Get Adobe Flash player
PASTORALA - Globalizacija provincije

PASTORALA - Globalizacija provincije

Kako je počeo rat u našem...

Specijalni rat protiv Hrvatske

Specijalni rat protiv Hrvatske

Popuštanje samo ohrabruje srpskog, zasad samo verbalnog...

Hrvati trebaju Pupovcu reći - DOSTA!

Hrvati trebaju Pupovcu reći - DOSTA!

Dvojac Pupovac - Radin destabilizira...

Prosrpske nebuloze Davora Bernardića

Prosrpske nebuloze Davora Bernardića

Ništa novo od naših "reformiranih" komunista...

"U" na čelu Venus Williams

Borisa Petka za zapovjednika kninskoga...

  • PASTORALA - Globalizacija provincije

    PASTORALA - Globalizacija provincije

    četvrtak, 12. rujna 2019. 12:29
  • Specijalni rat protiv Hrvatske

    Specijalni rat protiv Hrvatske

    utorak, 10. rujna 2019. 12:03
  • Hrvati trebaju Pupovcu reći - DOSTA!

    Hrvati trebaju Pupovcu reći - DOSTA!

    četvrtak, 12. rujna 2019. 11:40
  • Prosrpske nebuloze Davora Bernardića

    Prosrpske nebuloze Davora Bernardića

    utorak, 10. rujna 2019. 11:58
  • "U" na čelu Venus Williams

    utorak, 10. rujna 2019. 11:46

Plenkovićevo i Vujčićevo guranje Hrvatske u eurozonu je nepromišljeno i preuranjeno

 
 
Stanje u Hrvatskoj proteklih se godina dramatično promijenilo zbog masovnog iseljavanja iz zemlje. Kako bi zadržale potplaćene radnike kod kuće, vlade Rumunjske, Mađarske, Bugarske nominalno povećavaju njihove plaće po stopama od 10 do 15 posto godišnje, puno bržim tempom od (visokog) gospodarskog rasta tih zemalja. Sličnim putem, makar i ublaženim, trebala bi krenuti i Hrvatska. Nije trebalo proći puno vremena da bi se pokazalo kako je ideja za uvođenje eura u Hrvatsku, koju je pokrenuo premijer Andrej Plenković, brzopleta i nepromišljena.
https://www.counterfire.org/images/stories/jul2015/eu_riot_co_crop.jpg
Prve posljedice već su se vidjele na prošlotjednoj sjednici Vlade, kada je Plenković ukorio ministre Blaženku Divjak i Milana Kujundžića zato što su stali na stranu zaposlenih u svojim resorima - obrazovanju i zdravstvu - te poduprli povećanje njihovih plaća iznad Vladinih planova. Plenković je ministre upozorio neka pripaze kako se javno ponašaju jer oni »nisu sindikalci«, nego članovi Vlade.
 
Ne može se reći da Plenković nema sluha za povećanje primanja u javnom sektoru. Početkom godine osnovice plaća u javnim i državnim službama povećane su tri posto. Od prvog listopada trebale bi se svima povećati za dva posto. Međutim, Divjak i Kujundžić traže više - povećanje za šest posto u resoru obrazovanja i sedam posto u zdravstvu, na temelju zahtjeva sindikata - čime su očito napravili prekršaj. Nema sumnje, ako Vlada popusti jednima, morat će popustiti i drugima. Promatrači kažu da će se nakon djelatnika u zdravstvu i obrazovanju s povećanim zahtjevima javiti policajci, carinici i mnogi drugi. Za sindikate i njihove zahtjeve situacija je gotovo idealna. Hrvatska se već četiri godine gospodarski oporavlja, a približavaju se predsjednički i parlamentarni izbori, kada su vladajuće stranke itekako popustljive biračima.
 
Premijer je u pravu kada upozorava ministre da ne mogu zastupati interese samo jedne socijalne skupine, u ovom slučaju sindikate, već javni interes. Uostalom, Vlada je djelatnicima u zdravstvu i obrazovanju poslodavac, koji će za ispunjavanje zahtjeva sindikata morati iduće godine izdvojiti nekoliko stotina milijuna kuna više od planiranih. Problem je, međutim, što Banski dvori u pitanju javnog interesa nisu dosljedni. Ne sjećamo se kada su Plenković i njegovi prethodnici na premijerskoj dužnosti upozorili ministre da ne smiju zastupati samo interese poslodavaca, a zanemarivati sindikate. Što je najgore, sve vlade u posljednja dva desetljeća provodile su uglavnom ono što su tražili poslodavci, ponajprije iz privatnog sektora. Najpoznatiji slučaj je labavljenje Zakona o radu, koje je pomoglo smanjivanju obveza poslodavaca prema zaposlenima. To je pomoglo relativnom zaostajanju radničkih plaća, kao i padanju udjela plaća u ukupnom gospodarskom kolaču Hrvatske. Bile su to mjere u korist poduzetnika, slično kao na Zapadu.
 
Međutim, Plenkovićeva vlada sada bi trebala okrenuti ploču i početi s postupnom preraspodjelom kolača u korist hrvatskih zaposlenika. Tu su ministri Divjak i Kujundžić potpuno u pravu. Stanje u Hrvatskoj proteklih se godina dramatično promijenilo zbog masovnog iseljavanja iz zemlje. Kako bi zadržale potplaćene radnike kod kuće, vlade Rumunjske, Mađarske, Bugarske nominalno povećavaju njihove plaće po stopama od 10 do 15 posto godišnje, puno bržim tempom od (visokog) gospodarskog rasta tih zemalja. Sličnim putem, makar i ublaženim, trebala bi krenuti i Hrvatska. Plenković u ovom trenutku nema pravog opravdanja za kočenje rasta plaća u Hrvatskoj. Vlada se već nekoliko godina hvali proračunskim viškovima. Bilo bi u redu da se ti viškovi iskoriste za socijalne i ekonomske potrebe naše zemlje. No, premijer očito ne misli tako. Prema njegovu mišljenju, proračunski viškovi imaju samo jedan cilj, a to je ispunjavanje uvjeta za uvođenje eura.
 
Prema Plenkoviću - koji je zajedno s guvernerom Hrvatske narodne banke nedavno uputio pismo namjere europskim institucijama izražavajući težnju za integraciju Hrvatske u eurozonu - znatnije povećanje plaća ugrozilo bi uvođenje eura. To je obilazno priznao i sam Plenković kada je na prošlotjednoj sjednici u Banskim dvorima rekao da je »Vladi bitna fiskalna i financijska održivost cijelog proračuna, gdje smo ostvarili suficite«. Da bismo mogli ustrajati na tom putu, prema Plenkoviću, »moramo voditi računa o onome što je realno«. Valja podsjetiti da premijera nitko u hrvatskoj i europskoj javnosti nije tjerao na to da već sada pokrene postupak za odricanje Hrvatske od nacionalne valute i za prihvaćanje europske. Za Hrvatsku je uvođenje eura dugoročna obveza, kao i za ostale nove članice Europske unije, ali nigdje ne piše kada se to mora dogoditi.
 
Kako rekosmo, postaje očito da je premijerovo i guvernerovo guranje Hrvatske u eurozonu nepromišljeno i preuranjeno. Sada će se premijer morati peći na laganoj vatri koju je sam potpalio. Iako ima višak novca u državnom proračunu, premijer će javnosti morati objašnjavati da u hrvatskom javnom sektoru ne možemo znatnije povećati plaće, jer je to u sukobu s težnjom da prihvatimo euro. Pokazat će se da mu je euro važniji od socijalnih i ekonomskih potreba naše zemlje.
 

Branko Podgornik, http://novilist.hr/Komentari/Kolumne/Iza-pozornice-Branka-Podgornika/BRANKO-PODGORNIK-Euro-nam-je-vazniji-od-vecih-placa

Zadarska tvrtka u vrhu svjetske proizvodnje sofisticiranih motora i robotizacije

 
 
Prije 22 godine u jednom pogonu bivše tvornice specijalnih alatnih strojeva nastala je zadarska tvrtka HSTec (High Speed Technique), gdje su osnivači, trojica inženjera - Željko Goja, Mladen Šarlija i Frane Marasović, usavršili proizvodnju visoko brzinskih motora za alatne strojeve koji obrađuju dijelove u autoindustriji. Danas je HSTec u samom vrhu svjetske proizvodnje visoko brzinskih motorvretena za alatnu industriju i robotizacije za različite aplikacije i industrije, te slovi za stabilno rastuću kompaniju koja je većinom orijentirana na izvoz. Tvrtka izvozi oko 85% svojih proizvoda i usluga te je prisutna na zahtjevnim tržištima diljem Europske unije, SAD-a te na ostalim svjetskim tržištima. Glavni kupci HSTec-ovih proizvoda uz autoindustriju, dolaze iz staklarske, ljevačke te prehrambene industrije.
https://www.hstec.hr/data/images/image/1234/hstec_thumb/IMG_9379.JPG
„Posljednjih nekoliko godina provodimo više projekata, od izgradnje proizvodno-poslovnih prostora, do projekata razvoja novih proizvoda čija je ukupna vrijednost oko 14 milijuna kuna. Učinci tih projekata, koji su sufinancirani iz EU sredstava, višestruki su: od povećanja zapošljavanja i povećanja prihoda od prodaje, preko proširenja proizvodnih prostora i poboljšanja uvjeta rada pa sve do jačanja razvojnih kapaciteta te posljedično i rasta ugleda tvrtke“, smatra Mladen Šarlija, direktor i predsjednik uprave tvrtke HSTec.
 
Jedan od značajnijih izvora za povlačenje EU sredstava svakako je i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) za čije je otvorene pozive i programe HSTec aplicirao nekoliko projekata i time potaknuo investicije od ukupno 18,5 milijuna kuna. Kroz programe Internacionalizacija poslovanja MSP-ova, Izgradnja proizvodnih kapaciteta i ulaganje u opremu, Komercijalizacija inovacija u poduzetništvu te PoC7, HAMAG-BICRO je zadarskoj tvrtki dodijelio gotovo 6 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Njihov projekt „Povećanje međunarodne konkurencije i izvoza“ usmjeren je ka još snažnijem predstavljanju na međunarodnom tržištu.
 
„Dugogodišnja opredijeljenost na inovativni razvoj i proizvode naša je glavna konkurentska prednost na međunarodnom tržištu. Brojne promotivno-marketinške aktivnosti, poput izlaganja na stručnim međunarodnim sajmovima i B2B susretima, doprinijele su povećanju narudžbi i općenito većem interesu za naše proizvode, a dokaz tomu je i povećanje narudžbi specijalnih inovativnih proizvoda, uglavnom za inozemno tržište. Kao rezultat povećanja narudžbi i ostvarivanja novih partnerskih suradnji, HSTec je povećao i zapošljavanje“, tvrdi Šarlija koji očekuje da će HSTec do 2022. godine zaposliti 14 novih djelatnika. 
Unatoč globalnom uspjehu, kao i činjenici da su već godinama jedno od najboljih srednje velikih i malih poduzeća u Hrvatskoj, u HSTec-u su i dalje samozatajni te rade i ulažu u razvoj jer to smatraju jedinim putom prema uspjehu. Upravo zato su oni jedni od #prvih25 HAMAG-BICRO-a.
 

Anđelka Felja

Inflacija kao promotor (i turističke) potrošnje!?

 
 
Statistika je kao bikini, otkriva mnogo, ali skriva najvažnije! Državni zavod za statistiku objavio je izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u lipnju porasla za 6,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na lanjski lipanj ojačala 6,1 posto.S druge strane, inflacija je, mjerena rastom potrošačkih cijena, u lipnju u Hrvatskoj bila najviša od travnja 2013. dosegnuvši 2,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Brojke državnih statističara iznenadile su veleumne analitičare koji su doduše očekivali ubrzanje inflacije, no ne i da bi mogla premašiti granicu od 2 posto.Toliko iznosi i prva procjena inflacije u EU-u u lipnju; dakako, analitičari nisu usporedili prosječne eu-plaće s hrvatskim!?
Povezana slika
Statistika skriva pravo stanje. Takva inflacija nije iznenadila samo suhoparne statističare i analitičare nego u prvom redu nas, potrošače kojima se od stvarne inflacije zamrači pred očima kad dođu na tržnicu 'malog turističkog mista' i pogledaju cijene voća, povrća, ribe…! Inflacija prema svakodnevnim mjerilima potrošača, običnih ljudi, daleko premašuje podatke suhoparnih statističara, realno se penje na desetke postotaka! Primjerice grožđe, jasno da je iz uvoza, nudi se na štandovima prekupaca po cijeni od nevjerojatnih osamdeset kuna i to za pola kilograma (provjeren podatak kod autora, kupac, mjesto i vrijeme!)???  Mahune odnosno 'fažolet' prodaje se po dosad nezabilježenoj cijeni od 50 kuna pa naviše, rajčice su po 15-20 kuna, blitva 15 kuna i više (primjerice, koprivnička  'Podravka' otkupljuje rajčice od kooperanata s istarskih plantaža po cijeni od 0,60 kuna!?, nap. a.)... Čak je i popularna a danas rijetka, sirotinjska srdela značajno 'skočila' s lanjskih deset na ovogodišnjih dvadeset, najnoviji podatak govori o trideset kuna po kilogramu. Ali to nije ona prava, masna srdela nego mršava, izgladnjela srdelica, minijaturna!
 
A kad smo već kod riba, rijetkost je na 'peškariji' ovog 'malog mista' naći jeftiniji riblji asortiman poput nekad brojnih papalina, girica, inčuna, gavuna pa i skuša a rijetke su i palamide ili tune… makar bile i iz uzgajališta. Je li to kod riba u pitanju aktualna demografska dekadencija ili su i ribe trbuhom za kruhom emigrirale u tuđinu poput naše mladeži?? I konačno, nekad davno lignje su bile sirotinjska hrana naših ribara i težaka a danas… postadoše vrhunski kulinarski specijalitet nedohvatljiv velikoj većini običnih smrtnika. Lignja kao šampion inflacije: na 'peškariji', navodno jadranska lignja, (bez računa!) vrijedi iznad dvjestotine kuna (200-250) po kilogramu a u boljem restoranu istaknuta cijena u jelovniku glasi: 'Jadranska lignja na žaru 450 kuna/kg'! Uistinu, famozna restoranska marža od preko sto posto koja bi se slobodno mogla nazvati 'deračinom' ili ordinarnom plačkom….turista jer domaći potrošači lignju tek gledaju. Od 'peškarije' do gradela lignja 'krešila' sto posto!
 
Uza sve to niste sigurni nije li i ta takozvana Jadranska lignja ilegalni imigrant iz MAGREB-a (Alžir, Maroko, Tunis)? I žabe uvozimo: Odete li pak u poznati restoran našeg 'malog mista' i naručite nekad domaći specijalitet, pohane žabe, nećete dobiti pohanu cijelu, oderanu žabu nego tek žablje krakove a na njima samo što ne piše 'made in China'… šest krakatih žaba za (nepristojnih!, nap. a.) sto kuna. Jasno, žablji krakovi su stigli u restoran duboko smrznuti (krio-terapija!?) zbog dugotrajnog dalekoistočnog transporta! Ako uz to naručite još i vino ponosne etikete 'domaće', crno ili bijelo, platit' ćete ga okruglo 100 kuna po litri… za vino istančanog okusa oprane bačve! I za kraj, ni obrok naš svagdanji, jutarnja kavica nije ostala imuna galopirajuće inflacije… u našem 'turističkom malom mistu' u nepune dvije godine 'espresso' je s četiri kune 'krešio' na šest, u boljim kafićima i na sedam kuna što znači da inflacija kod kave iznosi više od pedeset posto!
 
Povećana potrošnja nije nikakav kriterij višeg standarda nego dokaz kako danas iste (i uvezene) artikle plaćamo skuplje nego što smo ih plaćali jučer! Nema sumnje da potrošnja raste paralelno s porastom cijena a time raste i državni PDV, puni se time dakako i državni proračun a paralelno s tim prazni se dakako i naš potrošački džep! Isto tako nema sumnje da je turizam 'žarkog sunca i bistrog mora' u debeloj krizi pa strani gosti preskaču skupu Hrvatsku tražeći jeftinije i u svakom pogledu za džep 'pristojnije' destinacije poput Albanije, Crne Gore, Turske…!
 

Damir Kalafatić

Anketa

Tko je po Hrvatsku i Hrvate opasniji?

Utorak, 17/09/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1434 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević