Get Adobe Flash player
Deustašizacija je magla za dekroatizaciju

Deustašizacija je magla za dekroatizaciju

Komunizam uopće nije pao s padom Berlinskog zida - samo se prebacio u...

Protuzakoniti Zakon o izboru zastupnika

Protuzakoniti Zakon o izboru zastupnika

Čak je 883.042 birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj,...

Kako se dijele

Kako se dijele "ustaške" kune

Na telefonskoj sjednici Srbima dodijeljeno 12 milijuna...

Izdaje naše predizborne

Izdaje naše predizborne

Svaka nova politička garnitura zaposli oko 20.000...

Zločinački karakter propale ideologije

Zločinački karakter propale ideologije

Vinko Puljić: Tko se od zločina ne distancira, taj postaje sudionik i...

  • Deustašizacija je magla za dekroatizaciju

    Deustašizacija je magla za dekroatizaciju

    četvrtak, 21. svibnja 2020. 17:14
  • Protuzakoniti Zakon o izboru zastupnika

    Protuzakoniti Zakon o izboru zastupnika

    srijeda, 20. svibnja 2020. 12:24
  • Kako se dijele

    Kako se dijele "ustaške" kune

    srijeda, 20. svibnja 2020. 19:41
  • Izdaje naše predizborne

    Izdaje naše predizborne

    utorak, 19. svibnja 2020. 13:24
  • Zločinački karakter propale ideologije

    Zločinački karakter propale ideologije

    utorak, 19. svibnja 2020. 13:20

Iseljenik koji se svojim radom podigao iz siromaštva do sreće i uspjeha na sjevernim pampama salitre 

 
 
Pasko Baburica (1875.-1941.) s Kalamote (Koločepa) obogatio se trgovinom mesa i salitre u Čileu, a bio je jedan od glavnih osnivača Jugoslavenskog Lloyda. Novčano je pomogao matičnu crkvu (1910.) i obnovio župničku kuću (1923.), izgradio prostrani pristanišni gat (1924.) i put oko luke Donjeg Čela na Koločepu, te obnovio zvonik (1929.) u Dubrovniku. Za obnovu zvonika Pasko je izdvojio oko 24.000 dolara. U Čileu podiže škole i druge ustanove, te 1927. osniva s Mihom Mihanovićem Jugoslavenski biro za informacije u Splitu i dr. List "Chicago Tribune" navodi: "Pasko Baburica... iseljenik koji se svojim radom podigao iz siromaštva do sreće i uspjeha na sjevernim pampama salitre, danas je najjača sila iza scene u čileanskoj vladi". Bio je glavni (u)dioničar (51%) Banco nacional de Chile. Tridesetak tvornica čileanske salitre omogućavale su tvrtki u vlasništvu (južnoamerički zapisanog) Pascuala Baburizze da bude poznat na bankarskim i poslovnim tržištima Londona i New Yorka.
https://photos.geni.com/p13/c1/c6/50/89/5344483c3c2e37cc/bit64day_original.jpg
Jedanput je gospar Pasko potpisao ček na 4 milijuna engleskih funti. U Čileu je pomagao iseljenicima iz Dubrovnika i Dalmacije. U njegovim tvornicama salitre radilo je preko 40.000 zaposlenika. Bračanin Frano Petrinović bio je glavni direktor tvornica koje je (uključujući industrijsku opremu i nalazišta salitrene rude) zajedno s Paskom Baburicom 1929. prodao sjevernoameričkom koncernu Guggenheim Brothers iz New Yorka, pa se te godine Jugoslavensko-amerikanska plovidba (osnovana 1924. u svrhu razvića prometa prema Peruu i Čileu) i Atlantska plovidba "Ivo Račić" udružuju u Jugoslavenski Lloyd u kojem je gospar Pasko bio potpredsjednik i uložio svoj glavni kapital. Glavnica društva iznosila je 1 milijun engleskih funti, što nije imala nijedna banka ili društvo u bivšoj (staroj) Jugoslaviji. Nikola Mihanović je bio predsjednik Jugoslavenskog Lloyda, a članovi uprave (generalni direktor) Božo Banac, te Frano Petrinović, dr. Miše Kolin i dr. Niko Marinović.
 
(Đivo Bašić, Iseljenički tragovi, Pasko Baburica s Koločepa, Glas Grada, god. IV, br. 197/198, /petak, 19. prosinca 2008./, Dubrovnik, 2008, str. 42.)
 

Đivo Bašić

Anketa

A. Plenković je u tajnosti dozvolio MOL-u da u Mađarskoj i Slovačkoj prerađuje hrvatsku naftu. Je li to izdaja nacionalnih interesa?

Utorak, 26/05/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1280 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević