Get Adobe Flash player
Začepi li se Marku gubec, ugušit će se Hrvatska

Začepi li se Marku gubec, ugušit će se Hrvatska

Postavljanje samoga pitanja što nogometaši smiju...

Šumski diktatori i trolovi antihrvatskog predznaka

Šumski diktatori i trolovi antihrvatskog predznaka

Od političara na Trgu bana Jelačića bilo je mjesta samo za Predsjednicu...

Tko ne voli Hrvatsku, ne razumije slavlje

Tko ne voli Hrvatsku, ne razumije slavlje

Nacionalni ponos i dostojanstvo nemaju...

Za Dejana Jovića Hrvatska je -

Za Dejana Jovića Hrvatska je - "mit"!

Za potvrdu svoje teze navodi rezultate nekakve ankete iz travnja 1990....

'Francek-stein' Borivoja Dvornikovića-Borde

'Francek-stein' Borivoja Dvornikovića-Borde

"Nisam komunist. Bio sam skojevac, bio sam kasnije i član...

  • Začepi li se Marku gubec, ugušit će se Hrvatska

    Začepi li se Marku gubec, ugušit će se Hrvatska

    srijeda, 18. srpnja 2018. 21:16
  • Šumski diktatori i trolovi antihrvatskog predznaka

    Šumski diktatori i trolovi antihrvatskog predznaka

    četvrtak, 19. srpnja 2018. 10:07
  • Tko ne voli Hrvatsku, ne razumije slavlje

    Tko ne voli Hrvatsku, ne razumije slavlje

    srijeda, 18. srpnja 2018. 21:12
  • Za Dejana Jovića Hrvatska je -

    Za Dejana Jovića Hrvatska je - "mit"!

    četvrtak, 19. srpnja 2018. 10:03
  • 'Francek-stein' Borivoja Dvornikovića-Borde

    'Francek-stein' Borivoja Dvornikovića-Borde

    srijeda, 18. srpnja 2018. 21:03

Današnje generacije znaju dobro jezike, dobro su informatički educirani

 
 
Dizalice topline bilježe progresivan rast broja instaliranih jedinica u sustavima grijanja i hlađenja, a dodatni vjetar u leđa njihovoj primjeni daju propisi o gotovo nula energetskim zgradama (nZEB). Istraživanjima njihove primjene Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu bavi se više od 15 godina, ističe prof. dr. sc. Vladimir Soldo, dipl. ing., redoviti profesor Zavoda za termodinamiku, toplinsku i procesnu tehniku. Osim istraživanja, Fakultet odlikuje dobra suradnja akademske zajednice i gospodarstva, od čega koristi imaju sve strane: i Fakultet i njegovi djelatnici i studenti i tvrtke koje sudjeluju u takvim projektima.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/vladimir-soldo-20180709085629988.jpg
Već dvaput u nekoliko mjeseci predstavili ste rezultate suradnje FSB-a i proizvođača termotehničke opreme i ponuđača usluga u tom području. Kakvo je Vaše iskustvo s tim projektima? Vidite li mogućnosti za proširenje, odnosno produbljivanje takve suradnje? U kojem smjeru?
- Odmah uz nastavu koja nam je primarna aktivnost na Fakultetu, znanstvenoistraživački rad je nezaobilazan dio našeg posla. S obzirom na ograničene izvore financiranja koje nam se pružaju, istraživački rad vežemo uz suradnju s gospodarstvom. Za mene je ta poveznica akademskog svijeta i gospodarstva izuzetno važna. Koristi su višestruke, kako za nas s Fakulteta, tako i za same proizvođače termotehničke opreme i ponuđače usluga kojima nudimo određene usluge istraživanja, mjerenja na pilot-sustavima i simulacije na modelima. Na sve se to veže uključivanje studenata u navedeni proces. Stvara se simbioza koja rezultira da hrvatske tvrtke iz područja termotehnike i procesne tehnike iz godine u godinu zapošljavaju nove radnike, grade nove prostore, uvode nove proizvodne procese usklađene s europskim normama i propisima te povećavaju listu zemalja u koje izvoze svoje proizvode. Osobito mi je zadovoljstvo da je u posljednje vrijeme sve više primjera takve dobre prakse.
 
U suradnji s više subjekata na Fakultetu smo posljednjih desetak godina izveli više ispitnih sustava iz područja obnovljivih izvora, rashladnih uređaja s prirodnim radnim tvarima, novih tehnologija. Te su projekte podržale brojne, svjetske i domaće, eminentne tvrtke. Tehnički fakultet kao što je FSB podrazumijeva praktična istraživanja, a što predstavlja veliku korist studentima koji mogu u stvarnosti vidjeti ono o čemu slušaju na predavanjima. Na navedenim eksperimentalnim sustavima studenti provode mjerenja koja obrađuju kroz vježbe, te  svoje završne odnosno diplomske radove. Naravno, nadalje ćemo pratiti nove trendove i tehnologije i nastaviti s razvojem novih sustava.
 
Što poručujete svojim studentima, budućim inženjerima - termotehničarima? Ima li budućnosti za njih u Hrvatskoj?
- Studenti FSB-a postižu dobre rezultate na različitim područjima. Uvijek može biti bolje, međutim razina njihovog znanja kojeg usvajaju i proširuju na Fakultetu, sposobnost prilagođavanja novim situacijama te otvorenost novim znanjima je na visokoj razini. Današnje generacije znaju dobro jezike, dobro su informatički educirani. Sve navedeno nas uistinu veseli, budući da su povratne informacije iz gospodarstva jako dobre. Njima u početku nedostaje samopouzdanja, ali uz dobro vođenje i pružene im prilike, u vrlo kratkom vremenu shvate da mogu. Nedavno mi je jedan gospodarstvenik rekao da su mu par naših mladih termoenergetičara podigli razinu proizvodnje kao da je angažirao cijeli institut, što su primijetili i inozemni naručitelji. Mnogi upiti koji dolaze na Fakultet iz gospodarstva pokazuju da za naše studente ima budućnosti u Hrvatskoj. Trebamo više raditi na njihovoj promociji i upoznavati ih s mogućnostima koje im se nude na tržištu. Sami gospodarstvenici ih također trebaju bolje vrjednovati.
 
Što biste izdvojili kao najveće poteškoće i preporučili kao mjere za poboljšanje stanja na svim razinama obrazovanja?
- Prvo trebamo krenuti od svoje kuće. Prvi smo u Hrvatskoj uveli Bolonjski proces i studij smo podijelili na 7 + 3, tj. na sedam semestara preddipolomskog i tri semestra diplomskog studija, što se pokazalo nepovoljnim za sudente, budući da je po tom konceptu glavna poteškoća pala na 7. (zimski) semestar. Naime, svi studenti ili gotovo svi nastavljaju s diplomskim studijem, a prevelik im je teret u 7. semestru položiti sve ispite i k tome izraditi završni rad. Također, s navedenom podjelom semestara nismo usklađeni s drugim fakultetima pa je time otežana i mobilnost studenata među fakultetima. U pripremi je prelazak na prihvatljiviji studijski program 6 + 4.
 
Prilično dobro poznajem situaciju u strukovnom obrazovanju, budući da sam više godina bio član Upravnog vijeća Agencije za strukovno obrazovanje te surađujem s više tehničkih i strukovnih škola diljem Hrvatske. Mi više deklarativno nego stvarno promičemo strukovno obrazovanje. Previše je toga ostavljeno na teret samih škola. Primjetne su razlike u adekvatnoj opremljenosti škola diljem Hrvatske. Situaciju izvlače nastavnici entuzijasti koji prihvaćaju nove tehnologije i svoja djelovanja usmjeravaju u nove projekte, a kao prilog tome istaknuo bih Srednju strukovnu školu u Kninu i Tehničku školu u Vinkovcima. Na ovom području bit će potrebno mijenjati društvenu percepciju o važnosti ulaganja u strukovno obrazovanje. S tim u vezi, nove nastavne programe potrebno je puno brže prilagođavati potrebama tržišta te uključiti veći broj sati tehničke kulture i prakse, kako u osnovnoškolsko i srednjoškolsko, tako i u visokoškolsko obrazovanje. Osobno iz iskustva znam da na tržištu nedostaje montera i instalatera iz područja termotehničkih sustava i obnovljivih izvora.
 
Uspostavili ste usku suradnju s istraživačima i znanstvenicima iz Japana, Švicarske i Italije. Možete li usporediti naš znanstvenoistraživački rad s onim u tim zemljama? Gdje su hrvatske prednosti, a gdje nedostaci?
- U posljednjih nekoliko godina uspostavili smo suradnju s više istraživačkih i znanstvenih institucija iz Japana, Švedske, Švicarske, Italije. Mi smo bili kod njih, oni su bili kod nas. Zadovoljstvo nam je bilo ugostiti profesore Fujiija (Akita University), Rybacha (ETH Zürich), De Carlija i Galgara (Università di Padova) i Acuñu (KTH Stockholm). Uspoređujući njihov rad, odmah postaje jasno da je njima lakše baviti se znanstvenoistraživačkim radom, budući da im je sustav jednostavniji, dostupnija su im veća financijska sredstva za istraživanje, logistika im je snažnija, imaju veći broj mladih istraživača na projektima, što je kod nas najveći nedostatak. Međutim, sam njihov dolazak kod nas na FSB također nešto govori. Veliko je to iskustvo za nas. Oni svakako ističu našu sposobnost prilagođavanja u bitno skromnijim uvjetima djelovanja, ali i te kako vrednuju naša postignuća. Pozdravljaju razinu i opremljenost naših ispitnih sustava. Dr. Acuña, naš konzultant na projektu GeothermalMapping, odmah je u početku provedbe projekta naglasio da smo izborom osam istražnih lokacija diljem Hrvatske visoko postavili ljestvicu. Tek smo kroz provedbu uvidjeli da smo si zadali previsok cilj, ali smo ga uz izniman trud uspješno i ostvarili.
 
Niz godina se bavite dizalicama topline. Jesu li one uistinu budućnost sustava grijanja i hlađenja?
- Na Fakultetu posljednjih 15 godina istražujemo različite tipove dizalica topline. Istraživanje provodimo na geotermalnoj, solarnoj i posljednje izvedenoj dizalici topline zrak - voda. Sva postrojenja opremljena su sofisticiranom mjernom opremom koja omogućuje određivanje tokova energije u pojedinim komponentama sustava, optimiranje te mjerenje energijske učinkovitosti. Geotermalna dizalica topline koje je izvedena u sklopu IPA projekta koristi se za grijanje i hlađenje dviju učionica: S7 i S8. Također, posljednje izvedena dizalica topline zrak - voda, koja je izvedena uz podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i nekoliko partnerskih tvrtki kao isporučitelja opreme i izvođača instalacijskih radova, koristi se za cjelogodišnje grijanje i hlađenje drugih dviju učionica, S5 i S6. Iako su navedeni demonstracijski sustavi izvedeni za potrebe nastave i znanstvenoistraživački rad, oni također služe za pomoć gospodarstvu, stručnoj i široj javnosti.
 
Nedavna promocija dizalice topline zrak - voda pokazala je zavidan interes sudionika, što samo po sebi govori da one imaju svoje mjesto na tržištu. Iskustva europskih zemalja o progresivnom rastu broja instaliranih jedinica posljednjih godina to i potvrđuju. Dodatni vjetar u leđa primjeni dizalica topline dat će nZEB regulativa koja stupa na snagu početkom sljedeće godine. Najveći porast broja instaliranih jedinica pri tome imaju dizalice topline zrak - voda.
 
Projekt GeothermalMapping je uspješno završen i ugrađene su dizalice topline po srednjim školama širom Hrvatske i na samom FSB-u. Kakva su stečena iskustva i čemu ti uređaji sada služe? Što Vam je sada u fokusu istraživanja?
- Posebno smo ponosni na projekt IPA IIIC 'Istraživanje i promocija plitkih geotermalnih potencijala u Republici Hrvatskoj - GeotermalMapping' kojeg smo proveli u vremenu 2013. - 2015. godine, ali koji se i dalje nadograđuje. Istraživanja u sklopu projekta su izvedena na osam lokacija diljem Hrvatske. FSB je bio nositelj, dok je partner na projektu bio Hrvatski geološki institut. Na istražnim bušotinama dubine 100 m u koje su ugrađeni izmjenjivači topline u izvedbi dvostruke U cijevi, provedena su mjerenja toplinskog odziva tla upotrebom optičkih kabela ugrađenih unutar cijevi izmjenjivača topline, uz istovremeno ispitivanje sastava tla uzimanjem uzoraka iz slojeva kroz koje prolazi bušotina.
 
Sve suradničke institucije opremljene su dizalicama topline tlo - voda domaćeg proizvođača u svrhu iskorištavanja tla kao obnovljivog izvora. S obzirom na to da su suradnici na projektu tehničke i strukovne škole i jedan institut u Osijeku, Požegi, Čakovcu, Gospiću, Poreču, Zadru i Kninu, izvedeni se pilot-sustavi u školama koriste u demonstracijske svrhe, te za daljnju promociju tehnologije i edukaciju budućih krajnjih korisnika.
Rezultate istraživanja smo objavili na više kongresa, konferencija i u prestižnim znanstvenim časopisima. Određeni međunarodni subjekti pokazali su interes za rezultate projekta. Organizirana su dva japansko-hrvatska seminara 2016. godine na temu geotermalnih dizalica topline, jedan na FSB-u, a jedan na prestižnom nacionalnom institutu AIST (grana FREA) u gradu Koriyama. Iskustva i rezultati istraživanja projekta GeothermalMapping s lokacije Zagreb korišteni su u pripremi i realizaciji Horizon H2020 projekta CheapGSHPs u sklopu kojeg je prošli mjesec svečano pušten u rad prestižni sustav geotermalne dizalice topline (kaskadna izvedba CO2 / R 1234ze) za grijanje i hlađenje Izložbene dvorane Tehničkog muzeja 'Nikola Tesla'. Nositelj  projekta je Talijanski institut za istraživanje klime u ime više subjekata.
 
Dizalice topline koriste radne tvari, od kojih većina sada potpada pod stroge odredbe europskih propisa o fluoriranim stakleničkim plinovima. Kako gledate na tu problematiku? Gdje vidite rješenja?
- Uredba br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (poznatija kao F-Gas Regulativa) donosi novo doba u istraživanju i primjeni radnih tvari u rashladnoj i klima-tehnici i dizalicama topline. Uvodi se primjena radnih tvari s niskom emisijom ugljičnog dioksida (mali potencijal globalnog zagrijavanja, GWP) pa na važnosti u primjeni dobivaju radne tvari kao što su amonijak, ugljični dioksid, ugljikovodici te radne tvari iz skupine HFO. Nešto je tu manji izazov za dizalice topline, budući da su one većinom izvedene kao posredni sustavi grijanja i hlađenja. Puno je veći izazov primijeniti 'F-Gas Regulativu' u rashladnom sektoru. Ovdje će trebati pomoći i podržati relevantne subjekte iz rashladnog sektora u Hrvatskoj, kako bi oni na što jednostavniji način prešli na primjenu novih tehnologija s niskom emisijom CO2.
 

B. L., http://www.energetika-net.com/specijali/intervju-mjeseca/za-strojare-ima-buducnosti-u-hrvatskoj-27143?utm_source=portal_newsletter_2018_6&utm_medium=email&utm_campaign=Newsletter%20portala%20-Lipanj%202018&utm_content=intervju_mjeseca_27143_title_link

Slovenski parlament o zakonu za zaštitu interesa NLJB-a u Hrvatskoj

 

 

Ustavna komisija slovenskog parlamenta u petak je odbacila prijedlog o donošenju ustavnog zakona o Ljubljanskoj banci kojim je, po prijedlogu oporbe, trebalo zaštititi Novu Ljubljansku banku (NLJB) od  mogućih presuda na hrvatskim sudovima u postupcima koje vode Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka u vezi s prenesenom deviznom štednjom hrvatskih građana u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Zagreb. Oporbena Slovenska demokratska stranka (SDS) predložila je da se donese poseban ustavni zakon kojim bi se spriječilo izvršenje već donesenih i budućih presuda protiv NLJB-a u Sloveniji, te recipročne mjere odnosno sankcije protiv vlasnika Privredne banke Zagreb i Zagrebačke banke u slučaju da u Hrvatskoj dođe do ovrha računa i imovine NLB-a, temeljenih na tim presudama. Prijedlog je uključivao i recipročno sankcioniranje imovine hrvatskih poduzeća u državnom vlasništvu koja posluju u Sloveniji.
https://www.delo.si/images/slike/picture/iman/2005_09/o_nlb-banka-mestni-trg-rop_1024.jpg
Kako javljaju slovenski mediji, današnja rasprava o inicijativi oporbene stranke održana je iza zatvorenih vrata, a većina članova ustavne komisije ocijenila je da bi donošenje takvog ustavnog zakona bilo neučinkovito, a dijelom i ustavno sporno. Unatoč tome, najveća oporbena stranka, koju vodi bivši premijer Janez Janša, predložila je da se postupak na ustavnoj komisiji nastavi eventualnim izmjenama zakonskog prijedloga koji su ranije predložili, kako bi Slovenija mogla efikasnije zaštititi nacionalni interes u Ljubljanskoj banci. Unatoč tome, čini se da je današnjom odlukom komisije inicijativa da se zaštite interesi NLJB-a putem spornog ustavnog zakona završena, navodi Slovenska tiskovna agencija STA.

Slovenski premijer Miro Cerar je nedavno, u polemici koja se razvila s oporbom oko rizika NLJB-a sa starom deviznom štednjom, izričito kazao da njegova vlada nije odobrila NLJB-u isplatu dugova za staru deviznu štednju prema presudama hrvatskih sudova te ponovio stajalište Ljubljane da se radi o "sukcesijskom pitanju", dok je ministar vanjskih poslova (Karl Erjavec) nagovijestio da će za taj problem tražiti posredovanje Europske komisije. (Hina)

Važno je poticanje kupnje vozila

 
 
Za razliku od nekih drugih područja tehnike, znanosti i gospodarstva, Hrvatska u elektromobilnosti ne zaostaje mnogo za razvijenijim zemljama. Ipak, veliki napori i dalje će biti potrebni kako bi se išlo ukorak sa svijetom.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/stanica-20160715121633430.jpg
Nakon dulje stanke Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je u proteklih nekoliko mjeseci objavio dva natječaja za poticanje nabave električnih (pa i drugih 'zelenih') vozila: najprije za fizičke osobe (građane), a zatim i za pravne osobe (tvrtke). U oba slučaja zanimanje je bilo iznimno veliko i u oba slučaja predviđena i raspoloživa sredstva za poticanje vrlo su brzo potrošena. To je ujedno znak da bi za povećanje udjela električnih, 'plug-in' hibridnih i 'čistih' hibridnih vozila na cestama trebale i dodatne mjere. Uz to, i razvoj mreže punionica ide u dobrom smjeru i Hrvatska je uključena u više međunarodnih projekata iz tog područja i jedino gdje zaostaje je gradnja punionica uzduž autocestovne mreže, koje su u nekim drugim zemljama (npr. u susjednoj Sloveniji) postale uobičajene. U svakom slučaju, dosadašnja iskustva s elektromobilnosti u Hrvatskoj su dobra, no za veći udio električnih i drugih 'zelenih' vozila u hrvatskom voznom parku i na prometnicama, bit će ponajprije potrebno promijeniti svijest građana o takvim vozilima i usporedno s time nastaviti rješavati tehničke probleme, razvijati infrastrukturu i razrađivati nove modele poticanja takvih prometnih rješenja.
 
Elektromobilnost je rastuće tržište u razvojnoj fazi

Domagoj Puzak, mag. ing. el., Hrvatska elektroprivreda d.d., Sektor za strategiju i razvoj Zagreb:
"Svi smo željno iščekivali povratak subvencija za kupnju vozila jer smo i dalje svjesni da se radi o razvojnom projektu i o tržištu u nastajanju kojem treba dodatna potpora sa svih strana kako bismo svi zajedno uopće bili u poziciji zadovoljiti novu regulativu i rastuće kriterije koje promet treba zadovoljiti u narednom periodu.
Poticanje kupnje vozila najvidljiviji je način da elektromobilnost dopre i do običnih građana te da i na taj način pokažemo da električna vozila nisu znanstvena fantastika, već apsolutno uobičajena pojava na cestama Europske unije. Sigurno bi bilo još korisnije kada bismo takvu mogućnost imali kontinuirano, ali srećom, kupnja vozila nije jedino područje na kojem je moguće kreirati motivaciju za daljnji razvoj elektromobilnosti. Možemo krenuti i sa smanjenim davanjima pri registraciji, povlaštenim i/ili besplatnim parkinzima, pa čak i zatvaranjem gradskih središta za konvencionalna vozila (primjer iz nekih europskihj metropola)! Kada dodamo da je punjenje električnih vozila i dalje besplatno krajnjim korisnicima, ne treba koristiti neku kompleksnu matematiku da dođemo do brzog povrata investicije.
U svakom slučaju, rastuće tržište u razvojnoj fazi nudi razne mogućnosti sufinanciranja naših projekata pa je HEP postao ravnopravni član međunarodnih konzorcija koji rade iste i slične stvari u elektromobilnosti. U projektu NEXT-E surađujemo s raznim energetskim i naftnim kompanijama pa čak i eminentnim članovima auto-industrije i to je veliko bogatstvo za naš elektroenergetski sektor. Kroz projekt se izrađuju studije te postavljaju brze i ultrabrze punionice diljem TEN-T koridora, a dosadašnji tijek aktivnosti pokazao je rastući interes raznih nadležnih institucija, a time i dodatne procedure i formalizaciju svega što radimo. Sve se odvija svojim tokom, koji bi mogao biti i dinamičniji, ali na kraju se ipak nadamo da ćemo svim naših građanima, ali i gostima omogućiti nesmetano međugradsko prometovanje električnim vozilima. Nadamo se da ćemo našim aktivnostima s naše strane tržišta motivirati i onu drugu - autoindustriju da nastavi s investiranjem u baterije i povećanje dometa takvim vozilima.
 
S obzirom da su punionice postavljene ravnomjerno u svim regijama Hrvatske, naš prvotni cilj bio je promocija koncepta elektromobilnosti i skidanje te stigme nepoznatog i novog. S obzirom na zanimljivu i modernu granu, to smo postigli relativno brzo i došli u situaciju gdje operacionalizacija projekta ukazuje na određene poteškoće koje će svaki sudionik tržišta imati u budućnosti - s tehničkog, ali i regulatornog aspekta. Naime, ovisno o utilizaciji i vremenskoj iskoristivosti svake lokacije, punionice će kreirati znatne inicijalne troškove, ne zbog potrošnje energije, već zbog angažirane snage koja omogućuje brže punjenje. Primjerice, punionica kod gradskog poglavarstva radi velikog broja punjenja taj inicijalni trošak angažirane snage optimalno 'razvlači' na sve korisnike, dok
neka punionica na manje frekventnoj, ali isto tako i više nego potrebnoj lokaciji, neće biti u mogućnosti pokriti trošak nastao radi crvene tarife za mrežarinu koja u istu poziciju stavlja sve priključke sa snagom iznad 20 kW. Trenutačno je teško pravdati nastale troškove na punionicama od 50 kW, a s obzirom da se u našim razvojnim projektima navode i tzv. ultrabrze punionice od 150 kW, svi zajedno morat ćemo kreirati rješenje koje neće biti fatalno za elektromobilnost.
Naplata usluge podrazumijeva nekoliko ispunjenih preduvjeta na kojima trenutačno radimo te kroz nekih godinu dana planiramo implementirati neke od modela naplate, koji će i dalje morati biti motivirajući da se budući vozači odluče u svoju garažu sparkirati jedno odlično električno vozilo."
 
Sustav poticanja nabave električnih vozila mora se promijeniti

Dinko Jakovljević, Krk Moto d.o.o. Krk:
"Nakon nekoliko godina doista smo dočekali poticaje za nabavku električnih vozila, no na žalost, nikako se ne mogu složiti da je riječ o značajnim sredstvima, a i sam model poticaja je vrlo diskutabilan. Kada stavimo u isti kontekst ukupni iznos sredstava za poticaje (12 milijuna kuna za fizičke i 13 mil. za pravne osobe) s jedne i najveći mogući iznos za pojedinačno vozilo, koji je među najvišima, ako ne i najviši u Europskoj uniji, dolazimo do velike nelogičnosti. Ako ukupan iznos od 12 mil. kuna za fizičke osobe 'pretočimo' u konkretna vozila s maksimalnim iznosom poticaja, dođemo do začuđujuće niskog broja vozila - spomenuti iznos dovoljan je samo za 150 automobila, što je zanemariva brojka ako se doista želi poticati elektromobilnost. S obzirom da nam je primarna djelatnost distribucija skutera, mogu odgovorno izjaviti da je najveći mogući iznos poticaja od 20.000 kuna sigurno među najvećima u EU-u (vrlo vjerojatno i najveći), što je naravno vrlo primamljivo za zainteresirane osobe i tvrtke. Međutim, naš model poticaja elektromobilnosti podrazumijeva metodu 'tko prvi, njegovo je', tako da su samo oni najhitriji uspjeli ostvariti poticaje, pošto su se sva sredstva rezervirana za poticanje 'potrošila' u svega nekoliko sati za fizičke, dok je za pravne osobe to trajalo tek nešto dulje. Tu je pogotovo bilo problematično s prijavama za pravne osobe, gdje su zainteresirani prijavu morali dostaviti fizički u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, tako da tvrtke koje nemaju sjedište u Zagrebu ili čije su odgovorne osobe na dan objave natječaja bile odsutne, spriječene ili neinformirane nisu imale vremena dostaviti prijave na vrijeme. S obzirom na ranije izneseno, mogu slobodno izjaviti da je učinak na rezultate prodaje bio upravo suprotan od poticanja vozača na kupnju električnih vozila - naravno da su se svi zainteresirali, s obzirom na najveće poticaje u EU-u, ali se velika većina razočarala neuspješnom prijavom. Ti potencijalni kupci električnih vozila zasigurno ove godine neće kupiti nikakvo vozilo na električni pogon jer se većina nada da će se natječaj opet raspisati. S obzirom da je zadnja runda natječaja bila 2015. godine, teško je procijeniti kada će se opet objaviti neki novi natječaj, tako da je cijela ova priča, po mom mišljenju, imala kontraefekt - i oni koji su razmišljali o kupnji električnih vozila (a takvih doista ima jako puno), nakon objave natječaja su se redom prijavili za poticaje, no nakon što ih nisu dobili, o kupnji više uopće ne razmišljaju, čekaju da izađe novi natječaj, za koji se s pravom možemo pitati kada će se pojaviti.
U susjednim zemljama, poput Austrije i Slovenije primjerice, poticaji su značajno manji, ali su dostupni svima, a ne samo najbržima i najbližima - za mopede su poticaji u Sloveniji 500 eura, a u Austriji 350 eura, ali se cijele godine možete prijaviti, za razliku od Hrvatske, gdje je poticaj bio 2500 eura (dakle, višestruko veći!), ali dostupan samo nekoliko sati.
 
Ipak, u posljednje vrijeme se doista bilježi ogroman porast zanimanja za električna vozila koja imamo u ponudi i zasigurno bi prodali dosta vozila da nije bilo objave natječaja, koji će u konačnici za tržište električnih vozila, po mom mišljenju, imati negativan učinak. Dakle, jedini pravi način povećanja broja električnih vozila na cestama je model poticaja s manjim iznosima (Slovenija i Austrija!), dostupan svima kroz dulji period.
Krk Moto je vodeći hrvatski distributer skutera i lakih električnih vozila, a zastupamo vodeće svjetske proizvođače Kymco, Govecs, NIU, Torrot, Italcar i dr., koji u ponudi, osim konvencionalnih, imaju i električna vozila za privatne i poslovne korisnike. Kroz mrežu prodajno-servisnih partnera pružamo korisnicima postprodajnu podršku na najvišoj mogućoj razini vodećim hrvatskim turističkim tvrtkama, dostavnim službama, tvrtkama koje se bave iznajmljivanjem vozila i dostavom hrane pa građani i male tvrtke svakodnevno obavljaju svoje obveze koristeći neko od 15.000 naših vozila. Električna vozila donose uštede na puno razina, uz nekoliko kompromisa, i za sada još uvijek veće početno ulaganje, tako da se za ulaganje u njih odlučuju uglavnom tvrtke kojima je prioritet tiho i diskretno obavljanje poslova, uz čim manji utjecaj na okoliš, ali i ekološki osviješteni građani koji si to mogu priuštiti. Za očekivati je da će u sljedećem razdoblju, s razvojem tehnologije i eventualnim boljim sustavom poticanja, sve više vozila na našim cestama biti električno, i tome se iskreno veselim."
 

B. L., www.energetika-net.com

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Subota, 21/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 883 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević