Get Adobe Flash player
IDS-ov

IDS-ov "antifašizam" = talijanski fašizam

Na Dan antifašističke borbe, vladajući u Istri, hrvatskim...

Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

Ne zaboravimo da su svi smijenjeni ministri u vrijeme otkrivanja...

U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

Fašisti otvoreno šeću istarskim gradovima zajedno s...

Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

Plenković je previdio da je ljudima svega dosta i, naravno, krivac je...

Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

Srbi su prvi i jedini 1941. pobili sve svoje Židove i Srbiju Milana Nedića...

  • IDS-ov

    IDS-ov "antifašizam" = talijanski fašizam

    utorak, 30. lipnja 2020. 20:05
  • Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

    Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

    utorak, 30. lipnja 2020. 14:52
  • U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

    U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

    utorak, 30. lipnja 2020. 19:49
  • Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

    Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

    petak, 03. srpnja 2020. 00:00
  • Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

    Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

    četvrtak, 02. srpnja 2020. 14:12

Digitalizirano ispunjavanje narudžbi osigurat će dostupnost standardnog programa

 
 
Njemačka tvrtka Rittal među prvima u svijetu primjenjuje rješenja za 5G, novi standard za mobilne komunikacije, u industrijskoj proizvodnji, za što je najbolji primjer njezina nova visokoautomatizirana tvornica, gdje će se značajno povećati fleksibilnost i učinkovitost proizvodnih procesa.
Slikovni rezultat za 5g danger
Poznata njemačka tvrtka Rittal želi što je prije moguće ugraditi i pustiti u pogon mobilnu komunikacijsku mrežu prema standardu 5G u stvarnom okruženju proizvodnog pogona u svojoj tvornici u gradiću Haigeru u Saveznoj pokrajini Hessen. Nova bežična tehnika trebala bi značajno ubrzati i pojednostaviti prijenos podataka, primjerice u vizualnoj usporedbi količina s pohranjenim podacima za narudžbe i postupnoj provedbi analitike za preventivno održavanje.
Snažna 5G mobilna komunikacijska tehnika omogućava nam još više iskoristiti potencijal i prednosti digitalizacije naših proizvodnih procesa. Želimo to postaviti na još višu razinu kako bi povećali fleksibilnost i učinkovitost naših proizvodnih procesa,“ ističe Carsten Röttchen, direktor Međunarodne proizvodnje u Rittalu.
Pomoću novog mobilnog komunikacijskog standarda 5G podaci se mogu obrađivati na brzini od 10 Gb/s, što je 100 puta brže od trenutačnog standarda LTE. Zato se i 5G smatra tehnikom budućnosti, pto znači da će se proizvodni procesi u industriji moći još bolje umrežavati i nadzirati, dok će se u cijelosti moći iskoristiti potencijali industrije 4.0. “Očekujemo da će velika širina pojasa, kratka vremena kašnjenja, sposobnost rada u stvarnom vremenu, povećana raspoloživost i visoka razina pouzdanosti osigurati pojednostavljenja proizvodnih procesa u našoj tvornici jer ćemo moći primijeniti tehniku 5G u zadacima koji su kritični za proizvodnju i bitni za nadzor već nakon prvih ispitnih ciklusa," pojašnjava gosp. Röttchen.
 
Podatkovni centar 'na rubu' i 'u oblaku' u pogonu
 
U budućnosti će biti moguće prikupljati podatke koji se stvaraju i koje zahtijevaju osjetnici, dijelovi, strojevi ili roboti i to brže nego ikada u podatkovnom centru 'na rubu' ili 'u oblaku i potom ćemo se oni moći analizirati i proračunavati pomoću umjetne inteligencije (AI). Svi potrebni zahtjevi koji se postavljaju na informatičku i telekomunikacijsku (IT) opremu već su zadovoljeni u novoj tvornici u Haigeru. Primjerice, ONCITE je već u pogonu. To je visokoraspoloživi podatkovni centar 'na rubu' i 'u oblaku' temeljen na AI-ju koji je namijenjen za brzu obradu i analizu industrijskih podataka u stvarnom vremenu. To jedinstveno rješenje nedavno je osvojilo nagradu za prvaka inovacije ('Innovation Champions Award') već je predstavljeno na tržištu. “Ponudit ćemo našu 5G tehniku drugim korisnicima kao dio proizvoda ONCITE čim uspješno završimo ispitivanja u Haigeru," najavio je Dr. Ritz, direktor tvrtke German Edge Cloud (članice skupine Friedhelm Loh, kojoj pripada i Rittal).
"Spremni smo za lansiranje. Možemo poduzeti sljedeći korak čim proizvođači opreme za 5G tehniku budu na raspolaganju imali odgovarajuće uređaje. Očekujemo da će ugradnja opreme za prve ispitne cikluse biti gotova do kraja 2020. godine," naglašava Andreas Huck, direktor kontrolinga, računovodstva, ljudskih resursa i IT-a u Rittalu.
 
Visokoautomatizirani proizvodni procesi u Haigeru
 
U novoj Rittalovoj tvornici u Haigeru više od 100 visokotehnoloških strojeva i dijelova sustava rade na proizvodnji oko 9000 kompaktnih i malih kućišta ormarića serije AX i KX dnevno na tlocrtnoj površini 24 000 m2. Tvornica je visokoautomatizirana i godišnje obrađuje oko 35 000 t čelika. 
Upravljački sustavi visoke razine već danas omogućavaju povezivanje strojeva i sustava za rukovanje kako bi se stvorila komunikacijska mrežu prema standardima industrije 4.0. U tvornici je već sada u pogonu 20 autonomnih prijenosnih sustava, a pakiranje, označavanje ili isporuka u distribuciju također su automatizirani. Pomoću sustava temeljenih na znanju koji mogu neprestano učiti u budućnosti će biti moguće skratiti vremena zastoja, dok će se održavanje moći planirati, a prekidi u sofisticiranom proizvodnom procesu svesti na najmanju mjeru. 
Digitalizirano ispunjavanje narudžbi osigurat će dostupnost standardnog programa i sve dodatne opreme u Globalnom distribucijskom centru: od kupca do kupca, preko krajnjih podataka, konfiguracije i inženjeringa kod korisnika pa sve do isporuke i usluga.
Više o toj i drugim novostima iz Rittala bit će riječi 6. i 7. svibnja ove godine, na već drugoj po redu Konferenciji o novim tehnologijama, robotizaciji i automatizaciji u industriji i zgradarstvu Hrvatska 4.0
 

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., www.energetika-net.com

Oporezivanje nekretnina i makro-financijska stabilnost

 
 
Dubravko Mihaljek, voditelj operativnih poslova u Monetarnom i ekonomskom odjelu Banke za međunarodna plaćanja u Baselu, održao je u Institutu za javne financije 25. veljače 2020. predavanje na temu Oporezivanje nekretnina i makro-financijska stabilnost.
https://static01.nyt.com/images/2020/02/03/nyregion/03nytoday-realestate/03nytoday-realestate-articleLarge.jpg?quality=75&auto=webp&disable=upscale
Mihaljek je istaknuo kako se preferencijalan porezni tretman vlasništva stambenih nekretnina često navodi kao jedan od uzroka brzog rasta stambenih cijena i zaduženosti kućanstava u brojnim gospodarstvima u razdoblju prije Velike financijske krize. S tim u vezi, raširen je stav da oporezivanje nekretnina treba reformirati i koordinirati s monetarnom politikom i makro-prudencijalnim mjerama u svrhu održavanja makro-financijske stabilnosti. Mjere koje se u tu svrhu predlažu uključuju ne samo one cikličke, nego i strukturne porezne elemente poput ukidanja odbitaka rashoda za kamate, oporezivanja imputirane najamnine nekretnine u kojoj stanuje vlasnik  i oporezivanja svih oblika vlasništva nad stambenim nekretninama. Međutim, osnovni parametri poreza na nekretnine ne mogu se sistematski koristiti u protu-cikličke svrhe, nego doprinose financijskoj stabilnosti samo kada se pravilno postave i održavaju u zadanim okvirima, istaknuo je Mihaljek u prezentaciji.
 
Predavanje Dubravka Mihaljeka pratili su brojni znanstvenici i stručnjaci koji su diskutirali o različitim aspektima oporezivanja nekretnina (makro-ekonomskim, financijskim, pravnim, ali i političkim te sociološkim), posebno razmatrajući hrvatske specifičnosti, od regionalne disproporcije do demografskih kretanja.
 
Dubravko Mihaljek je voditelj operativnih poslova u Monetarnom i ekonomskom odjelu Banke za međunarodna plaćanja (BIS) u Baselu, gdje radi od 1999. godine. Upravlja tekućim poslovima modjela i priprema analize globalnih makro-financijskih kretanja i monetarne politike za redovite rasprave guvernera središnjih banaka u BIS-u. Bio je ekonomski analitičar u Međunarodnom monetarnom fondu u Washingtonu (1990.-1999.); asistent u Ekonomskom institutu Zagreb (1982.-1989.). Studirao je ekonomiju na sveučilištima Pittsburgh (PhD 1990.), Minnesota (MA 1986.) i Zagreb (dipl. oec. 1981). U novijim radovima bavi se makroekonomskim aspektima stambenih investicija (IJCB 12/2020), vezama između financijskih uvjeta i ekonomske aktivnosti (BIS QR 9/2019) i tečaju dolara i zaduženosti banaka kao odrednicama dinamike globalnog rasta (AER 5/2020).
 
Vrlo malo zemalja oporezuje vlasništvo nad nekretninama, većina zemalja dopušta domaćinstvima da od poreza na dohodak oduzimaju kamate na stambene kredite. Porast vrijednosti nekretnina oporezuje se blago ili se uopće ne oporezuje u mnogim zemljama. Prema tome treba nešto mijenjati s poreznom politikom oporezivanja nekretnina. Vidimo da politika niskih kamatnih stopa traje cijelo desetljeće i trajat će još neko vrijeme te je pitanje treba li dati podršku monetarnoj politici sa strane politike oporezivanja nekretnina – kazao je Mihaljek. Iz svega toga nastala je preporuka koje su mnoge financijske institucije počele propagirati, a to je da treba oporezivati nekretnine. Ali to i nije baš tako jednostavno jer se ne radi samo o porezu na fizičku nekretninu nego i o indirektnoj dobiti kroz vlasništvo nekretnine. Mihaljek ističe četiri razloga zbog kojih bi oporezivanje nekretnina moglo imati značenje za makro-ekonomsku stabilnost, to su: stambene investicije, distributivne posljedice monetarne politike, nejednakost u imovini, financijalizacija nekretnina.
 

Darko Kovačić

Zabrana rada nedjeljom ne pridonosi ni gospodarstvu ni zadovoljavanju potrošača niti stvaranje radnih mjesta

 
 
Najavljene promjene zakonskog okvira za rad nedjeljom i burne rasprave koje je ta najava izazvala svojevrsni su déjà vu u državi u kojoj kao da se nikad ništa ne mijenja. Ista je situacija bila i pred dvanaest godina kada je u časopisu Banka u travnju 2008. objavljen članak Katarine Ott pod naslovom „Veliki regulator“. Osnovna poruka tog članka da je smisao gospodarstva zadovoljavanje potrošača i stvaranje radnih mjesta, a da zabrana rada nedjeljom ne pridonosi ni jednom od njih, stoji i danas. Kao doprinos najavljenoj raspravi članak prenosimo bez ikakvih intervencija.
https://www.zmaj-tin.hr/wp-content/uploads/2014/03/0-24_4.jpg
Ograničenja radnog vremena trgovina postoje već stoljećima, a pod pritiscima interesnih skupina – malih trgovaca, radnika u trgovini i vjerskih zajednica - značajno su postrožena 1930-ih. U zadnjih 40-ak godina preispituje se i deregulira rad trgovina nedjeljom, najznačajnije u SAD i Kanadi, ali sve više i u Europi. Usprkos dokazano pozitivnim ekonomskim učincima deregulacije brojne zemlje i dalje na razne načine ograničavaju rad trgovina nedjeljom. Npr. u Njemačkoj, Norveškoj i Švicarskoj trgovine ne smiju raditi nedjeljom, u Danskoj i Finskoj ograničene su samo velike trgovine, u Belgiji, Italiji, Španjolskoj i Nizozemskoj regulacija je prepuštena lokalnim jedinicama. U SAD-u i Kanadi savezne države mogu ograničiti rad trgovina ili prodaju alkohola nedjeljom. Gotovo nikakvih ograničenja nema u Irskoj, Portugalu, Švedskoj i Velikoj Britaniji.
 
Transformacija klasične industrijske proizvodnje i porast usluga dovodi do novih oblika rada, raznovrsnijih stilova života i rada te manjeg društvenog konsenzusa o preferiranom vremenu rada, dokolice i trgovine. Švedska je npr. zbog sve veće zaposlenosti žena dramatično poboljšala brigu o djeci i ima najliberalnije radno vrijeme trgovina u Europi. Anketa u Kanadi pokazuje da mogućnost kupnje izvan tipičnog radnog vremena najviše podržavaju mlađi ispitanici s djecom i više obrazovani kojima je skuplje kupovati u tradicionalno radno vrijeme. Trgovci stoga nude mogućnost kupovanja izvan tradicionalnog radnog vremena i usklađivanje kupnje s rekreacijom i zabavom, pa nastaju trgovački centri s kinima, restoranima i dječjim igraonicama. Proces je ireverzibilan pa će se društvene institucije i državna regulacija morati prilagođavati zahtjevima rada i privatnog života.
 
Javni interes protiv ovladavanja državom Po teoriji javnog interesa regulacija se nudi zbog interesa javnosti za ispravljanjem neefikasnih ili nepravednih praksi tržišta. No, neefikasnosti tu očito nema, jer da im se ne isplati trgovine, nedjeljom ne bi radile. O potražnji javnosti za regulacijom najbolje govori promet koji se nedjeljom ostvaruje. Ako postoje nepravde, npr. prema radnicima onda treba regulirati njihovo radno vrijeme i naknade za rad. Po teoriji ovladavanja državom regulacija se nudi zbog zahtjeva interesnih skupina koje se među sobom bore za maksimiziranje svojih ciljeva. Pitanje je kojoj interesnoj skupini u Hrvatskoj osim crkvi to može biti u interesu. 
 
Teorija javnog interesa temeljila se na pretpostavkama da su tržišta sama po sebi ranjiva i sklona djelovati neefikasno ili nepravedno te da državna regulacija ne stvara nikakve troškove. Obje su pretpostavke opovrgnute. Društveno nepoželjni rezultati regulacije ipak su posljedica utjecaja interesnih skupina. Restriktivne zakone u parlamentu podupiru interesne grupe, a ne grane kojih se direktno tiču, a još manje potrošači koji su direktni gubitnici. Nije ni čudo što su vlade neuspješne u provođenju nemogućih zahtjeva parlamenata, a pritom još i narušavaju efikasno funkcioniranje reguliranih tržišta. 
 
Deregulacijom se povećava zaposlenost i blagostanje potrošača. Učinci na zaposlenost su značajni i pozitivni, uglavnom zbog potrebe za većim brojem radnika zbog dužeg radnog vremena, ali i zbog povećane prodaje. Duži rad trgovina omogućuje potrošačima više vremena za odlučivanje o kupnji. Prosječne cijene se mogu sniziti, ali i povisiti ovisno o odnosu povećanih troškova radne snage zbog viših nadnica nedjeljom i nižim troškovima zbog povećane produktivnosti. Tržišta dovode do pravog odnosa viših troškova – ako ih ima – i koristi od duljeg rada trgovina za potrošače. Usporedno će postojati trgovine s različitim radnim vremenom i kupci s različitim navikama i nastat će ravnoteža. Zanimljivo, u Švedskoj se nakon ukidanja svake regulacije smanjilo radno vrijeme trgovina. 
 
Zabrana trgovanja nedjeljom utjecat će da se kupnje koncentriraju neefikasnije, u kraćem vremenu, vodit će većoj kapitalnoj intenzivnosti, višim cijenama i manjoj aktivnosti sektora. Poseban problem su izuzeća. Trgovine se ograničavaju kvadratima površine, brojem artikala i sl., a što su odredbe kompliciranije to je teža i skuplja provedba i kontrola i stvaraju se dodatne neefikasnosti. Tko će kontrolirati i kažnjavati cvjećare na grobljima koje će uskoro prodavati i deterdžente, porast kataloške prodaje i kupnje preko interneta, što sve lakše izmiče oporezivanju. 
 
Ekonomski ili religiozni razlozi No, na odluke o radu nedjeljom ne utječu samo ekonomski razlozi, nego i pitanja socijalne kohezije i religiozni stavovi. Na vjeri utemeljene stranke obično su protiv rada nedjeljom pravdajući to ne samo religioznim već i društvenim razlozima, dok liberalne stranke naglašavaju mogućnost trgovina da stimuliraju gospodarstvo. Iako su u Nizozemskoj npr. crkva i država odvojene, lokalne jedinice s aktivnijim crkvama imaju i restriktivnije mjere. Zanimljivo je da u katoličkoj Irskoj gotovo sve trgovine rade nedjeljom. I u Španjolskoj već 1980-ih nije bilo ograničenja rada trgovina nedjeljom, ali su 1990-ih neka uvedena. No, i dalje brojne trgovine rade veliki broj nedjelja u godini, neke i svaku, a na rasprave manje utječe crkva i bitke se vode između velikih i malih trgovaca. U Kanadi se već od 1982. od provincija i lokalnih jedinica zahtijeva da za ograničavanje radnog vremena trgovina navedu razlog koji nije religiozni, zahvaljujući čemu je značajno liberalizirano radno vrijeme trgovina. 
 
Čak ni Europska komisija ne određuje kada radnici mogu raditi. Svojedobno je direktiva utvrđivala da tjedni odmor u načelu uključuje i nedjelju, ali je Europski sud pravde poništio tu odredbu. Niže stope zaposlenosti u Europi pripisuju se sporijem rastu zaposlenih u uslužnom sektoru nego u SAD-u, koji je posljedica restriktivnije regulacije, pa se deregulacija posebice radnog vremena trgovina smatra jednom od ključnih politika za povećanje zaposlenosti.
 
Još jednom se nažalost moramo zapitati koliko su točne tvrdnje da naše vlade vode liberalne politike, jer mjere koje se pod utjecajem određenih interesnih skupina donose dokazuju upravo suprotno. Smisao gospodarstva je zadovoljavanje potrošača i stvaranje radnih mjesta. Zabrana rada nedjeljom ne pridonosi ni jednom od njih. Ako država već želi nešto regulirati, može se pozabaviti radnim vremenom pojedinca, a ne radnim vremenom djelatnosti. No, treba li se država uopće petljati u ičije radno vrijeme? Da ne postoje nikakva ograničenja rada  nedjeljom, vjernici bi mogli stići i u crkvu i u trgovine. Epizodu zabrane rada nedjeljom smo već imali i neslavno je propala. Nadajmo se da ni ova ne će potrajati.
 

Katarina Ott, Institut za javne financije

Anketa

Za koga ćete glasovati na izborima 5. srpnja 2020.?

Petak, 03/07/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2039 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević