Get Adobe Flash player

Od samih početaka do danas, izraziti kolorizam karakterizira moje slikarstvo

 
 
Akademska slikarica Ana Guberina istaknuta je pripadnica suvremene art scene. Nedavno je objavljena monografija u nakladi AGM-a o njezinom kompleksnom opusu.
http://image.link2.hr/image/mim/720x462/0f0/c/sekundarna/posebna%20doga%C4%91anja/2019/dog-25-2019_ana_guberina_-_predstavljanje_monograf/clipboard02.jpg
• Nedavno je promovirana reprezentativna monografija u nakladi zagrebačkog AGM-a, u Muzeju Mimara, o vašem opusu iz pera povjesničarke umjetnosti Ive Körbler. Monografija je u životu svakog umjetnika velika stvar.
- Da, i za mene je to značajan trenutak, koji mi daje jedan novi pogled na moje cjelokupno stvaralaštvo. Ujedno me ispunja mirom, jer ponovno imam na drugi način sa sobom djela koja davno nisu kod mene.
 
• Na koje osobitosti Vašeg opusa ukazuje monografija?
- U monografiji je prikaz mog slikarstva od prvih početaka do danas. Mislim da je od prvih slika do recentnih, karakterističan moj interes za boju i gestu.
 
• Što je iz vaše bogatog opusa odabrano za objavljivanje u monografiji?
- Iz svih mojih stvaralačkih ciklusa odabrane su najbolje stvari, ako su bile dostupne za fotografiranje. Nažalost, neke bi, zbog udaljenosti vlasnika, bilo vrlo komplicirano tražiti za snimanje, pa su izostavljene.
 
• U vašem opusu posebno se ističu dvije teme, otoci i sakralno. Što ta dva ciklusa povezuje a što možebitno razdvaja?
- Otok je za mene uvijek bio i ostaje simbol utočišta, sigurnosti, svjetlosti, topline i života. A život i svijetlost najljepša su manifestacija Božje ljubavi i prisutnosti. Zato su mi bliske i lako povezujem ove teme.
https://www.dnevno.hr/wp-content/uploads/2018/02/Ljeto-na-otoku-2017.100x100cmakril-na-platnu-660x450.jpg
• Za vas je karakterističan izraziti kolorizam.
- Da, od samih početaka do danas, izraziti kolorizam karakterizira moje slikarstvo.
 
• Kako pristupate motivu?
- Uglavnom motiv bira mene, on kroz mene želi biti izražen, ja samo puštam da kroz mene prođe, snagom zamaha i boje.
 
• Planovi izložbe…?
- U prvom planu mi je odlazak na otok, koji je u ovo doba godine posve ispunjen mirom, rad u masliniku, slušanje kliktaja galeba i huka večernjeg otočnog ćuka.
 

Miroslav Pelikan

Tržište je spremno za ugovaranje plutajuće cijene plina

 
 
Protekla plinska godina donijela je niz iznenađenja pa prodavati i kupovati plin dugo nije bilo izazovnije. U PPD-u ističu da je cijena plina za industrijske kupce ipak niža od EU prosjeka. "Za kupca je najvažnije dobro procijeniti što treba. Nije rijetko da niža cijena privuče korisnika a da pri tome ne dobije sve što mu je potrebno pa u konačnici taj proizvod košta više", govori Antonija Glavaš, dipl. oec., glavna osoba zadužena za trgovinu plinom u PPD-u (Prvo plinarsko društvo d.o.o.).
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/antonija-glavas-20180306142208558.png
• Nakon dinamične 2018. godine ovu ste godinu u ENNA grupi posvetili konsolidaciji. Što je u tom smislu planirano i ostvareno? 
- Mi smo sustav koji se prilično dinamično razvija i uvijek gledamo i analiziramo mogućnosti potencijalnih projekata iz domene energetike i logistike. Ove godine smo posložili preduvjete za strukturiranje naše logističke divizije koja je platforma za daljnji razvoj u sektoru željezničkog transporta roba, kao i za ostvarivanje daljnjih sinergijskih efekata u području lučkog poslovanja. Povećali smo i svoj udio u Luci Ploče za čije poslovanje vjerujemo da posjeduje značajne potencijale u budućnosti. Istovremeno, kontinuirano radimo na poboljšanju korporativnog upravljanja kako bismo osigurali neophodnu transparentnost i kvalitetnu strukturu za donošenje odluka. 
 
• Možete li reći nekoliko riječi o svom poslovanju s plinom, konkretnije, koliki je vaš tržišni udio u Hrvatskoj? 
- Kao i prijašnjih godina, mi svoj udio na tržištu održavamo konstantnim. Tržište se dijeli na maloprodajno i veleprodajno, mi držimo oko 40% tržišnog udjela. Svakako moram reći kako imamo ugovorene skladišne kapacitete ovdje u Hrvatskoj i u Mađarskoj, gdje također naša tvrtka kćer ima svoj mali tržišni udio. Iznimno dinamična je bila ova godina - neočekivanih cijena koje su i danas na iznenađujuće niskim razinama. Osim cijena plina, aukcije za zakup transportnih kapaciteta imale su zanimljive rasplete koji su rezultirali, naravno, većim troškovima. Dinamično okruženje je naša svakodnevica i trudimo se balansirati i optimirati najbolje što umijemo. Svaka nova situacija za nas predstavlja izazov koji sa svojim stručnim timom ljudi uglavnom uspješno savladamo.     

 

• Možete li pojasniti kakvi su trendovi trenutno na europskom tržištu plina i što se dogodilo ovoga ljeta s cijenama…  
- Prošlogodišnja cijena na europskom tržištu se kretala od 15 do 25 EUR/MW h GCV, a ovisila je o ponudi i potražnji, utiskivanju plina u skladišta i naravno, vremenskim uvjetima. U 2019. smo očekivali razinu cijena kao i u prethodnoj godini. Očekivao se prelazak korištenja elektrana na ugljen na plinske elektrane, a planirana održavanja plinovoda su trebala utjecati na cijene. Ono što se dogodilo je rekordno velik uvoz LNG-a. Osim toga, blaga zima i zapunjenost skladišta utjecale su na pad cijena još u zimskom periodu. Kraj prosinca 2018. je obilježilo 10 milijardi m3 više plina u skladištu u odnosu na isti datum prethodne godine. U travnju ove godine, kada smo svi trebali početi puniti skladišta, njihova zapunjenost je bila četiri puta veća u odnosu na isti period prošle godine. U kolovozu ove godinu cijene su definitivno dosegle najnižu razinu u proteklih deset godina. Naglasak se stavlja na sigurnost opskrbe kroz izgradnju plinske infrastrukture i poticanje izgradnje LNG terminala. 
 
Petrokemija je u pozitivi
 
• Kako posluje Petrokemija, kolika su ulaganja nužna i kakva je budućnost njezinog poslovanja?
- Petrokemija je ostvarila neto dobit u iznosu od 124 mil. kuna za razliku od istog razdoblja prošle godine kada su imali gubitak od 341 milijun kuna. Rezultat je to povećanih prihoda koji su posljedica veće prodaje na domaćem i regionalnom tržištu. No, moramo istaknuti kako cijene gnojiva nisu zabilježile značajnije promjene dok su cijene plina bile rekordno niske na europskom tržištu, što je zasigurno utjecalo i na rezultate same Petrokemije.
 
• Trenutačne hrvatske cijene plina za industriju su iznad prosjeka EU-28. Zašto je to tako? 
- Prema izvještaju Eurostata koji je objavljen u svibnju 2019. za drugo polugodište 2018., cijene plina za naše krajnje kupce iz kategorije industrije niže su u odnosu na prosjek EU-28. Cijena plina za industriju u Hrvatskoj iznosila je 28,3 EUR/MW h što je za cca 9,5% manje u odnosu na prosjek cijena plina EU-28 koji iznosi 31,3 EUR/MW h. Cijene plina na našem tržištu približne su cijenama plina u Mađarskoj i Rumunjskoj te su niže od cijena plina zemalja u okruženju npr. Austrije i Slovenije. Bitno je napomenuti da u ovim cijenama nije iskazan porez na dodanu vrijednost koji utječe na konačnu cijenu koju plaća krajnji kupac. 
 
• Koji sve faktori se odražavaju na cijenu koju nudite kupcima, te što bi im eventualno savjetovali kod kupovine plina? 
- Cijena plina se sastoji od cijene robe, cijene zakupa transportnih kapaciteta domaćeg i inozemnih, skladišta, troška financiranja. Uz to, ako je cijena fiksna, tada postoji trošak držanja cijene, trošak fiksiranja cijene i na kraju marže trgovca. Svi ovi elementi su sastavni dio cijene proizvoda koji pojednostavljeno zovemo cijena plina. Svaki korisnik treba drugačiju vrstu proizvoda. Netko koristi plin 365 dana u godini, uvijek istu količinu i takav proizvod u pravilu ima najniže troškove i najpovoljniji je. Drugi dio korisnika koristi plin ovisno o temperaturi ili o vrsti posla kojom se bavi, znači periodički. Za svaku vrstu proizvoda se radi kalkulacija ovisno o tome što kupcu treba. Mogla bih satima pričati o formiranju cijene za krajnjeg kupca, no najkraće rečeno, cijena plina ovisi o vrsti proizvoda koji korisnik treba, trenutku kada isti ugovora te cijeni plina (robe) na tržištu u danom trenutku. Za kupca je uvijek najvažnije dobro procijeniti što treba. Nije rijetko da niža cijena privuče korisnika, a da pri tome ne dobije sve što mu je potrebno pa u konačnici taj proizvod košta više. 
 
• Rekli ste nedavno da je tržište spremno za dugoročnije ugovore uz plutajuću cijenu. Što ste pritom mislili? 
- Kod nas je navika ugovaranja u najvećem dijelu vezana uz godišnje rezervacije kapaciteta posebno kod opskrbljivača. Krajnji kupci često nemaju takve ugovore sa svojim opskrbljivačem, a znamo da su cijene izuzetno volatilne. S obzirom na volatilnost cijene, često se opskrbljivači ne mogu „braniti“ od konkurencije, a kada se jednom „zaključa“, cijena je takva do isteka ugovora ili perioda za koje je kupac „zaključao“ cijenu. Svakom opskrbljivaču je najvažnije imati osigurane količine bez obzira što se događa na tržištu, a sigurnost se može garantirati dugoročnijim ugovorom. S druge strane, takozvana plutajuća cijena je zaštita opskrbljivača da za kupce koji se ne „zaključaju“ u trenutku kada on „zaključava“ cijenu, ostaju otvoreni i ravnopravni s konkurencijom koja dolazi naknadno i nudi možda povoljnije tržišne uvjete. I u susjednim zemljama se potpisuju dugoročni ugovori, na dvije ili tri godine. 
 
• Još je dosta nedorečenosti vezano za financijske obaveze u smislu energetske učinkovitosti. Kako gledate na te okolnosti? 
- Rješenja za 2019. godinu se još uvijek čekaju od nadležnog ministarstva i jasno je da se i tamo bore sa nedostatkom kapaciteta kako bi popratili nove procese definirane zakonom. Na žalost, glede energetske učinkovitosti odabran je vjerojatno jedan od najkompleksnijih modela, a istovremeno javna i državna tijela nemaju izgrađenu infrastrukturu neophodnu za provedbu takvog rješenja. Mi aktivno pratimo ukupnu regulativu u sektoru i istina je kako je puno toga oko teme energetske učinkovitosti nedorečeno. Primjerice, od činjenice kako su opskrbljivači obveznici, a velika većina njih je regulirana - postavlja se pitanje novog troška koji nije dio odobrenih tarifa, do načina praćenja i verifikacije ušteda. Generalno možemo zaključiti da se u ovoj temi suočavamo sa zabrinjavajućim nedostatkom razumijevanja i znanja, kako na razini zakonodavca, tako i na razini obveznika. Ipak, kontinuirano sudjelujemo u predlaganjima mjera i rješenja koja bi mogla pomoći u ovoj situaciji, te se trudimo biti konstruktivan partner. Generalno govoreći, svi moramo shvatiti i prihvatiti činjenicu kako je energetska učinkovitost novi trošak na energiju i da će u budućnosti sigurno utjecati i na cijenu isporučene energije krajnjem potrošaču. Međutim, takva je situacija i u drugim članicama EU, a RH uvijek pomalo kaska za razvijenijim tržištima drugih zemalja članica.  
 
Treba mijenjati Pravilnik i uspostaviti tržište energetskih usluga
 
• Imate li sugestije vezano za mjere energetske učinkovitosti koje bi trebale biti priznate kao uštede?
Kada, primjerice, govorimo o nejasnoćama i nedorečenostima, opskrbljivači energijom (koji su obveznici prema zakonu) u obvezu ulaze postepeno, prema sljedećim kategorijama: onim opskrbljivačima koji su zajedno sa svojim povezanim društvima u 2017. godini isporučili više od 300 GWh energije, prve obveze se izdaju za 2019.g. U obvezu 2020. godine će ući opskrbljivači koji su sa svojim povezanim društvima, u 2018. isporučili više od 100 GWh energije, a godinu nakon (2021.) u obvezu ulaze oni opskrbljivači koji će u 2019.g. isporučiti više od 50 GWh energije. Iz toga se nameće pitanje neravnopravnog položaja onih koji ranije ulaze u obvezu u odnosu na druge koji ulaze kasnije, zatim treba uzeti u obzir da je većina opskrbljivača i u obvezi javne usluge, a HERA nema rješenje kako će se tretirati taj, realno, novi trošak za potrebe ispunjavanja obveza po Zakonu o energetskoj učinkovitosti. Obveze energetskih ušteda se ostvaruju realizacijom mjera koje su propisane Pravilnikom o sustavu praćenja, mjerenja i verifikacije iz 2015. godine, poznat i kao SMIV. Taj je Pravilnik potrebno izmijeniti, dopuniti ga novim mjerama energetske učinkovitosti i uskladiti ga sa novom Direktivom Europske unije pa smo i tu u raskoraku. Na kraju, u Republici Hrvatskoj trenutno ne postoji tržište energetskih usluga; potrebno je propisati jasna pravila po kojima zainteresirane strane mogu prodati/kupiti ostvarene energetske uštede kako bi izbjegli plaćanje visokih penala, jer za 2019. g. penal iznosi 2,19 kn/kW h tj. oko 292 EUR/MW h, što nije mala suma.
 

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Uplovili smo u kvantitativnu civilizaciju koja je često površna

 
 
Dubrovački akademski slikar Josip Trostmann pripadnik je malobrojne skupine najistaknutijih suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika.
http://www.politikaplus.com/upload/images/gallery/J/JOSIP%20T%20.png
• Gospodine Trostmanne, je li suvremena umjetnost ili samo umjetnost u krizi?
- Paul Gauguin daleko od Pariza na Tahitiju, okružen priprostim ljudima uživa u ljepoti jednostavnoga života. (Je li to mogao tada i na francuskom selu? Da.) Predivni hramovi Ajante (Indija) na Dalekom istoku nisu poznavali Michelangela. Kulture drugih kontinenata stvarale su svoju umjetnost, ponekad i bez spoznaja ili interesa o drugim kulturama. Milijunski gradovi današnjice odvojeni su od prirode. U New Yorku djeca kozu, kravu i ovcu mogu vidjeti samo u zoološkom vrtu. Pritisci tehnologije i odsustvo pejzaža vode slikare velegradova u depresiju i degeneraciju. Cijeli život proveo sam na zdravom, veselom Mediteranu, bez tuge. Izbjegao sam govoriti negativno jer smatram da mlađe generacije imaju pravo na svoj put, pa i na zablude; jer i u umjetnosti postoje mode koje oblikuju moćna globalna tržišta. Ipak i izvan tih glavnih struja postoje svjetovi koji su nama nepoznati i koje će cijeniti ljudi budućnosti. Dopadljivo mi je i iskreno u Dubrovniku ono što rade Maro Kriste i Mario Cvjetković od slikara srednje generacije, Katarina Ivanišin Kardum je dobar crtač, ali prema tim motivima sam hladan. Ima i dosta darovitih amatera koji barem bez pretenzija uživaju u spontanosti vlastitog svijeta. Veliku ulogu u promjeni "klime" morala bi igrati poštena kritika, međutim kritičari moraju naći "uhljebljenje", ili podilaziti onome tko im kroji modu ili plaća. Mlađih kritičara ili nedostaje ili ih nema, osobno sam uspješno surađivao s pametnom i senzibilnom Andreom Batinić Ivanković iz Dubrovnika. Problem je i sa galerijama koje se ili zatvaraju ili pretvaraju (uz časne iznimke) u suvenirnice.
http://www.politikaplus.com/upload/images/gallery/S/SLIKA%20JOSIP%20T%20T%203.jpg
• Tko je na Vas osobno utjecao? Kako je tekao Vaš razvoj?
- Rođen sam u Dubrovniku 1938., sa deset godina pohađam večernju školu portreta koju vodi slavni Ivo Dulčić. Da, nismo imali laptope i tablete, samo komad ugljena i kafenu kartu (papir smeđi). Radili bi po modelu i meštar Ivo bi nam davao opaske, ponekada i korigirao rad. U školi mi predaje danas priznati i poznati (tada marginalni) slikar Antun Masle. Imam sreću da me zapaža i prati slavno ime hrvatske povijesti umjetnosti Kosta Strajnić koji našu kulturu upoznaje sa fovistima, eksplozijom boje i radosti francuskih slikara Mediterana, ali dr. modernim stremljenjima. On vuče u Grad Dobrovića, Postružnika, Konjovića i zaslužan je njegov utjecaj na stvaranje dubrovačkoga kolorističkoga kruga Dulčića, Maslu, Pulitiku, Ettorea, Rajčevića i dr. Profesor Krsto Hegedušić mi nudi postdiplomsku majstorsku radionicu. Ivo Režek predlaže mi studij zidnog slikarstva. Ne prihvaćam. Strpljivo sam pet godina učio akademski raditi akt, figuru, portret, mrtvu prirodu i nisam bio raspoložen za dalje učenje crteža je mi je odgovarao krajolik rodnoga kraja i kolorističko slikarstvo.
 
• Što volite?
- Kao osamdestogodišnjak uživam danas u slikarstvu klasika Bouchera, Fragonarda, Watteaua, Chardina, te Vuillarda, Bonnarda i fovista.
 
• Niz godina ste djelovali kao pedagog.
- Cijeli radni vijek predavao sam likovni odgoj (koji je sramotno srezan kao i tehnički, glazbeni i tjelesni u ime lažnog rasterećenja učenika), većim dijelom u osnovnoj školi, te pred kraj u Srednjoj stručnoj školi, upijajući ljepotu boje dječieg izraza.
 
• Vratimo se za trenutak prošlosti, Dulčiću posebno.
- Veliki hrvatski slikar Ivo Dulčić izbačen je 1946. kao apsolvent sa ALU (Akademije) ušavši tvrdoglavo u banalni sukob sa Tiljkom i Gamulinom oko korekcije crteža. Tada u poslijeratnoj osami seoskoga Lapada gdje su živjeli hvarski težaci stvara najbolji dio svoga opusa. Nakon Titova sukoba sa Staljinom napušta se socrealizam i postupak prema Ivu postaje neugodan po režim (sloboda umjetnika se propagira tada), tako da Dulčiću daju vođenje večernje škole portreta, (tu sam ja sa 10 godina njamlađi učenik) korištenje Vile Flore kao atelijera, te mu ravnatelj UGD (Umjetničke galerije Dubrovnik) Branko Kovačević naručuje manje tehničke poslove; ne znam je li po partijskoj liniji ili po hvarskoj. Istodobno je Dulčić imao svoju sjenu, jednoga otočanina koji ga kao UDBA-š prati; čak su se sprijateljili i nalazili u kavani ili krčmi uz piće. Taj žbir je dosta pio. Dulčić mu je iz vrhunske ironije znao poklanjati manje crteže. Dulčić je bio duhovit, plemenit ali i kapriciozan čovjek. Puno ga je pomogla Katolička crkva od narudžbi do honorara za predavanje povijesti umjetnosti na Isusovačkoj gimnaziji. Pokušat ću biti pravedan prema režimu, iako mediokriteti, nastojali su se približiti Zapadu, mape za V., VI., VII., VIII. razred imali su bolje papire nego danas, umjetnici su dobivali atelijere, s mladima se organizirano radilo. Na kolektivnim izložbama svaki akademac je mogao prikazati što radi, a novine su više pažnje posvećivale kulturi jer nisu toliko zavisile od tržišta i reklama. Danas su popularni šport i crna kronika, te što rade zvijezde holivudske, to prodaje novine. Godine 1956. UNESCO tiska četrdesetak knjiga vrlo kvalitetnih europskih slikara, srećom po mene po vrlo niskoj cijeni, pa sam ih mogao kupiti otkidajući sebi od usta. U dubrovačkoj sredini građansko mjerilo (vrlo solidno doduše) još uvijek je bio Bukovac. Posao u struci imam tek 1968. godine, do tada predajem domaćinstvo i tjelesni. Iste 1968. dobivam i atelje, iako nisam bio član partije. Florin dom je tada bio daleko, malo ljudi je imalo auto, a i turisti se nisu tada tu motali.
https://www.dnevno.hr/wp-content/uploads/2018/01/T-4.jpg
• Kada ćemo vidjeti Vašu novu izložbu?
- Pristao bih na izložbu samo u većem prostoru da mogu sagledati svoj rad u cjelini. Neki atraktivni ali manji prostori me ne zanimaju, radije ću držati slike u atelijeru.
 
• Kako doživljavate aktualni suvremeni trenutak svijeta?
- Deng Xiao Ping je rekao (možda u šali?) neka cvjeta tisuću cvjetova. U tom obilju knjiga, slika, informacija teško se snaći. Zapravo smo uplovili u kvantitativnu civilizaciju koja je često površna. Od autoritativnih država i društava koje su imale određene ciljeve i htjele nametnuti red došli smo do slobode koja je čovjeku najvažnija, ali se prečesto pokazuje kao pohlepa i tzv. masovna kultura. Nema puno staloženosti, promišljenosti, solidnosti. Živi se ovisnički za sadašnji trenutak, egoistički. Mislim da je to destruktivno prema mladima i slabima, u Dubrovniku svjedočimo građevinskim spekulacijama i masovnom turizmu. Prošlo je sve, proći će i to današnje. Možda ima pravo Hermann Hesse kada kaže da je sve pa i kultura igra staklenim perlama, ili Johan Huizinga govoreći o čovjeku kao homo ludensu.
 

Miroslav Pelikan

Anketa

Treba li zabraniti štrajk prosvjetara?

Ponedjeljak, 18/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1269 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević