Get Adobe Flash player
Je li lijek opasniji od bolesti?

Je li lijek opasniji od bolesti?

Navijači pomažu sve one koji nastradali, ali nema onih koji brane tzv....

Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

Trebamo se odmah okrenuti vlastitoj poljoprivrednoj...

Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

Zaraza vratila Europsku uniju u 1951....

Naknadna pamet Borislava Škegre

Naknadna pamet Borislava Škegre

Dragi Borislave, najprije treba rezati davanja raznim...

Moralna i etička sramota novinarstva

Moralna i etička sramota novinarstva

Manjinski mediji, ako žele na tržište, neka se sami...

  • Je li lijek opasniji od bolesti?

    Je li lijek opasniji od bolesti?

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 14:12
  • Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

    Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 14:03
  • Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

    Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 15:14
  • Naknadna pamet Borislava Škegre

    Naknadna pamet Borislava Škegre

    utorak, 24. ožujka 2020. 20:18
  • Moralna i etička sramota novinarstva

    Moralna i etička sramota novinarstva

    utorak, 24. ožujka 2020. 17:36

Opasno nasljeđe neokomunističkih struktura

 
 
Iza nas je godina koja će ostati zabilježena po nizu velikih, pa čak i dramatičnih događaja. U svakom slučaju sve najave da će protekla godina biti teška, ispunila su i premašila sva očekivanja. Teška gospodarska situacija u državi dodatno se pogoršala daljnjim padom BDP-a, rekordnim brojem nezaposlenosti, potpunim investicijskim mrtvilom, uz ubrzani rast vanjskoga duga. Uvođenjem ideološki i svjetonazorski obojenoga zdravstvenog odgoja, bez valjane zakonske procedure, mnogi su dvojili je li samo riječ o pokušaju ideološkog "prefarbavanja" Hrvatske, ili se na taj način željelo prikriti teško gospodarsko stanje u Hrvatskoj, što se pak odrazilo na gotovo sve sastavnice hrvatskoga društva, na svim razinama.
http://www.veritas.hr/arhiv/veritas/veritas.gif
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju, umjesto očekivanog poleta urodio je sudarom svjetova: onoga demokratskoga, europskoga, i onoga hrvatskoga, zatočenog u okaminama neokomunističkih struktura. Naistaknutija točka tih prijepora znameniti je Europski uhidbeni nalog, zbog kojega su pokrenuti nevjerojani mehanizmi izvlačenja svih mogućih karata iz rukava, ne bi li se osujetilo izručenje ljudi optuženih za brutalne likvidacije hrvatskih iseljenika. Posljednji potez iz arsenala balkanoidnih igara bez granice bio je pokušaj izmjene Ustava, bez poštivanja rokova i procedure, tako da je i Ustavni sud imao potrebu reagirati. Neke od predloženih ustavnih promjena uistinu su zabrinjavajuće. Jedna od glavnih spornih točaka odnosi se na de facto onemogućavanje referenduma građana o svim bitnim pitanjima za državu. Bio je to izravan odgovor na referendum koji je udruga "U ime obitelji", unatoč nevjerojatnim pritscima, uspješno realizirala.
 
Nadalje, izdizanjem na ustavnu razinu takvih prava nacionalnih manjina, kakve ne postoje nigdje u Europi, u Hrvatskoj bi se otvorio prostor za (kon)federativno uređenje, što je bila jedna od inačica kojom su se vodili pobunjeni Srbi i JNA tijekom agresije na Hrvatsku. Isto tako, konfuzna regionalizacija je rak-rana za Hrvatsku, koja je kroz stoljeća bila komadana na regije, pa bi opet trebala biti neka "trojedna (ili peterojedna) kraljevina", pri čemu bi, prema šešeljevskom scenariju, prava Hrvatska bila samo ona koja bi se vidjela sa Zagrebačke katedrale. Zapravo je iznenađujuće kako su se, uz stranke vladajuće koalicije i sve ostale parlamentarne stranke i tzv. nezavisni zastupnici, osim HDZ-a, uključili u ovo trženje ustavnim temeljima hrvatske države. Gdje je kraj, gdje je dno od kojega se može ići samo prema gore? Poslije bujice teče najbistrija voda. Ostaje nam suočavanje s istinom o nama samima, i o svemu onom što nas okružuje. Iduća godina neće poput čarobnoga štapića ukloniti sve ideološke i svjetonazorske prijepore, kao ni sve lošiju gospodarsku situaciju. Štoviše, suočit ćemo se sa zastrašujućim licem stvarnosti koja se pred nama otkriva. U tim i takvim srazovima i zapletima možemo očekivati i raspetljavanje zamršenih čvorova. Raspetljavanje čvora Europskoga uhidbenog naloga bit će bolno, ali i ljekovito za demokratizaciju hrvatskoga društva i za njegovo približavanje europskim demokratskim standardima.
 
Već u svibnju novi su izbori za zastupnike u Europskom parlamentu. Iako mandati ovih zastupnika traju pet godina, Hrvatska je prošle godine birala 12 zastupnika, za preostalu godinu mandata. Ovaj put, sukladno s Lisabonskim ugovorom, kojim je ukupni broj zastupnika u Europskom parlamentu ograničen na 750, Hrvatska će birati 11 svojih zastupnika. Nekoliko važnih tema o kojima je raspravljao EP i o kojima je donosio odluke, trebale bi potaknuti veći broj Hrvata da izađu na izbore. Treba podsjetiti da je u 2013. Europski parlament dva puta glasovao o tzv. Estrelinom izvješću i oba puta ga odbacio. Riječ je o rezoluciji kojom se, suprotno međunarodnim poveljama, pobačaj namjeravalo uzdignuti na razinu ljudskog prava, te onemogućiti prigovor savjesti liječnika ili primalja u sudjelovanju u pobačaju. Ova opasna rezolucija u drugom je glasovanju odbačena sa svega sedam glasova razlike. Da su svega četiri zastupnika (primjerice hrvatska) umjesto protiv glasovala za rezoluciju, Estrela-report bi prošao s nesagledivim posljedicama za budućnost europskih naroda.
 
U narednoj godini možemo očekivati daljnje promrežavanje europskoga pravnog poretka s hrvatskim sustavom, koji je tijekom XX. stoljeća bio neprirodno gurnut u "balkansku krčmu". Program oporavka je dugotrajan, pa i bolan, ali precizni društveni "seizmografi" zasigurno će zabilježiti i neke pozitivne pomake u hrvatskom približavanju europskim demokratskim standardima. To bi mogao biti početak izlaska iz depresije i povratak u zonu poleta i optimizma, što bi se moglo odraziti i na toliko iščekivani gospodarski uzlet. Iskustvo, pa i poticaji iz nekih zemalja, posebice onih nama duhovno, kulturološki i povijesno sličnih, poput Poljske, mogli bi potaknuti zapretene i obeshrabrene duhovne i tvarne potencijale.
 

Marijan Križić, Veritas (http://veritas.hr/casopisi/2014_01/1_2014_moje_misljenje.html)

Dupci

 
U Bosni:
Srbi su Muslimanima–Bošnjacima agresori.
Muslimani–Bošnjaci su Hrvatima Srbi.
http://img708.imageshack.us/img708/2093/00buhinekuer2.jpg
 

DUPCI

 
 
Zagrebačko slijepo crijevo Dupci,
s graničnom crtom, u jednoj jedinoj ulici.
 

Nikola Šimić Tonin

Vukovarski branitelj Zoran Šangut objavio knjigu Branili smo Domovinu

 
 
U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt u utorak 4. veljače je u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu održano predstavljanje knjige "Branili smo domovinu - Pripadnici nacionalnih manjina u obrani Hrvatske". Knjigu su predstavili povjesničar doc. dr. sc. Zoran Šangut i suaotori knjige Edi Miloš i Ivica Radoš. Knjiga „Branili smo domovinu – Pripadnici nacionalnih manjina u obrani Hrvatske“, na 250 stranica sadrži od studenog 2010. do kolovoza 2013. godine osamdesetak razgovora s pripadnicima nacionalnih manjina koji su kao branitelji sudjelovali u Domovinskom ratu. Riječ je o autentičnim  svjedočanstvima dramatičnim, osobnim i obiteljskim pričama, koje svjedoče o brojnim primjerima domoljublja, junaštva i odricanja ljudi koji podrijetlom nisu bili Hrvati, ali su Hrvatsku smatrali svojom domovinom i srčano je branili, bilo s oružjem u ruci, bilo javnim djelovanjem.
Ova dojmljiva zbirka autentičnih svjedočanstava hrvatskih branitelja iz manjinskih zajednica daje nam mnoštvo uvida u dramatično vrijeme - vrijeme Domovinskog rata - kad se Hrvatska borila ne samo za svoju nezavisnost, nego za goli život. Budući da posljednjih godina neprijatelji Hrvatske često ponavljaju miloševićevske teze o tobožnjem građanskom ratu na prostoru bivše Jugoslavije, pa tako i RH, i objavljivanjem ove zbirke ratnih priča pripadnika nacionalnih manjina još je jedan dokaz da je Srbija preko svojih oružanih snaga (JNA, TO i raznih paravojski) izvršila agresiju na Hrvatsku. A Republiku Hrvatsku nisu branili samo Hrvati, nego svi njezini građani – i Hrvati i pojedinci svih nacionalnih manjina – Česi, Slovaci, Židovi. Rusini, Mađari, Srbi, Crnogorci, Talijani, Albanci, Bošnjaci, Romi, Makedonci.
http://shop.knjizaranova.hr/images/product_images/info_images/Picture-11529.jpg
Knjiga je nastala u posljednje tri godine, a autori su u potrazi za sugovornicima obišli Hrvatsku od Dubrovnika do Vukovara. “Ovo je još jedan povijesni materijal koji dokazuje kako Domovinski rat nije bila borba Hrvata protiv Srba, nego obrana protiv agresora”, kazali su autori. Knjiga je izašla u nakladi Udruge pravnika 'Vukovar 1991.' te uz potporu Grada Zagreba, Ministarstva kulture, Ministarstva branitelja i Croatia osiguranja.
 

Ivica Luetić

Anketa

Čega se više bojite?

Četvrtak, 02/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1114 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević