
1
15
II.
387.890
173.254
169.252
4.002
145.313
23.939
2
15
III.
347.415
157.183
152.774
4.409
129.313
23.461
2
13
IV.
312.592
142.358
138.993
3.365
112.703
26.290
3
12
V.
337.321
144.560
140.832
3.728
130.447
10.385
1
12
VI.
328.499
150.335
146.766
3.569
131.514
15.252
1
13
VII.
408.297
194.719
190.471
4.278
178.383
12.088
1
16
VIII.
372.573
158.230
154.518
3.712
125.731
28.787
3
13
IX.
409.883
183.814
179.242
4.572
155.279
23.963
2
15
X.
397.508
196.058
191.997
4.061
170.988
21.009
2
16
Σ
3.643.765
1.676.918
1.638.563
38.385
1.445.025
193.538
18
140
XII.
29.369
29.347
28.812
535
21.934
6.878
0
2
RH
3.673.134
1.706.265
1.667.375
38.920
1.466.959
200.416
18
142
XI.
28.790
28.768
28.410
358
17.905
10.863
0
2
 Σ I. - XII.
3.701.924
1.735.033
1.695.785
39.278
1.484.864
211.279
18
144
 
Oznake:
I.J.= izborna jedinica,
Σ10 = zbroj podataka u stupcima tablice deset općih izbornih jedinica, RH = zbroj podataka u stupcima tablice za deset općih i XII. izbornu jedinicu,
Σ12 = zbroj podataka u stupcima tablice za svih dvanaest izbornih jedinica,
B = registrirani broj birača  na izborima po izbornim jedinicama,
G = ukupan broj glasova,
V= važeći glasovi,
Vi = broj važećih glasova izbornih jedinica od prve do desete,
N= nevažeći glasovi,
P = glasovi pobjedničkih kandidacijskih lista,
g1 = broj glasova po zastupniku,
g = glasovi gubitničkih kandidacijskih lista,
Zk = Vi / V x 140 = korigirani broj zastupnika izbornih jedinica i
Zg= broj zastupničkih mjesta razmjeran glasovima gubitničkih kandidacijskih lista.
 
Zbog velikog broja kandidacijskih lista ima preveliki broj glasova gubitničkih kandidacijskih lista u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju tih glasova više od jedne osmine birača koji su glasali na izborima nije zastuplje u Hrvatskom saboru. Broj glasova gubitničkih stranaka može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice.
Iz analize glasova po zastupniku na izborima vidi se da nejednakost glasova po zastupniku bitno utječe na rezultate izbora. Smatram da zbog nezakonitosti odstupanja broja birača po izbornim jedinicama i zbog neustavnosti XI. i XII. izborne jedinice svi izbori od 2003. godine nisu zakoniti.
Venecijanska komisija preporuča uvjetovanje sudjelovanje na izborima kandidatima ili listama kandidata pravovaljanim potpisima do 1 % birača izborne jedinice ili odgovarajućim novčanim pologom( "Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima").
Analizom broja dobivenih glasova marginalnih kandidacijskih lista na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine, koje su dobile manje od 1.400 glasova, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima. Nezavisne kandidacijske liste moraju skupiti prema važećem zakonu 500 potpisa za sudjelovanje na izborima.
Trebao je biti uvjet za sudjelovanje na izborima minimalno 1400 pravovaljanih potpisa  potpore birača odnosno 100 po zastupniku koji se bira u izbornoj jedinici koliko moraju skupiti nezavisni kandidati za zastupnike nacionalnih manjina. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj glasova gubitničkih lista i zbirna izborna listina bi bila manjeg formata.
 
IV. BROJ DOBIVENIH GLASOVA POBJEDNIČKIH LISTA NA IZBORIMA 2020. GODINE
 
I.J.
HDZ...
SDP...
DP
MOST
MOŽ.
STRIP
HNS
REF.
I.
49.202
38.701
15.586
14.134
36.702
11.029
*334
*311
II.
58.046
41.619
22.865
13.395
9.388
*5.970
*951
*5.475
III.
45.038
57.557
9.528
*4.234
*5.124
*5.642
8.835
8.355
IV.
61.204
28.479
23.020
*6.705
*3.020
*2.961
*6.423
*346
V.
67.345
27.079
27.878
*8.145
*2.097
*2.305
*567
*537
VI.
55.574
35.565
16.193
10.267
13.915
*5.426
*792
-
VII.
68.401
46.722
18.086
12.997
19.949
12.228
*847
*568
VIII.
34.794
68.808
*7.244
8.999
13.130
*5.592
*713
*375
IX.
85.075
30.823
21.353
18.028
*4.388
*4.761
*779
*532
X.
78.451
39.292
19.740
23.149
*8.251
10.356
*1.486
*299
Σ
603.103
414.615
181.492
120.052
115.961
66.270
21.727
16.798
Z
63
41
16
8
7
3
1
1
Zk
62
43
16
8
7
3
1
0
 
Oznake:
I.J. = izborna jedinica,
Σ = ukupan broj dobivenih glasova pobjedničkih kandidacijskih lista u deset općih izbornih jedinica,
Z = broj osvojenih  zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih lista prema izvještaju DIP-a,
Zk =  korigirani broj osvojenih  zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih listakoji odgovara korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama i
* lista nije prešla izborni prag u izbornoj jedinici.
 
Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama u I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić s 677, u II. dobila bi Martina Grman Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V.  izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI.  izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3 907 dobivenih preferencijskih glasova.
 
V. KORIGIRANI BROJ ZASTUPNIKA PO IZBORNIM JEDINICAMA KAO KOLIČNIK BROJA VAŽEĆIH GLASOVA U IZBORNIM JEDINICAMA I PROSJEČNOG BROJA VAŽEĆIH GLASOVA PO ZASTUPNIKU U DESET OPĆIH ZBORNIH JEDINICA OD 2000. DO 2020.
 
I.J.
2000.
2003.
2007.
2011.
2015.
2016.
2020.
I.
14
15
14
14
15
15
15
II.
15
15
15
15
15
15
15
III.
14
14
14
14
13
13
13
IV.
13
12
12
12
12
12
12
V.
14
12
13
13
12
12
12
VI.
13
13
13
13
13
13
13
VII.
14
15
15
15
16
16
16
VIII.
14
14
14
14
13
13
13
IX.
14
14
15
15
15
15
15
X.
15
16
15
15
16
16
16
XI.
6
4
5
1
2
2
2
z
146
144
145
141
142
142
142
 
Oznake:
I.J. = izborna jedinica i
Z = ukupni broj zastupnika u jedanaest izbornih jedinica.
Utvrđuje se da broj važećih glasova birača u deset izbornih jedinica (I. – X.) iznosi 1.638.563.
Količnik za primjenu članka 41. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor za izračunavanje broja zastupnika u XI. izbornoj jedinici iznosi V1 = V/140 = 11.704, a to je prosječan broj važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Broj zastupnika po izbornim jedinicama od prve do desete jednak je količniku broja važećih glasova izborne jedinice Vi i prosječnog broja važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica Zi = Vi / V1 = Vi / V x 140. Budući da po izbornim jedinicama jako varira broj birača nacionalnih manjina ispravno je računati broj zastupnika izbornih jedinica kao što smo računali do 2007. godine broj zastupnika u XI. izbornoj jedinici.
 
Izabrani su glasovima 11.253 birača srpske nacionalne zajednice: 1.Milorad Pupovac s 10.733, 2. Dragana Jeckov s 8.376,  3. Boris Milošević s 7.715, 4. Robert Jankovics kao jedini kandidat mađarske s 2.807, 5. dr. sc. Furio Radin kao jedini kandidat talijanske s 890, 6. Vladimir Bilek s 1.514, 7. Veljko Kajtazi s 3.745 i 8. Ermina Lekaj Paljeskaj s 1.725 glasova.
Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac  i Furio Radin su svojim glasovanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetuju sastav VRH za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legitimitet. To je prijevara birača. U Hrvatskoj nema fašista niti značajnog broja pristalica ekstremne desnice kako nas glasače i članove Domovinskog pokreta i MOST-a tretiraju: Plenkovićeva interesna zajednica HDZ, SDP, zastupnici nacionalnih manjina i ekstremna ljevica. Mi se zalažemo za osudu svih totalitarnih i nedemokratskih sustava vladavine narodom, za neposrednu demokraciju i osudu "antifašističke" diktature koja traje od 3. siječnja 2000. godine. Ukazujemo na neregularnost svih izbora za Hrvatski sabor od 3. siječnja 2000. godine zbog grube manipulacije popisima birača i nezakonitog odstupanja broja birača od srednje vrijednosti broja birača u više izbornih jedinica od 2000. godine. Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača  odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. godine.
 

Mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Tko je u pravu: Zoran Milanović ili Andrej Plenković?

Četvrtak, 22/10/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2419 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević