Get Adobe Flash player
SPC na čelu noćnih kolona u Crnoj Gori i Srbiji

SPC na čelu noćnih kolona u Crnoj Gori i Srbiji

Srbija ponavlja jogurt i balvan revolucije iz osamdesetih i devedesetih...

Zašto su svi naši športaši domoljubi?

Zašto su svi naši športaši domoljubi?

Nakon svake pobjede slave svi Hrvati koji Hrvatsku osjećaju...

Hrvatskom vladaju pioniri komunizma

Hrvatskom vladaju pioniri komunizma

Hrvati bi morali voljeti Hrvatsku onoliko koliko Slovenci i Srbi žude za...

Lažne Plenkovićeve poruke iz Ludine

Lažne Plenkovićeve poruke iz Ludine

Sve što je predsjednik HDZ-a izrekao u Velikoj Ludini velika je...

Uzrok slučaja Zavadlav je u političarima

Uzrok slučaja Zavadlav je u političarima

Tragedija je posljedak nefunkcioniranja...

  • SPC na čelu noćnih kolona u Crnoj Gori i Srbiji

    SPC na čelu noćnih kolona u Crnoj Gori i Srbiji

    četvrtak, 23. siječnja 2020. 15:12
  • Zašto su svi naši športaši domoljubi?

    Zašto su svi naši športaši domoljubi?

    četvrtak, 23. siječnja 2020. 15:09
  • Hrvatskom vladaju pioniri komunizma

    Hrvatskom vladaju pioniri komunizma

    srijeda, 22. siječnja 2020. 10:52
  • Lažne Plenkovićeve poruke iz Ludine

    Lažne Plenkovićeve poruke iz Ludine

    srijeda, 22. siječnja 2020. 10:45
  • Uzrok slučaja Zavadlav je u političarima

    Uzrok slučaja Zavadlav je u političarima

    srijeda, 22. siječnja 2020. 10:39

Voda na dlanu

 
 
Na novom stručnom skupu, 13. veljače 2020. godine u Zagrebu, doznajte sve o obradi, pripremi, pročišćavanju i zaštiti voda, vodoopskrbi i odvodnji.
https://blackvoicenews.com/wp-content/uploads/2019/07/247.jpg
• Zagreb, Kongresni centar ‘Antunović’, Zagrebačka av. 100/A
• organizator: ENERGETIKA MARKETING
• e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
• internet: www.em.com.hr/voda-na-dlanu
U Hrvatskoj se organizirano upravlja vodama već više od 140 godina, razvijaju se vodoopskrbni i sustavi odvodnje, sustavi obrane od poplava i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda. Dakle, neprestano se intenzivno radi na poboljšanju opskrbe vodom na dobrobit građana, gospodarstva, ali i okoliša.
 
No, potrebna je odgovarajuća oprema, uređaji, sustavi i postrojenja kako bi se već na izvorištu, bez obzira na to radi li se o površinskoj vodi (iz rijeka ili jezera), podzemnoj, bočatoj pa i oporabljenoj vodi, osigurala vrhunska kvaliteta i čistoća vode. Isto vrijedi i s vodom koja ulazi u kuću, zgradu, industrijsko ili energetsko postrojenje - ona također mora zadovoljiti parametre pitke vode ili pak tehnološke vode u raznim procesima, za što je također često nužna njezina obrada, priprema i pročišćavanje. Uostalom, dobri primjeri za to su prehrambena i farmaceutska industrija, gdje voda mora zadovoljiti visoke higijenske standarde li hoteli i bolnice u kojima su vodovodne instalacije iznimno složene i razgranate, a voda se mora obraditi tako da se onemogućava razvoj bilo kakvih opasnih mikroorganizama (npr. legionela). No, i na kraju, kada je ta voda iskorištena, mora se vratiti u okoliš očišćena od štetnih tvari, kako bi mogla nastaviti svoj prirodni ciklus.
Upravo o takvoj opremi, uređajima, sustavima i postrojenjima bit će riječi na novom stručnom skupu koji priprema ENERGETIKA MARKETING. To je Voda na dlanu - konferencija o obradi, pripremi, pročišćavanju i zaštiti voda, vodoopskrbi i odvodnji, koji se održava 13. veljače 2020. godine u Kongresnom centru 'Antunović' u Zagrebu.
 
Novi skup će okupiti sve koji su na bilo koji način u svojem svakodnevnom radu povezani s vodom i koji dolaze u doticaj s opremom, uređajima i postrojenjima za njezinu obradu, pripremu, pročišćavanje i zaštitu, ali i sustavima vodoopskrbe i odvodnje. Tako se očekuje sudjelovanje predstavnika projektanata i izvođača, instalatera i servisera, komunalnih tvrtki, visokoškolskih ustanova, nadležnih državnih i tijela lokalne uprave, stručnih udruga i strukovnih komora, investitora u projekte u industriji, zgradarstvu i turizmu, upravitelja zgrada, održavatelja u industrijskim i energetskim postrojenjima, proizvođača opreme, ponuđača rješenja, pružatelja usluga itd.
 

http://www.energetika-net.com/specijali/predstavljamo/voda-mora-biti-cista-i-kvalitetna-29495

Veliku obljetnicu Zvijezda je obilježila u utorak na Festivalu majoneze u zagrebačkoj Galeriji Kranjčar

 
 
Zvijezda majonezaproslavila je 60. rođendan u utorak na Festivalu majoneze u zagrebačkoj Galeriji Kranjčar na kojem su s guštom i bez grižnje savjesti uživali hedonisti poput Andree Andrassy, Nevene Rendeli Vejzović, Slavka Sobina i brojnih gastro blogera.
https://static.zena.hr/images/clanci/30372.jpg
Svaki sendvič popravlja, u salati je neizostavna, a uz pizzu neočekivana - Zvijezda majoneza, omiljeni dodatak jelima, ove godine slavi 60. rođendan. Veliku obljetnicu Zvijezda je obilježila u utorak na Festivalu majoneze u zagrebačkoj Galeriji Kranjčar na kojem su s guštom i bez grižnje savjesti uživali hedonisti poput Andree Andrassy, Nevene Rendeli Vejzović, Slavka Sobina i brojnih gastro blogera
 
- Početak proizvodnje majoneze 1959. godine jedan je od ključnih trenutaka u povijesti Zvijezde. Dotad se majoneza smatrala luksuznim jelom koje se moglo pronaći samo u “finoj” kuhinji. Priprema je dugo trajala, a i namirnice nisu bile svima dostupne. Zvijezdinom proizvodnjom majoneza je postala lako dostupna gotovo svakom kućanstvu u Hrvatskoj i sa zadovoljstvom mogu reći da je i danas neizostavna u našoj kuhinji jer povezuje sve okuse i generacije, izjavio je Tihomir Adam, direktor Zvijezde.
 
Zvijezda majoneza danas je treći najjači brend 1 u Hrvatskoj i prvi izbor kad je majoneza u pitanju, za što je zaslužan njezin okus i originalna tradicionalna receptura koju su Zvijezdini tehnolozi osmislili prije 60 godina i do danas se nije mijenjala.
Majonezu voli većina Hrvata. Od 4,2 milijuna stanovnika, njih 71.5 % ili čak tri milijuna 2 jede majonezu, a među njima najviše je onih koji biraju upravo Zvijezdinu. Godišnje u prosjeku svaki stanovnik Hrvatske uživa u 1,26 kilograma majoneze 3 .
Podjednako je vole i žene (51%) i muškarci (49%), a najviše se njome jelo popravlja u Zagrebu i okolici (27,8%), a zatim slijedi Dalmacija (19%) pa Sjeverna Hrvatska (17,7%) 4 .
Izrađena od svježih jaja i bez konzervansa, Zvijezdina je majoneza savršena u svako doba dana.
Dostupna je u tubi, staklenci i u flakonu, a godišnje se u prosjeku proizvede oko 20.000.000 komada svih vrsta Zvijezda majoneze.
 
Najpopularnija je među njima ona u vrećici. Kada bismo poredali sve proizvedene vrećice Zvijezda majoneze u jednoj godini, pokrili bismo udaljenost od Zagreba do Berlina, u kojem se isto rado u majonezi uživa.
- Uz Zvijezda delikates majonezu, tijekom godina razvili smo niz okusa poput čilija i slanine pa sve do jogurta pa izborom unutar asortimana svakom korisniku garantiramo jedinstveno gurmansko iskustvo i mogućnost kombiniranja s namirnicama koje najviše vole, koliko god one (ne)obične bile, izjavila je Jasna Pulić, rukovoditeljica marketinga u Zvijezdi i najavila predstavljanje novih okusa i proizvoda na bazi Zvijezda majoneze i u narednoj godini.
 
Povodom proslave rođendana Zvijezda je nagradila i najkreativniji recept godišnjom zalihom Zvijezda majoneze.
 
SLATKASTO KISELA SALATA S PILETINOM I MRKVOM
 
ZA SALATU
 
350 g pečenog ili kuhanog pilećeg mesa
5 većih mrkvi
1/4 glavice svježeg kupusa
100 g ukiseljene cikle
Sezam
Sol
 
ZA DRESSING
 
1 Zvijezda delikates majoneza u vrećici
1 kiselo vrhnje 12% m.m.
2-3 žličice jabučnog octa
Crni papar

 

DEKORACIJA
 
Sezam i kisele lučice

 

PRIPREMA
Naribati mrkvu i kupus, posoliti i ostaviti da odstoji dvadesetak minuta. Za to vrijeme prepržiti sezam
na tavi. Mrkvu i kupus stisnuti rukama pa malo ocjediti tekućinu zatim dodati narezanu piletinu i narezanu
ciklu (ciklu narezati na trakice). Pomiješati vrhnje, majonezu, jabučni ocat i prstohvat crnog papra pa preliti preko salate i sve dobro promiješati. Servirati na tanjuru posipano s prženim sezamom i ukiseljenim lučicama.
 

Anđelka Felja

Gubitak stanovništva u 18 županija

 
 
Prema posljednjim podacima službene statistike Hrvatska je u razdoblju od deset godina izgubila 222. tisuće stanovnika, dok ih danas ima skoro 37 tisuća manje nego godinu prije, odnosno neznatno više od četiri milijuna. Brojčano mala zemlja postala je tako još manja, gubeći stanovništvo po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,6 posto. Izgubljene su, moglo bi se reći, čak tri manje ili jedna srednje velika županija. Nastavi li se takav trend, a po svemu sudeći i hoće, u narednih deset godina lako je moguće da pusta ostane još pokoja županija. Inače, tek tri od ukupno 21. županije bilježe rast, a među dobitnicima prednjači Grad Zagreb koji danas ima oko 21. tisuću stanovnika više nego prije deset godina, te Istarska županija s oko tisuću stanovnika više i Zadarska s porastom od 438 stanovnika. Ostale redom gube stanovništvo.
https://www.total-croatia-news.com/media/k2/items/cache/5457ba1b8e7f7aed5c971de658572ec5_XL.jpg
S obzirom na hrvatsku stvarnost – starenje stanovništva, iseljavanje mladih, manjak radnika, sva manje rođene djece – demografija postaje top tema, no od teorija do pravih rješenja još je dug put.
 
Ljestvica gubitnika
 
Među županijama najveći gubitnici su Osječko-baranjska s izgubljenih 32 tisuće stanovnika, Sisačko-moslavačka s 30 tisuća stanovnika manje, Vukovarsko-srijemska s njih 29 tisuća manje te Brodsko-posavska s izgubljenih 22. tisuće stanovnika tijekom desetogodišnjeg razdoblja. Između 15 i 10 tisuća stanovnika manje imaju danas Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Primorsko-goranska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska, Šibensko-kninska i Varaždinska županija. S nešto manjim gubitkom koji se kreće od devet do četiri tisuće stanovnika suočile su se Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Splitsko-dalmatinska, Zagrebačka i Međimurska županija, a najmanji minus od 300 stanovnika ostvaren je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Najveće i najmanje županije
 
Od ukupnog broja stanovnika Hrvatske oko 20 posto živi na području Grada Zagreba koji danas ima 805 tisuća stanovnika, skoro duplo više nego druga po veličini Splitsko-dalmatinska županija s 448 tisuća stanovnika, ali šest tisuća manje nego prije deset godina. Treća po broju stanovnika je Zagrebačka županija s 309 tisuća, no to je ipak oko četiri tisuće manje nego  deset godina prije. Na četvrtom mjestu je Primorsko-goranska županija s oko 284 tisuće stanovnika, ali uz desetogodišnji pad od 13 tisuća, dok peto mjesto zauzima Osječko-baranjska županija s oko 277 tisuća stanovnika, iako je prije deset godina ta brojka bila veće od 300 tisuća. Slijedi Istarska županija s oko 209 tisuća stanovnika koja je među trojcem s porastom stanovništva. Najmanja županija je Ličko-senjska koja danas ima oko 45 tisuća stanovnika, što je 7.700 manje nego prije deset godina. Sa 68 tisuća stanovnika slijedi Požeško-slavonska koja je kroz deset godina izgubila čak 12 tisuća stanovnika, baš kao i Virovitičko-podravska koja ima 75 tisuća stanovnika. Ostale županije premašuju brojku od sto tisuća stanovnika, neznatno ili, pak, nešto više kao što su Zadarska s desetogodišnjim rastom i dosegnutih 168 tisuća ili Varaždinska s padom od 10 tisuća i sadašnjih 167 tisuća stanovnika.
 
Negativan migracijski saldo
 
Samo četiri županije bilježe pozitivni migracijski saldo odnosno više doseljenih nego odseljenih stanovnika. Lani je najveći plus od 3.240 stanovnika ostvario Grad Zagreb. Slijedi Istarska županija s 1.399 više doseljenih nego odseljenih, te Dubrovačko-neretvanska s pozitivnim migracijskim saldom od 229 i Zadarska od 176 više doseljenih nego odseljenih stanovnika. Sve ostale županije imaju negativan migracijski saldo, a najveći Osječko-baranjska iz koje je lani 3.540 stanovnika više odselilo nego doselilo. Slijedi Vukovarsko-srijemska županija s minusom od 3.100 te Brodsko-posavska s negativnim saldom migracije od 2.238 više odseljenih nego doseljenih. Inače, Hrvatsku je lani napustilo skoro 40 tisuća ljudi, potraživši sreću u nekoj drugoj zemlji, a migracijski saldo dosegao je minus od 13.500. Najviše ih je u inozemstvo iselilo iz Grada Zagreba, njih 6.500, no približno toliko ih je i doselilo iz inozemstva, što nije slučaj s drugim županijama. Po broju iseljenih u inozemstvo slijede Osječko-baranjska županija iz koje je put svijeta otišlo 3.650 ljudi te Vukovarsko-srijemska s tri tisuće odseljenih u inozemstvo. Županije iz kojih je u inozemstvo otišlo više od dvije tisuće ljudi su Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Zagrebačka, Brodsko-posavska i Sisačko-moslavačka. Iz ostalih županija u inozemstvo je u prosjeku odlazilo oko tisuću ljudi. Iz najmanje Ličko-senjske otišlo ih je 443.
 
Više umrlih nego rođenih
 
Hrvatska se već godinama suočava s negativnim prirodnim prirastom stanovništva odnosno više je umrlih nego rođenih osoba. Posljednji podaci službene statistike govore o 15.760 više umrlih nego rođenih, što je u odnosu na deset godina prije dvostruko povećanje negativnog prirodnog prirasta. Lani je u Hrvatskoj rođeno 36.945 djece, a umrlo je 52.706 osoba. Negativan prirodni prirast prisutan je u svim županijama, a najveći je u Primorsko-goranskoj s 1.646 više umrlih nego rođenih. Slijede Osječko-baranjska s 1.547 više umrlih osoba nego rođene djece te Sisačko-moslavačka  i  Vukovarsko-srijemska  s negativnim prirastom  od 1.303  odnosno 1.003. Najmanji negativni prirast od svega 29 više umrlih nego rođenih zabilježen je u Međimurskoj županiji, a u ostalima se kreće od 970 u Karlovačkoj do 129 u Dubrovačko-neretvanskoj. Prije deset godina tek su dvije županije imale pozitivan prirodni prirast stanovništva – Međimurska s plusom od 14  i Grad Zagreb s 26 više rođenih nego umrlih, dok je Zadarska županija bila na nuli. No, i one su danas u minusu, pa je tako Grad Zagreb lani zabilježio 800, a Zadarska županija 447 više umrlih nego rođenih osoba.
 

Snježana Habulin

Anketa

Tko na unutarstranačkim izborima HDZ-a može pobijediti Andreja Plenkovića?

Ponedjeljak, 27/01/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1543 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević