Get Adobe Flash player
Napada progonjene – brani veliku Srbiju

Napada progonjene – brani veliku Srbiju

Krešo Beljak žaluje zbog malo Udbinih likvidacija...

Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

Plenković je pokušao promijeniti narod i HDZ i zato gubi...

Koga li smo mi to izabrali!?

Koga li smo mi to izabrali!?

Milanović: "Moji su preci Srbe branili od ustaškog...

Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

Protuzakonito i diktatorsko izbacivanje ljudi iz...

Titin obožavatelj na Pantovčaku!

Titin obožavatelj na Pantovčaku!

Lepa Brena i SDSS napunili Arenu...

  • Napada progonjene – brani veliku Srbiju

    Napada progonjene – brani veliku Srbiju

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:56
  • Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

    Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:51
  • Koga li smo mi to izabrali!?

    Koga li smo mi to izabrali!?

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:45
  • Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

    Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

    srijeda, 15. siječnja 2020. 09:58
  • Titin obožavatelj na Pantovčaku!

    Titin obožavatelj na Pantovčaku!

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:41

Smanjujemo potrošnju energije i doprinosimo održivom razvoju

 
 
Regionalna energetska agencija Sjever iznimno je agilna i podjednako služi građanima i jedinicama lokalne samouprave u razvoju brojnih projekata energetske učinkovitosti. “Dosadašnja iskustva u ‘Living Labu’ su samo pozitivna, što nas tjera da dalje razvijamo projekt u različitim smjerovima. Imamo dosta ideja, reakcije tržišta su jako dobre i vjerujemo da ćemo u bliskoj budućnosti proširiti broj partnera i rješenja”, kaže ravnatelj REA-e (Regionalna energetska agencija Sjever, Koprivnica) Sjevera Ivan Šimić, dipl. ing.
http://images.energetika-net.com/media/articles/razgovori/simic_ivan-1.jpg
• Za početak, možete li ukratko objasniti ulogu i zadatke REA Sjevera?
- Regionalnu energetsku agenciju Sjever osnovali su gradovi Varaždin, Koprivnica i Virovitica i, kao kod ostalih energetskih agencija, naš je zadatak pomoći građanima, javnoj upravi i ostalim zainteresiranim subjektima kod provođenja projekata energetske učinkovitosti, uvođenju obnovljivih izvora energije, iskorištavanja mogućnosti financiranja itd. Ukratko, želimo pojam energetike spustiti na lokalnu razinu i pomoći svima zainteresiranima kako da smanje potrošnju energije i na taj način doprinesu održivom razvitku.
 
• Koje ste projekte do sada proveli, a s kojima ste osobito zadovoljni?
- Proveli smo niz projekata na lokalnoj i EU razini s različitom tematikom, a najdraži su nam kompleksni projekti iz kojih možemo puno naučiti i mi i drugi dionici, bilo na lokalnoj ili nacionalnoj razini. Teško je izdvojiti sve projekte pa je možda lakše navesti da smo se bavili iskorištavanjem geotermalnog potencijala, učili školarce o obnovljivim izvorima energije, pripremali javnu upravu za projekte energetske učinkovitosti i educirali različite grupe o gotovo nula energetskim zgradama (nZEB). Radili smo na energetskoj obnovi zgrada kulturne baštine, energetskoj učinkovitosti u socijalnim stanovima i zgradama, poticali smo i pomogli gradovima u provođenju niza postupaka zelene javne nabave. Malim poduzećima pomagali smo u pronalaženju načina kako da smanje potrošnju energije, a građanima u pripremi i provedbi projekata za obiteljske kuće i stambene zgrade.
Posljednjih nekoliko godina obilježili su, prije svih, projekti povećanja energetske učinkovitosti zgrada javnih ustanova i možemo reći da će većina objekata u vlasništvu naših gradova osnivača u novo desetljeće ući u daleko boljem energetskom i građevinskom stanju. Za njih smo pripremili projekte vrijedne preko 50 milijuna kuna.
 
• Pripremate ambiciozan projekt modernizacije javne rasvjete u Koprivnici u dijalogu s poslovnom zajednicom, što je inovativan pristup. Recite nam par riječi o projektu, kako ste se odlučili na takav pristup i zašto?
- Naučili smo iz nekoliko prošlih projekata da u suradnji s tržištem možemo dobiti vrlo kvalitetne informacije iz kojih možemo dosta naučiti. Naš je stav da se javnom nabavom prije svega treba dobiti najveća vrijednost za uloženi novac. Pri tome, kroz raspravu s tržištem želimo utvrditi koliko su naši zahtjevi realni i da li postoji prostor za poboljšanja kojih nismo bili svjesni ili smo u nekim dijelovima jednostavno prezahtjevni. Smatramo da je ovakav način pripreme postupka javne nabave vrlo koristan i da bi ga i drugi trebali koristiti. Činjenica je da to zahtijeva malo više vremena, ali uvjereni smo da će to donijeti bolje rezultate u konačnici.
 
• Prošle ste godine otvorili ‘Living Lab’, jedinstveni projekt u ovom dijelu Europe. Recite nam nešto više o njemu: koje su bile vodilje projekta, kakva je realizacija i kakva su dosadašnja iskustva?
- Ideju smo začeli unutar Agencije prije gotovo dvije godine. Znali smo da će gradovi prije ili kasnije prihvatiti LED tehnologiju, ali sama činjenica da se u posljednje vrijeme na tržištu pojavilo dosta proizvoda nagnala nas je na razmišljanje da pokušamo na jednom mjestu dobiti osjećaj što to hrvatska poduzeća mogu ponuditi. Istovremeno, htjeli smo infrastrukturu javne rasvjete iskoristiti i za druge funkcionalnosti, što je prije svega i glavno načelo pametnih gradova, a to je iskoristiti postojeće resurse na najbolji mogući način.
Započeli smo suradnju s hrvatskim proizvođačima i distributerima LED rasvjete koji su pokazali interes za koncept. Pripremili smo prospekt i predstavili im projekt i poslovni model koji se temelji na tzv. industrijskom financiranju, gdje svi naši partneri ulažu svoja sredstva u projekt, a Grad Koprivnica ‘otvara’ svoju infrastrukturu. Do sada smo potpisali sporazume o partnerstvu s ukupno 11 partnera, od kojih je osam vezano uz LED rasvjetu, jedan uz tehnologiju digitalnog oglašavanja, jedan partner uspostavio je LoRAWAN mrežu na području 'Living Laba', a tu je i jedno hrvatsko poduzeće koje razvija IoT platformu. Dosadašnja iskustva su samo pozitivna, što nas jednostavno tjera da dalje razvijamo projekt u različitim smjerovima. Imamo dosta ideja, reakcije tržišta su jako dobre i vjerujemo da ćemo u bliskoj budućnosti proširiti broj partnera i rješenja. Valja naglasiti da je projekt prepoznat i na nacionalnoj razini, a nedavno je Grad Koprivnica za taj projekt primio nagradu Poslovnog dnevnika za Pametne gradove. 
 
• Proveli ste i pilot-projekt javne nabave inovacija u energetskoj obnovi prema načelu ‘Design & Build’ za Dječji vrtić ‘Loptica’, koji je sada u realizaciji. Što ste naučili u tom projektu i kakav je bio odaziv poduzetnika?
- U suradnji s Gradom Varaždinom po načelu ‘Design & Build’ pripremljen je i proveden projekt energetske obnove jednog vrtića, što se pokazalo kao odlično rješenje. U suradnji s Koprivnicom po istom načelu proveli smo obnovu Dječjeg vrtića ‘Loptica’, pritom koristeći postupak javne nabave inovacija. Projekt je nedavno nagrađen od Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju kao najbolji projekt rekonstrukcije. Oba projekta pokazala su nam da je ‘Design & Build’ pristup vjerojatno najbolji način za rješavanje akutnog problema s kojim se javna uprava suočava u projektima energetske obnove, a to su izvantroškovnički radovi i problemi s nekvalitetnom projektnom dokumentacijom. ‘Design & Build’ pristup zahtijeva kvalitetnu pripremu, no kasnije se takav pristup pokaže puno boljim.
Sadašnji proces energetske obnove javnih zgrada koji zahtijeva prethodnu izradu projektne dokumentacije te nakon toga provedbu, pokazao je niz nedostataka. ‘Damping’ cijenu projektne dokumentacije gotovo je nemoguće izbjeći u postupku nabave, a takav pristup kasnije pokazuje niz nedostataka: od neoptimalnih rješenja, do kardinalnih grešaka koje na kraju plaća javna uprava, odnosno porezni obveznici. Nadalje, svjedoci smo poremećaja na građevinskom tržištu i stalnog rasta cijena: od izrade projektne dokumentacije i procjene visine troškova, do izvođenja radova prođe i dvije godine, a za to vrijeme cijene se mogu već značajno promijeniti.
Tržište je oprezno reagiralo na ovakav koncept i nije bilo previše zainteresiranih jer su izvođači navikli na davanje ponuda na temelju troškovnika. Očigledno je da će biti potrebno dosta vremena i napora da se sadašnje stanje, barem u javnom sektoru, promijeni, no smatramo da je to jedini pravi put.
 
• Prvi u Hrvatskoj ponudili ste i provodite objedinjenu javnu nabavu električne energije, za što izvan uskog kruga gotovo nitko ne zna. O čemu se tu radi i kakva su vam iskustva?
- Objedinjavanje postupaka nabave u Hrvatskoj provodi se na razini nekih većih gradova, županija i dijelom državnoj razini. Mi provodimo objedinjeni postupak nabave za naručitelje diljem Hrvatske s kojima nemamo baš nikakvu institucionalnu poveznicu. Dakle, radimo to kao uslugu za gradove, općine, gradska poduzeća i ustanove, obveznike javne nabave. Započeli smo prije četiri godine i danas smo na više od 100 javnih naručitelja. Međutim, daleko je to od onoga što je moguće i što bismo htjeli. Općine koje bi mogle imati najviše koristi od ovakvog načina nabave teško prihvaćaju našu inicijativu i zbog nerazumijevanja, uglavnom ne koriste mogućnosti ušteda. Treba razumjeti da mi objedinjenom nabavom električne energije prije svega pokušavamo smanjiti rizike povezane s ekstremnom promjenjivošću cijena električne energije na tržištu.
 
• Planirate li krenuti i s objedinjenom javnom nabavom plina?
- Pokušali smo, ali smo utvrdili da zbog još uvijek velikog broja malih distributera, odnosno opskrbljivača postoji tendencija da se općine i gradovi drže lokalnih opskrbljivača, a mnogi o tome nisu previše razmišljali. No, situacija se polako mijenja i uskoro ćemo krenuti i s plinom.
 
• Općenito, što biste kao uspješna regionalna energetska agencija savjetovali lokalnim samoupravama, a što državnoj vlasti kada je riječ o projektima u energetici?
- Lokalne samouprave često naglašavaju želju za suradnju s lokalnim poduzećima. To je na prvi pogled razumljivo načelo, ali dosta puta se to ne pokazuje kao najbolja odluka. Dijalog s tržištem, otvorenost i okrupnjavanje sličnih projekata daju bolje rezultate. S druge strane, na državnoj razini često ne postoji volja za dijalogom s energetskim agencijama kao nositeljima energetskog razvitka na lokalnoj i regionalnoj razini. Danas, kada se decentralizacija energetskih sustava pokazuje neminovnom, a rad s građanima kao jedna od najvažnijih aktivnosti za postizanje zadanih ciljeva smanjenja emisija ugljičnog dioksida, država stalnom željom za jačanjem centralizacije u gotovo svim svojim razmišljanjima, dodatno usporava energetski razvitak Hrvatske.
 

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Trebalo bi ojačati obiteljska gospodarstva

 
 
Paralelno s početkom predsjedanja Hrvatske EU-om predstavljen je novi koncept poljoprivredne politike u zemlji. No on samo ponavlja stare grješke u ovom prevažnom sektoru.
https://www.total-croatia-news.com/media/k2/items/cache/0a22157e2547dae5595103c6df565f98_XL.jpg
Nova strategija razvoja hrvatske poljoprivrede do 2027. godine izaziva sukobljene reakcije već u inicijalnoj fazi. Nacrt koji Ministarstvo poljoprivrede naziva i vizijom, još uvijek se  bavi okvirnim postavkama, ali naziru se prve konture njegova budućeg obličja. Premda su u izradi sudjelovali – ili je tako makar bilo predviđeno - brojni poznavaoci branše, te u financijskom dijelu analitičari Svjetske banke, kritike su brojne - Hrvatska se navodno ponovno susreće sa svojim tradicionalnim boljkama u promišljanju agrara. Često se može čuti da strateškog promišljanja tu baš i nema, nego je riječ o održavanju pogona u trajnoj stagnaciji. Kako je rečeno na nedavno održanoj konferenciji Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, nova strategija bavit će se ponajprije jačanjem konkurentnosti domaćeg poljoprivredno-prehrambenog sustava, zatim njegove produktivnosti i klimatske otpornosti, te obnove ruralne ekonomije i poboljšanja života na selu.
 
No već je vidljivo da se naglasak stavlja na prvi aspekt, onaj financijski i poslovni. Ostali pristupi se zapostavljaju. To je primjetno npr. i u listi tematskih prioriteta za netom otpočeto hrvatsko predsjedanje Europskom unijom. Fokus zemlje-predsjedateljice bit će striktno na budućim uvjetima dodjela potpore poljoprivrednicima iz europsko-unijskog proračuna.
 
Razvoj obiteljskih gospodarstava
 
Za navedeno sedmogodišnje razdoblje za Hrvatsku bi se iz tog izvora odvojilo preko 4,6 milijardi eura. Puno novca, ali ništa novo: i dosada je prioritet hrvatske agrarne politike u EU bio – upravo to isto. Moglo bi se to nazvati i prelijevanjem iz šupljeg u prazno, s obzirom na činjenicu da se nazadovanje agrara u RH nastavilo bez obzira na raspodjelu novca, te čak poneke kvalitetne, no vidno izolirane procese u provedbi raznih državnih sektorskih mjera.
 
Miroslav Kovač iz Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava „Život“ i poljoprivredne zadruge „Simentalac“ zato drži da strategiju poljoprivredno-prehrambenog razvoja treba unaprijed vezati za sve nacionalno važne dokumente, s osloncem na vlastite snage.
On smatra da bi ta strateška platforma u nastajanju morala predvidjeti povratak seoskog stanovništva u sami prostor proizvodnje zdrave hrane. To nadalje podrazumijeva njihovu organiziranost, mogućnost cjeloživotnog učenja i suživota s okolišem, te model financiranja kroz nacionalnu poljoprivrednu banku. Uz to bi trebalo osnažiti uzgojne i preradbene komponente poljoprivrede. „Mora se olakšati i jasno definirati dolazak do poljoprivrednog zemljišta u trajno vlasništvo, ali prioritetno domicilnom stanovništvu. Sve to treba popratiti mjerama za snažnije pozicioniranje na tržištu domaćeg uzgoja i poljoprivrednih proizvoda“, rekao je Kovač za DW. Razvoj se, po njegovu mišljenju, mora bazirati na obiteljskim gospodarstvima. Uz to bi strategiju trebalo projicirati na razdoblje od 30 godina, kako bi se ugradile i komponente očitih klimatskih promjena. „Hrvatska je u ovom trenutku neupitno zemlja narušenog prehrambenog suvereniteta. Ostajemo bez hrane, a na korištenju iste iz vanjskih izvora godišnje gubimo vrijednost od tri posto BDP-a. I nema sumnje da će angažirani stručnjaci Svjetske banke učiniti kvalitetan dokument, ali ostaje širom otvoreno pitanje provedbe strategije na infrastrukturnim krhotinama onoga što je od naše poljoprivrede ostalo."
 
Poljoprivreda je drugačija industrija
 
Kovač je stoga pesimističan kad je riječ o razvojnom potencijalu poljoprivredne strategije bez sustavne povezanosti s ostalim krovnim javnim politikama. Analitičari Svjetske banke su već utvrdili koji segmenti agrara u Hrvatskoj efikasnije koriste financijsku potporu, a koji podbacuju njoj usprkos. No to je tek elementarni matematički pogled, dok sektor i u perspektivi zaostaje uslijed odvojenosti od cjeline upravljanja državom. „Nema sveobuhvatne vizije razvoja hrvatske poljoprivrede u sklopu ukupne politike, nego sve počiva na preživljavanju uz financijsku pomoć EU-a“, rekao nam je hrvatsko/švedski makroekonomist Branko Salaj.
 
Poljoprivredna politika pogoduje velikima, a deprivilegira male

 

Ovaj stručnjak kaže da su iz istog razloga nestrateškog promišljanja već brojne reforme neslavno propale. „Pokušalo se oživjeti stočarstvo, ali je sve završilo na većim farmama, ne obiteljskim. Pa smo dobili manje i krava i mlijeka. Ne smijete povećati gospodarstvo, a zanemariti tržište, plasman, preradu, zemljište“, zaključuje Salaj za DW. On naglašava da poljoprivreda zahtijeva drukčiju logiku negoli većina industrijske proizvodnje i upozorava da manji i srednje veliki pogoni daju relativno više od velikih, te bolje pokrivaju i geografsko područje i prioritete poput ekoloških ili socijalne kontrole. A to je za Hrvatsku presudno.
 

Igor Lasić, https://www.dw.com/hr/poljoprivreda-u-hrvatskoj-u-krivom-smjeru/a-51973356

Dr. Branimir Prpić o ugroženosti hrasta lužnjaka u Spačvi

 
 
Vrsni i međunarodno priznati stručnjak pokojni Branimir Prpić (1927.-2012.) (https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=2&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwii4IuQut_mAhUS0aYKHRWUAJwQFjABegQIAhAC&url=http%3A%2F%2Fsumlist.sumari.hr%2Fpdf%2F201201040.pdf&usg=AOvVaw2dKfhb-9aGwWrH1hkrtDAO) kao urednik "Šumarskoga lista" na vrijeme je upozoravao na opasnosti koje prijete divnoj slavonskoj hrastovoj šumi. Citirat ćemo njegov članak u Šumarskome listu kojemu je bio dugogodišnji urednik, te upozoriti da je pohlepa privatnika u zajednici sa klimatskim oscilacijama i hrastovim nametnicima, te neusklađenošću planova, programa i strategija Hrvatskih šuma, Hrvatskih cesta i Hrvatskih voda ugrozila ovaj dragocjeni simbol Hrvatske i prirodno bogatstvo. Slijedi izvorni članak doktora Prpića.
https://lh5.googleusercontent.com/-O2TpyvwcKw0/TwFovKSDTvI/AAAAAAAABfQ/SWryBiYduMc/s720/P1010023.JPG
Branimir Prpić
 
PRAŠINA U OČI ZAŠTITARIMA PRIRODE I OKOLIŠA, A  POSEBNO ŠUMARSTVU 
PRILIKOM NOVELIRANJA STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ KANALA DUNAV-SAVA (KDS)
 
O kanalu Dunav-Sava, čija bi izgradnja izazvala nepovoljan utjecaj i na nizinske šume kroz koje prolazi, a zasigurno i na one udaljenije, pojavila se za nas nova, a inače već oko 4 mjeseca stara priča. Prema temi tjedna poslovnoga tjednika Business, od 23. studenoga 2006. godine, prema napisu novinara J. Bohutinskoga, Agencija za plovne putove unutarnjih voda mora kao investitor gradnje kanala novelirati tehničku dokumentaciju. Glavni sugovornik autoru bio je koordinator projekta kanala Dunav-Sava prof. dr. sc. Josip Marušić. Među desetak dokumenata potrebno je izraditi novu, ili kako kaže koordinator, obnoviti Studiju utjecaja na okoliš, koju je potrebno uskladiti s novim propisima. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu izradio je 1997. godine prethodnu Studiju o utjecaju na okoliš KDS, u kojoj upozorava kako će kanal nepovoljno utjecati na nizinske šume gornjega Bosuta kroz koje prolazi, te će zasigurno utjecati i na najveću cjelovitu šumu hrasta lužnjaka u Europi, Spačvu, pa je stoga potrebno dugoročnije pratiti tokove podzemnih voda koji je opskrbljuju, budući da oborinama dobiva premalo vode za svoj opstanak. Napomenuto je kako će KDS presjeći te tokove, što bi trebalo istražiti. Investitor je poslije toga prekinuo odnose sa Šumarskim fakultetom i pronašao novi, poslušni tim kojemu je povjerio izradu Studije o utjecaju na šume. Poslije toga, sve se odvija kako je lobi zamislio. U fakultetskoj studiji predloženo je izgraditi novu modernu vukovarsku luku koja je predviđena projektom te promet usmjeriti željeznicom, nizinskom prugom do Rijeke. Dio projekta koji se odnosi na vukovarsku luku dobio je 1999. godine od Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša RH sve potrebne dozvole. U navedenom napisu o KDS-u navodi se kako će prvi radovi na KDS-u započeti 2010. i trajati do 2020. godine, ali se već u proljeće 2007. godine, znači upravo sada, treba izvesti dio profila i objekata na dijelu KDS-a od Save do Cerne. Razlog je opskrba materijalom dio koridora autoceste Vc, te stvaranje uvjeta za navodnjavanje 8.000 ha poljoprivrednih površina. Trasa KDS-a od Save do Vinkovaca kritična je zbog svojega najvjerojatnijega nepovoljnog utjecaja na šumu Spačvu, pa je početak gradnje potpuno omalovažavanje prve studije o utjecaju KDS-a na šume. Prema informacijama koje posjedujemo materijal iz trase KDS-a nije pogodan za izgradnju autoceste, a navodnjavanje savskom vodom imat će za posljedicu proizvodnju onečišćene hrane. Stoga smatramo da je ta odluka bacanje prašine u oči, kako bi gradnja KDS-a pod svaku cijenu započela u onome dijelu koji je sporan zbog utjecaja na šume. Studiju o utjecaju KDS-a na šume bez rasprave, Hrvatsko šumarsko društvo ne može prihvatili. O toj studiji koju je trebalo novelirati, šumarska struka nije imala prilike raspraviti, a kada smo je zatražili od koordinatora projekta KDS-a, koji je predlagao i zajednički skup o KDS-u u organizaciji Akademije tehničkih znanosti, što smo prihvatili, nismo dobili odgovor. O utjecaju KDS-a na šume raspravili smo prvi puta na sastanku u organizaciji Ogranka Hrvatskoga šumarskoga društva Vinkovci 1999. godine, a iza toga na više skupova naše stavove iznose bivši i sadašnji predsjednik HŠD akademik Slavko Matić i mr. sc. Petar Jurjević. Mišljenje šumarske struke i znanosti predstavljene Akademijom šumarskih znanosti koja okuplja četrdesetak znanstvenika sa Šumarskoga fakulteta, šumarskih instituta (Jastrebarsko i Split) i iz šumarske prakse, kao i znanstvenika iz inozemstva koji surađuju s Akademijom šumarskih znanosti i Hrvatskim šumarskim društvom, poznato je, ali se ne uzima u obzir. Prema mišljenju više skupova šumarskih znanstvenika i stručnjaka, kanal Dunav-Sava trebao bi završiti u novoizgrađenoj vukovarskoj luci s priključkom na željeznicu. Čistu vodu za navodnjavanje slavonskih njiva može se osigurati cijevima iz akumulacija na Papuku i Psunju i to besplatno gravitacijom. Dio novca iz proračuna RH predviđenoga za KSD predlaže se uložiti u klaster prerade slavonske hrastovine, od drvenih kuća do luksuznoga namještaja, koji u svijetu ima veliku cijenu. To bi zasigurno značajno povećalo zaposlenost i standard tamošnjega pučanstva. Prof. dr. sc. Branimir Prpić 
Na ovu temu dobro je pogledati poveznicu doktora Tomislava Dubravca:
https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=7&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwj13IXCu9_mAhUiw8QBHWQFDVYQFjAGegQIChAC&url=http%3A%2F%2Fwww.hkisdt.hr%2Fpodaci%2Fdokumenti%2Fdubravac_na.pdf&usg=AOvVaw1uapEOMmTJl4oJyrIpXFnY
 

Teo Trostmann

Anketa

Tko na unutarstranačkim izborima HDZ-a može pobijediti Andreja Plenkovića?

Subota, 18/01/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1101 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević