Get Adobe Flash player

Zašto ova pravosudna akcija obuhvaća samo direktore, a ne političare i agencije koje su tvrdile da cvjetaju ruže?

 
 
Brodogradnja nije strateška djelatnost nego spalionica novca, objavio je u srijedu Večernji list donoseći analizu državnih ulaganja u brodogradnju uoči Vladine odluke o stečaju, odnosno sanaciji i restrukturiranju Uljanik Grupe. U Uljanik i 3. maj država je uložila 16,3 milijardi kuna.
https://direktno.hr/upload/publish/132593/brodi-_5b8eb30609d01.png
Velika brodogradilišta pa tako ni Uljanik i 3. maj, nisu poslovala profitabilno, nego je država kontinuirano provodila sanacije njihova poslovanja novcem iz državnog proračuna. Dok čekamo odluku Vlade o stečaju o brodogradnji kao spalionici novca i njenoj budućnosti razgovarali smo s Ivanom Brodićem, urednikom portala EnergyPress.
 
• Do danas smo vidjeli kako brodogradnja nije strateška djelatnost nego spalionica novca. Brodogradilišta, njih pet, od 1992. do danas usisala su 35 milijardi kuna iz proračuna. Zar nisu Vlade mogle i ranije brodogradnju dati u stečaj i tako uštedjeti milijarde u proračunu?
- Ovdje bismo trebali biti oprezni. Europa u današnje vrijeme teško može konkurirati Dalekom istoku u smislu svih sektora brodogradnje, kako zbog jeftine radne snage tako i jeftinije sirovine. Ono što može, to je djelovati u remontnom smislu, poput Kraljevice ili Viktora Lenca, može proizvoditi visokotehnološke proizvode, brodarske ili strojarske, poput Brodosplita ili može služiti kao vojna, mornarička industrija, opet kao primjer možemo navesti Brodosplit. Kada govorimo o strateškoj industriji, valja reći kako bi u ovoj temeljito deindustrijaliziranoj zemlji, oboljeloj od nizozemske bolesti, prevelik udio jedne ekonomske grane u BDP-u, svaka industrija trebala biti shvaćena kao važna i sistemska. Govoreći o prošlosti valja reći kako se svaka vlada, od one Manolićeve, do današnje, na neki način bavila sanacijom brodogradnje i da do pojave Debeljaka u Brodosplitu ni jedno brodogradilište nije davalo ni jednu naznaku kako bi moglo živjeti bez izravne intervencije javnog novca. I onda, umjesto da smo ih zaposlili, dajući im poslove za javne sektore koji se bave zaštitom građana i države, mi smo 'pržili' novac bez ikakvog nadzora. I to zato što smo naslijedili jugoslavenski mentalitet brodogradnje kao gubitaša koji ima zadatak plasirati proizvode iz svih republika. Netko je tim ljudima već trebao 'nacrtati' da je planska ekonomija propala.
 
• Zbog čega Vlade nisu nadzirale novac koji su davale za subvenciju? Kako je moguće da danas političari tvrde da je Uljanik jedino brodogradilište koje nije restrukturirano ako je vlasništvo prešlo u ruke radnika i privatnih kompanija?
- U tom pitanju se krije odgovor zašto nisu išli ranije u stečaj. Naime, radi se o hobotnici upravljača koji su duboko uvezani s politikom, kako s onom lokalnom, a znamo tko je u Rijeci i Istri pretežito na vlasti, tako i s gotovo svim strukturama u vladi, od 1992. do danas. Jer pogledajte, i puno prije privatizacije se znalo da je Uljaniku potrebno restrukturiranje, imali su ozbiljne rupe u bilancama, a brodove dogovarali s gubitkom u stotinama milijuna kuna po brodu. Iz tog je razdoblja poznata jedna rečenica jednog od direktora Uljanika, kojega ne moramo imenovati. Poznato je da se prodaja brodova dogovara u dolarima, a nabavka sirovine u drugim valutama. Tada je taj 'gulanfer' izjavio da on ne koristi instrumente financijskog osiguranja zato što ako bude u plusu neće dobiti bonus, a ako bude u minusu, to će i tako pokriti porezni obveznici. Uostalom, tako se ponašao i Gianni Rossanda, koji je prije više mjeseci u Otvorenom HRT-a rekao "Milijarda kuna javnog novca, vam je gospodine Togonal, poštapalica".
 
I onda se vraćamo na zatvaranje pregovora s Unijom za ulazak, poglavlje 'Brodogradnja'. Vrijeme je vlade u kojoj je ministar Radimir Čačić. Poslušajte pažljivo što je on rekao u emisiji Otvoreno 23. ožujka ove godine. Priznao je da je brodogradilište, sa saniranim gubicima, privatizirao tako što je većinski paket dao tim i takvim direktorima za 10 posto nominalne vrijednosti. Zar to nije subvencija? I to od 90 posto na teret poreznih obveznika. Zar svaka intervencija pokrivanja gubitaka nije subvencija? A u Uljaniku je, prema izračunu kolege Frenkija Laušića, nenamjenski 'sprženo' 1,6 milijardi kuna, što javnog, što otetog novca iz 3. maja. No, to nije sve, ukupna javna sredstva 'spržena' u brodogradnji gotovo su 40 milijardi kuna, kao uostalom i u poljoprivredi, no to je druga tema. Tržišna kapitalizacija jednog od najvećih svjetskih brodograditelja Fincantierija, partnera Brodosplita u poslu oko možebitnog restrukturiranja Uljanik na današnji dan je oko osam milijardi kuna. Koliko smo tim novcem mogli imati jaku brodogradnju da je nismo vodili na načelima planske ekonomije, prosudite sami.
 
Na kraju, vrijeme je velike pravosudne akcije Uljanik. Bolje ikad nego nikad. Ali, postavlja se pitanje zašto u tjednu odluke o Uljaniku i raspisivanja EU izbora, a ne ranije? No niti to nije najgore. Najgore je to što ova akcija obuhvaća samo direktore, a ne i spomenutu politiku. Postavlja se pitanje što ćemo s regulatornom agencijom, koja je godinama vladi i HBOR-u slala izvještaje u kojima je pisalo da svugdje osim u Brodosplitu cvatu ruže? Stvarnost je pokazala drugačije, državna revizija je pokazala da Brodosplit ne treba novac iz proračuna, nego samo jamstva, Lenac i Kraljevica su se pokazali izdržljivim remontnim brodogradilištima, Brodotrogir, čiji je vlasnik radio prvi plan restrukturiranja, htio je uzeti Uljanik bez novca, odnosno za HBOR-ov novac nudio se spašavati Uljanik, a trenutno je završio je u predstečaju. I to mu nije jedini problem, vlasnik ima problem i s regulatorom u Finskoj, a Uljanik je završio u situaciji u kojoj jest.
 
• Istraživanja pokazuju kako su sve sanacije svih vlada dosad kontinuirano dovodile do pada broja zaposlenih i vrijednosti proizvodnje u škverovima. Naravno, dobivanje pomoći pratili su štrajkovi i prijetnje većim sindikalnim akcijama. Iz toga je vidljivo kako su i sindikati i vlade čuvale socijalni mir. Koliko je važna uloga sindikata, čiji su predstavnici sjedili u nadzornim i upravnim odborima, za stanje u brodogradnji?
- Čuvanje socijalnog mira na ovaj način šteti svima, naime to vam je kao da zbog 'šnicle' ubijete stado krava. Nije vam to samo hrvatski specifikum. Postoji odlična knjiga na tu temu 'The Kohler Strike: Union Violence and Administrative Law', autora Sylvestera Petroa. Sindikati obično misle kako bi puno bolje vodili tvrtke nego li menadžment, što je u ovom slučaju vjerojatno istina, jer tako nalaže zdrav razum temeljem poznatih podataka. Međutim, problem sa sindikatima, načelno, nastaje, kada za svoje ideje treba založiti šest ili sedam mjesečnih primanja, kada treba ući u vlasništvo. Pa vidite, oni sada s 47 posto dionica, odbijaju snositi posljedice, jer tvrde da nisu upravljali. No ne treba prema njima biti posebno okrutan, iz nekoliko razloga. Djelomična je istina kako sindikati nisu, izuzev člana u Nadzornom odboru koji je bio u dogovoru, sva je prilika, s nekim drugim, imali utjecaja na upravljanje. I drugo, ovo nije bila klasična tržišna ili strateška privatizacija, nego nešto nalik Ponzijevoj shemi, gdje su politika i upravljači koristili brodogradilište kako bi izvlačili novac u ranije privatiziranu Uljanik plovidbu, dižući kredite na nedovršene brodove, tako da rizik posla, bez ikakvih instrumenata financijskog osiguranja ostane na brodogradilištu u Puli, prethodno pustošeći brodogradilište u Rijeci.
 
Zbog toga su i inzistirali, sve dok to nije postalo neodrživo na jednom strateškom partneru, onome koji je htio likvidirati proizvodnju u Puli i preuzeti Uljanik državnim novcem, a odbili drugog konkurenta, koji je ponudio kupiti 3. maj, 24,9 posto dionica Lenca i dati novac za dokapitalizaciju Uljanika. Obrazloženje je bilo da bi tada morali vratiti pozajmice unutar grupe riječkom škveru. Sve kako bi prikrili svoju shemu. Kako je sve dobilo pravosudni epilog, još će se o tomu razgovarati, a bolji poznavatelji prilika čekaju da se objasni što je u toj Ponzijevoj jednadžbi radila tvrtka registrirana u Liberiji.
 
• Splitsko brodogradilište nakon privatizacije prema svim relevantnim istraživanjima posluje dobro. Je li moguće takvo poslovanje nekako prenijeti na Uljanik i 3. maj?
- Održivo poslovanje uvijek je moguće. Pogotovo ako odustanemo od mesijanskog kompleksa hrvatske brodogradnje. Hoće li to biti nakon likvidacije Uljanika, jer 'rescue aid' je isplaćen, prema pravilima Europske unije tamo mora nastati pustoš, ako se ne ide u restrukturiranje i stečaj 3. maja ili će vlada prihvatiti plan restrukturiranja iza kojega stoje Deloitte, Fincantieri i Brodosplit, vidjet ćemo. Radi se o planu u kojemu se Uljanik grupi daje zadnja moguća prilika. Javni proračun pokriva dugove prošlosti koji su tek nešto veći od cijene restrukturiranja, kroz nekoliko godina, DORH je ušao u škver, to je nakon snimanja bio i uvjet strateških partnera, nadamo se kako će posao obaviti do kraja i dubinski, sve do političkih i regulatornih struktura, a strateški partneri garantiraju posao u deset godina u vrijednosti koja premašuje plaćanje dugova. To bi značilo stvaranje dodane vrijednosti, zadržavanje industrije i višegodišnje poticaje za državni proračun. Vidjet ćemo, naime, u cijeloj je jednadžbi jedan od najvećih svjetskih brodograditelja, koji je srećom u susjedstvu i ima problema s kapacitetima, pa bi mu brodogradilišta u susjedstvu dobro došla. A Fincantieri ima samo jedan problem u svom poslovanju, za Europsku je komisiju prevelik, toliko dobro posluje.
 

Marijan Opačak, https://direktno.hr/direkt/brodic-zasto-ova-pravosudna-akcija-obuhvaca-samo-direktore-a-ne-politicare-i-agencije-koje-su-tvrdile-da-cvjetaju-ruze-151102/

Ulje je bilo i ostalo medij kojim se najlakše i najbolje izražavam

 
 
Akademska slikarica Darija Dolanski Majdak, suvremena je hrvatska likovna umjetnica, autorica je niza vrlo specifičnih ciklusa, izlagala je na brojnim zapaženim samostalnim izložbama.
https://direktno.hr/upload/publish/151572/thumb/darija_5ca21687a7b31_970xr.jpg
• Gospođo Majdak Dolanski, intenzivno radite na novome ciklusu, a koji se jako razlikuje od svih prethodnih.
- Novi ciklus je nova stranica u mojoj slikarskoj karijeri. S geometrijskom apstrakcijom sam se oprostila na mojoj posljednjoj samostalnoj izloži "Slikarstvo – da ili ne?" u Galeriji Razvid u Zaprešiću 2016. godine, gdje je bilo izloženo jedno platno dimenzija 150 x 100 cm, sa kvadratima različitih boja, ali ne strogo geometrijskih, bez vidljivog poteza kistom, već upravo obratno, svaki kvadrat je naslikan tako da se vide potezi kistom – pa tako svaki kvadrat nosi u sebi određenu ekspresiju. Tada je izloženo i jedno prazno platno, također dimenzija 150 x 100 cm, s kojeg su kvadrati "pobjegli sa slike" i raspršili se kao male ekspresionističke sličice po zidovima galerije.
 
• Riječ je o ulju na platnu?
- Da, riječ je o ulju na platnu. Ulje je bilo i ostalo medij kojim se najlakše i najbolje izražavam. Slike su dimenzija 150 x 100 cm i upravo taj format mi omogućuje da se uživim i da uživam u ovoj polufigurativnoj ekspresiji.
 
• Iznimno važan simbol na ovim slikama je oko, pogled iz svemira i u svemir.
- Svaka slika ima jedno oko, bilo ono maleno, gotovo skriveno na pojedinoj slici, a ponegdje, veliko, dominirajuće i hipnotizirajuće. Pogled nije usmjeren na svemir, nego na pogled promatrača slike. Kako promatrač gleda sliku, tako i ona gleda promatrača. Nadam se da sam uspjela u namjeri da slika hipnotizira promatrača.
 
• Boje su vrlo razigrane, slike odaju dojam noćnog neba. Zapravo kolor je žestok.
- Kad sam razmišljala kako početi ispočetka, novim načinom izražavanja, odlučila sam se na dvije važne komponente – nebo i zemlju. Gledajući koloristički, to su vrlo snažne slike, jer upravo kolor mi daje mogućnosti naslikati "snažne", dojmljive slike. A po opredjeljenju, ja sam uvijek bila kolorist, do sada pomalo sputana geometrijskom apstrakcijom, a sada slobodna da uživam u koloru.
 
• Je li ovaj ciklus ustvari dnevnik, razgovora sa svemirom.
Ciklus nije dnevnik, barem ne svjesno. Ali istina je da sam slikala prema trenutnom raspoloženju, pa se ono izražava kroz slike, njihov kolorit, kompoziciju, atmosferu.
http://www.politikaplus.com/img/s/840x490/upload/images/gallery/foto/042019/darija/458315d8bc5eec12d3e4d6fd4d8f74f9.JPG
• Što je bilo ključno za nastanak ovoga ciklusa?
- Ključno je bilo upravo to što sam se na spomenutoj izložbi oprostila od geometrijske apstrakcije  i napokon počela uživati u slikarstvu i slikarskom metjeu.
 
• Također opažam silnu energiju koja kontinuirano struji.
- To je istina. Nakon stroge geometrijske apstrakcije, ja sada uživam u slobodi, koje mi pruža slikarstvo, pa su tako nastale i ove slike, poneke mirne i decentne u izrazu, ali većina nosi tu silnu energiju.
 
• Koliko ste slika u novom ciklusu naslikali?
- Za sada ih je trinaest, ali slikat ću i dalje, s istom idejom i načinom izražavanja i za sada ne mogu reći gdje je tu "kraj". Vjerojatno će me to odvesti do nekog drugog pravca ili motiva, ali ostat ću u ekspresiji i snažnom koloritu. Sigurna sam da će biti još slika koje "gledaju".
http://m.metro-portal.hr/img/repository/2019/03/web_image/darija_dolanski_majdak_1.jpg
• Što je trenutačno još novo u atelijeru?
- Nova su prazna platna, dimenzija 95 x95 cm. Vidjet ću kako ću se snaći u tom formatu, ali vjerujem da će biti još izražajnih očiju.
 
• Planovi, izložbe, monografije...?
- S ovim ciklusom ću se prijaviti u nekim galerijama za samostalnu izložbu pod radnim nazivom "Slike koje gledaju" ili "Slike koje te vide". Voljela bih da te slike koje gledaju, dođu do promatrača koji će moći direktno komunicirati s njima.
 

Miroslav Pelikan

Uglavnom se koristim likovnim elementima iz prirode

 
 
Akademski kipar Ivan Jakšić, predvodnik je najmlađe generacije suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika. Autor je složena i obimna opusa. Izlagao je na nekoliko samostalnih izložbi.
http://zeman-kalesija.ba/wp-content/uploads/2018/07/2222.jpeg
• Gospodine Jakšiću, pripadate skupini najmlađih suvremenih hrvatskih umjetnika, no moram istaknuti, imate niz zajedničkih istupa i više samostalnih izložbi. Vrlo ste aktivni, je li prednost?
- Zapravo nisam razmišljao o tome je li to prednost ili ne. Ponašam se prirodno, mislim, ta moja kako vi kažete veća aktivnost nije nastala po nekom planu ili radi plana. Riječ je o sasvim normalnoj potrebi za stvaranjem. Mirovati mogu samo kada sam zaista umoran.
 
• Odrasli ste u obitelji koja se bavi kamenom. Koliko je takvo odrastanje imalo na Vas utjecaja?
- Definitivno da su na mene utjecali moji preci koji su u više generacija živjeli s kamenom i od kamena. Počevši sa prapra nonotom Meštre Antom, pa pranonotom koji je bio vrijedno hvale rangirani hrvatski kipar naivac, zatim nono koji je vrsni klesar i naposljetku moj otac renomirani kipar s diplomom Francuske likovne Akademije. Od malih nogu sam među skulpturama i glazbom bračkog kamena u kojem su stvarali moj nono, a napose iznimno moj otac. Ta mi je kamenarsko-kiparska sredina sa svim svojim karakteristikama u krvi. Definitivno me sve to djelomično formiralo kao osobu.
http://www.croarte.com/2.%2032%20x%2034%20x%2016%20cm.JPG
• I Vaš otac je akademski kipar, postoji li stanoviti osjećaj konkurencije između Vas dvojice?
- Pa zasad ne. Ali interesantno mi je kad se radi o apstrahiranoj formi mi se apsolutno ne slažemo, o motivu, likovnim elementima koji su ukomponirani u skulpturi, njihovim rasporedom, vaganju elemenata u skulpturi... Al' uvijek se nađe neki savjet koji dobro dođe.
 
• Vaš temeljni materijal je kamen, kako pristupate raznim vrstama kamena? Volite li neku vrstu kamena više od drugih?
- Uglavnom radim u kamenu. Tu i tamo lijevam u bronci. Trenutno najviše radim u crnom kamenu "Sirač" jer je predivan, ljubi se sa stiliziranim formama.  Najdraži mi je bijeli brački kamen, a i najlakši je za obradu. Radim i s makedonskim mramorom iz Prilepa koji je jako podatan za obradu.
 
• Dijapazon Vaših motiva je velik, ipak, koji Vam je motiv najbliži?
- Uglavnom se koristim likovnim elementima iz prirode. Najviše proučavam forme prirodnih stijena, koje nalazim na gomilama, u poljima. Sviđaju mi se oštri bridovi, obline, udubljenja, rupe... Sve te likovne elemente kombiniram i sastavljam u jednu cjelinu-moju skulpturu koja opet ima svoju sasvim drugačiju priču.
 
• Njegujete i figurativni ali i nefigurativni izraz. Što im je zajedničko a što ih razdvaja?
- I jedno i drugo mi predstavlja jedan predivan izazov, a sasvim drugačiji pristup. Narudžbe su uglavnom figurativnog tipa. Pa kombiniram. Malo radim svoje apstraktne forme, malo figuraciju i tako odmaram mozak malo od jednog, malo od drugog. Figuraciju obožavam, pogotovo portrete. Još kad je narudžba u kamenu onda je to dupli gušt. Prvo modeliranje pa prenošenje u kamen.
 
- Kako vidite i doživljavate aktualno domaće ali i strano kiparstvo?
Nekada ranije u umjetnosti su generalno govoreći vladali trendovi ili određeni umjetnički stilovi. Danas ne vidim nikakav dominantan trend.
Situacija u umjetnosti je poprilično šarolika-subjektivna. Mislim da nema jedne zajedničke odrednice.
 
• Što je novo u atelijeru?
- U atelijeru imam desetak novih kamenih skulptura. A sada radim na nekim novim idejama.
 
• Planovi, izložbe, monografije...
- Trenutno radim na spomeniku Alojziju Stepincu. Tako da sam u zadnje vrijeme okupiran time. Što se tiče izložbi za ovu godinu nisam ništa planirao, jer sam bio poprilično okupiran narudžbama. U planu mi je samostalna izložba slijedeće godine.
https://www.lukavacki.ba/wp-content/uploads/2018/07/ZO1_1480.jpg
• Što mora posjedovati motiv da privuče Vašu pozornost?
 Motiv mora posjedovati neku priču-ljepotu oblika, koja jedinstveno uhvati moje oko.
 
• Što želite postići, ostvariti u umjetnosti?
- Još uvijek nisam time opterećen, zasada želim stvarati i uživati u tom stvaralaštvu.
 

Miroslav Pelikan

Anketa

Nakon što je T. Ivić 16. VI. 2019. položio vijenac na kojem piše "Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković herojima Sutjeske", svatko tko i dalje u HDZ-u podržava Plenkovića je izdajnik. Slažete li se?

Ponedjeljak, 17/06/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1311 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević