Get Adobe Flash player
POPIS PUČANSTVA - Srbi će sami sebe popisivati

POPIS PUČANSTVA - Srbi će sami sebe popisivati

Riječ "samodopisivanje" sama po sebi najbolje govori kakvo nas...

Infantilno nadmudrivanje dvojice predsjednika

Infantilno nadmudrivanje dvojice predsjednika

Sjetite se svih putovanja bivših predsjednika. Osim toga, tko...

Dvojica eksponenta velikosrpske politike u Hrvatskoj

Dvojica eksponenta velikosrpske politike u Hrvatskoj

Kardinal Stepinac i tadašnja hrvatska država organizirali su...

Hrvatskom vladaju potomci ubojica 1945.

Hrvatskom vladaju potomci ubojica 1945.

Oni koji blokiraju proglašenje svetim bl. Stepinca blokiraju i...

Odricanje valjanosti primjene odluka KPJ

Odricanje valjanosti primjene odluka KPJ

Komunistička Partija Jugoslavije donosila je odluke suprotne postojanju i...

  • POPIS PUČANSTVA - Srbi će sami sebe popisivati

    POPIS PUČANSTVA - Srbi će sami sebe popisivati

    srijeda, 16. rujna 2020. 17:30
  • Infantilno nadmudrivanje dvojice predsjednika

    Infantilno nadmudrivanje dvojice predsjednika

    ponedjeljak, 14. rujna 2020. 15:00
  • Dvojica eksponenta velikosrpske politike u Hrvatskoj

    Dvojica eksponenta velikosrpske politike u Hrvatskoj

    četvrtak, 17. rujna 2020. 18:43
  • Hrvatskom vladaju potomci ubojica 1945.

    Hrvatskom vladaju potomci ubojica 1945.

    četvrtak, 17. rujna 2020. 09:45
  • Odricanje valjanosti primjene odluka KPJ

    Odricanje valjanosti primjene odluka KPJ

    četvrtak, 17. rujna 2020. 09:55

Hrvatsko-češko društvo organiziralo online predavanje Česi i hrvatski turizam

 
 
Hrvatsko-češko društvo organiziralo je u srijedu 29. travnja predavanje na temu Česi i hrvatski turizam koje je održao predsjednik HČD-a, povjesničar i bohemist Marijan Lipovac. Zbog nemogućnosti održavanja svih javnih događanja uslijed pandemije koronavirusa, predavanje je održano putem Youtube kanala Hrvatsko-češkog društva, a povod su bili planovi kojima je cilj omogućiti dolazak čeških turista u Hrvatsku i ovog ljeta, unatoč pandemiji koronavirusa.
https://www.croatiaweek.com/wp-content/uploads/2017/08/Sun.jpg
Lipovac je kazao da je važno širu hrvatsku javnost educirati o ulozi Čeha u razvoju hrvatskog turizma, pogotovo zbog širenja negativnih stereotipa o češkim turistima. „Uz Austrijance kao pokretače hrvatskog turizma, Česi su zaslužni da je Hrvatska uopće postala turistička zemlja. Zaslužni su za nastanak i razvoj brojnih turističkih odredišta, a uživati u moru i popratnim radostima naučili su i svoje domaćine kojima je more do tada služilo za plovidbu i ribolov“, rekao je Lipovac. Kao i u drugim industrijski razvijenim zemljama, i u Češkoj se krajem 19. stoljeća razvija turizam pa jača interes Čeha za Jadran s kojim su tada dijelili pripadnost istoj državi, Austro-Ugarskoj, a dodatna motivacija bio je osjećaj slavenske uzajamnosti s južnoslavenskim narodima na jadranskoj obali, posebno s Hrvatima. Lipovac je spomenuo prvo organizirano putovanje Čeha na Jadran 1897. koje je imalo velik odjek i u Češkoj i u Hrvatskoj, kao i ulogu češkog kapitala u razvoju jadranskih turističkih mjesta. Česi su do početka Prvog svjetskog rata otvarali hotele i pansione u Opatiji, Lovranu, Puli, Kraljevici, Krku i Rabu, a iznimne zasluge imaju za razvoj Baške na Krku gdje je 1910. zahvaljujući Čehu Emilu Geistlichu osnovana Kupališna zadruga Hrvatsko-češko morsko i klimatično kupalište Baška. Zahvaljujući Čehinji Mariji Steyskalovoj, iste godine otvara se sanatorij za češku djecu u Crikvenici, čime počinje razvoj zdravstvenog turizma u tom gradu.
 
U Dalmaciji je 1909. liječnik Jindřich Šoulavý otvorio prvi pansion u Kaštel Lukšiću, a u to vrijeme javlja se i sintagma „češki život“ kojom su Dalmatinci, prema primjeru svojih gostiju, označavali bezbrižan stil života i ljenčarenje. U isto vrijeme javljaju se i prvi negativni napisi o češkim turistima i njihovim potrošačkim navikama kakvih ima i danas, dok su se u Češkoj počele širiti glasine o morskim psima koji prijete turistima. No unatoč tome, Česi su posjećivali sva ljetovališta na Jadranu, sve do Dubrovnika, putujući najčešće željeznicom i brodovima, a u većini destinacija mogli su očekivati da će im biti ponuđena češka kuhinja, češko pivo i češki časopisi. Kao Slavene, domaće stanovništvo nije ih doživljavalo kao strance, a olakšano je bilo i sporazumijevanje.
 
Zastoj u turizmu nastupio je izbijanjem Prvog svjetskog rata, a oporavak tek 1921. kad se s hrvatskih jadranskih krajeva (osim Istre, Zadra i dijela otoka) povukla talijanska okupacijska vojska. Iako su nakon 1918. Češka i Hrvatska bile u različitim državama, češki turisti nastavili su dolaziti na Jadran te su bili treći najbrojniji gosti, nakon Nijemaca i Austrijanaca pa ih je 1936. bilo oko 68.000. Zbog razvoja cestovne mreže počeli su dolaziti autobusima, ali i zrakoplovima jer su uvedene zrakoplovne linije od Praga do Sušaka i Dubrovnika, no i dalje je najčešći oblik putovanja bila željeznica. Najviše Čeha dolazilo je u Primorje, gdje je bilo najviše čehoslovačkih hotela, pansiona i sanatorija, gotovo trećina turističkih poduzeća,  a najviše u Crikvenicu koja je tada bila glavna hrvatska turistička destinacija jer je Opatija bila dio Italije. Osim u mjestima gdje je turizam bio prisutan do 1914. zahvaljujući Česima razvijaju se nove destinacije. Česi su 1925. bili prvi turisti na Pagu, gradili su hotele i na Braču, dok kod Dubrovnika u uvalama Kupari i Srebreno zaslugom Čeha Jaroslava Fencla 1921. nastaje veliko ljetovalište Kupari kao prvi turistički resort na Jadranu. Mnogi češki hoteli na Jadranu ujedno su bili i značajna arhitektonska djela.
 
Turizam u Hrvatskoj i dolazak čeških turista ponovno je zaustavio Drugi svjetski rat, a nakon rata oporavak je tekao polako. Češki turisti ponovno se vraćaju na Jadran tek 1955. normalizacijom odnosa Jugoslavije s tadašnjom Čehoslovačkom i drugim socijalističkim državama, iako im je komunistički režim otežavao odlaske u inozemstvo. Zbog Željezne zavjese, turisti iz Čehoslovačke najčešće su putovali preko Mađarske pa im je umjesto sjevernog Jadrana novo omiljeno odredište postalo šire područje Makarske, a slabiji imovinski status mnoge je prisilio na ljetovanje u kampovima.
 
Lipovac je u svom predavanju spomenuo ideju da se Čehoslovačka spoji s Jadranom željezničkim tunelom ispod Austrije koji bi vodio od Českih Budějovica do Kopra kraj kojeg bi bio izgrađen umjetni otok nazvan Adriaport. Tunel je trebao biti dug 350 kilometara, ali neki dijelovi pruge bili bi na tlu pa bi trasa bila duga ukupno 410 kilometara. Projekt je 1967. osmislio ekonomist Karel Žlábek i sedamdesetih godina dobio je potporu državnog vrha. Imao je ne samo turistički, nego širi gospodarski značaj s ciljem pretvaranja Čehoslovačke u pomorsku zemlju. Bili su izrađene i potrebne studije, no tunel na koncu nije krenuo u realizaciju, iako se planiralo da nakon više desetljeća izgradnje bude otvoren upravo 2020.
 
Srpska agresija na Hrvatsku 1991. opet je zaustavila turizam, ali češki turisti vratili su se već 1992. te su dolazili svih ratnih godina i ostvarivali čak 22 posto turističkih noćenja. Kao i u prvoj polovici 20. stoljeća, uglavnom su ljetovali u Istri i u Primorju koji su bili relativno daleko od još uvijek okupiranih područja. Posljednjih dvadesetak godina Česi ljetuju po cijeloj hrvatskoj obali, a 2000. dva je tjedna odmora u Dubrovniku proveo tadašnji češki predsjednik Václav Havel sa suprugom Dagmar. Lipovac je kazao da osim kao posjetitelji Česi danas hrvatskom turizmu ponovno doprinose i kao ulagači unapređujući turističke kapacitete te poručio da o emotivnom odnosu Čeha prema hrvatskom Jadranu svjedoči široko rasprostranjena parola „Vaše more – naše more“, kako glasi naslov dokumentarnog filma češkog oskarovca Jiříja Menzela iz 2010. „Zbog toga ne čudi da se još tijekom pandemije koronavirusa u Češkoj stvaraju planovi kako njihovim građanima omogućiti da i ove godine ljetuju u Hrvatskoj“, zaključio je Lipovac.
Snimka predavanja Česi i hrvatski turizam može se pogledati na poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=_R-3Yg4ol6o&feature=youtu.be (m.l.)

Anketa

Vjerujete li da će Vas maske spasiti od zaraze?

Nedjelja, 20/09/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1504 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević