Get Adobe Flash player
Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

Primjer Milana Babića je dobar i jedini ispravan put za suživot i...

Karolina Velika!

Karolina Velika!

Vidimo izgrađenu osobu koja njeguje obiteljske vrijednosti i od koje...

Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

Vraća Hrvatskoj ustav iz 1974., jer vraća Srbe u ustav, i onda će ići...

IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

IDS-u je uspjelo što nije ni Benitu...

Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

Najviše fantazije danas ima u genderističkoj...

  • Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

    Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:16
  • Karolina Velika!

    Karolina Velika!

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:09
  • Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

    Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

    četvrtak, 06. kolovoza 2020. 09:32
  • IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

    IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:04
  • Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

    Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

    četvrtak, 06. kolovoza 2020. 17:31

Sva tri saborska zastupnika izabrana su prvenstveno glasovima hrvatskih državljana u Bosni i Hercegovini

 
 
Ima li hrvatsko iseljeništvo predstavnika u Hrvatskom saboru nakon ovih izbora? Vrlo kratko i jasno – nema. Sva tri saborska zastupnika izabrana su prvenstveno glasovima hrvatskih državljana u Bosni i Hercegovini (BiH). Ove je godine broj aktivno registriranih birača za izbore za zastupnike u Hrvatski sabor izvan Republike Hrvatske (RH) iznosio 184.786. Od toga je na BiH otpalo 96.535, odnosno 52,24 posto, dakle nešto više od polovice. Na izbore je u 11. izbornoj jedinici izašlo 28.790 birača, što je izlaznost od iznimno niskih 15,58 posto. Nadalje, od onih koji su izašli na izbore, njih 21.898 glasovali su u BiH. Zastupljenost hrvatskih državljana iz BiH u ukupnom broju Hrvata koji su glasovali na ovim parlamentarnim izborima iznosi visokih 76,1 posto.
https://fenix-magazin.de/wp-content/uploads/2018/07/wollfy-krasic-2.jpg
Wollfy Krašić
 
Onima neupućenima u temu ova se informacija zasigurno ne će učiniti problematičnom. Glasovao je onaj tko je želio i unatoč jako niskoj izlaznosti, rezultati su legitimni. Međutim, hrvatski državljani, iseljenici u zapadnoj i sjevernoj Europi te prekomorskim zemljama već gotovo dvadesetak godina trpe konstantno degradiranje svojih prava, što rezultira sve nižom izlaznošću. Nadalje, mnogi od onih koji su zadržali idealistički stav i nastavljaju konzumirati svoje demokratsko pravo na glasovanje, suočeni su s nizom birokratskih prepreka te činjenicom da na glasačka mjesta moraju putovati po nekoliko stotina, pa i više od tisuću kilometara.
 
Tako je u golemoj Kanadi moguće glasovati samo na dva mjesta (Mississauga i Ottawa), a ondje je registrirano samo 1818 birača. Južnije, u SAD-u, moguće je glasovati u Chicagu, Los Angelesu, New Yorku i Washingtonu, a registrirano je neznatno više birača nego u Kanadi – njih 2111. U Kanadi je na glasovanje izašlo 518 osoba, a u SAD-u 131. U Australiji je nešto bolja situacija; ondje je registrirano 2 380, a glasovalo je njih 771. Imajući na umu broj Hrvata i njihovih potomaka u ovim državama (procjena je da ih je samo u SAD-u više od 1,2 milijuna), oslikano je stanje porazno, katastrofalno, budući da je jasno kako hrvatske vlasti od osamostaljenja nadalje nisu uspjele stvoriti snažnije veze s hrvatskim iseljeničkim zajednicama u ovim državama, što bi se očitovalo i kroz uzimanje hrvatskog državljanstva kao želje za poslovnom, znanstvenom, kulturnom i drugom suradnjom ili pak posljedice spomenutih procesa. Ipak, može i gore, a to je slučaj s Južnom Amerikom.
 
Procjenjuje se da hrvatska zajednica u Argentini broji oko četvrt milijuna osoba, u Čileu živi više od 200.000 osoba hrvatskog podrijetla, Brazilu oko 70.000, Peruu oko 6000, Boliviji oko 5000, kao i Paragvaju te Urugvaju, Ekvadoru oko 4000, a prije teškim nemirima razorenoj Venezueli oko 5000. S druge strane, na popisu zemalja s aktivnim registriranim biračima za izbore za Hrvatski sabor nalazi se samo Argentina s 86 osoba, od kojih je glasovalo njih 37. Prvi put, glasovanje nije bilo moguće u Čileu i Brazilu, baš kao ni u Južnoafričkoj Republici, u kojoj živi oko 8000 Hrvata i njihovih potomaka. Upada u oči da se na listi država u kojima je moguće glasovati ne spominje ni Novi Zeland, u kojem živi više od 100.000 Hrvata i njihovih potomaka, a njih više od 2500 ima hrvatsko državljanstvo. Što se tiče zapadnoeuropskih zemalja, najviše aktivno registriranih birača je u Njemačkoj, njih 30.477. Na ove ih je izbore izašlo samo 2 657. Broj Hrvata i njihovih potomaka u Njemačkoj broji se u stotinama tisuća. Hrvatski iseljenici s pravom glasa, sve da i nekim čudom uspiju vlastitim glasovima izabrati saborskog zastupnika, pogođeni su i getoiziranjem u Hrvatskom saboru. Odnosno, bez obzira na to koliko Hrvata izvan RH izašlo na izbore (bilo u BiH, bilo u ostalim zemljama), mogu izabrati samo tri zastupnika.
 
Ta činjenica također djeluje demotivirajuće prilikom raspisivanja izbora. Konkretnim preprekama, zanemarivanju i marginaliziranju u izbornim procesima, pridruženi su i drugi mnogobrojni oblici maćehinskog odnosa vlasti RH prema hrvatskim iseljenicima s hrvatskim državljanstvom, ali i iseljeništvu uopće. Iluzije, nade i snovi da će stvaranje samostalne hrvatske države konačno rezultirati masovnim povratkom u domovinu, prestankom iseljavanja i stvaranjem čvrstih veza na relaciji iseljeništvo-domovina mrtvi su i pokopani u glavama ogromne većine iseljenika. To ilustriraju i ovi izbori. Ono što na kraju ovoga dijela možemo zaključiti jest da je utjecaj hrvatskog iseljeništva na ove izbore u RH bio gotovo nepostojeći. U devet zemalja s velikim hrvatskim iseljeničkim zajednicama u kojima je bilo moguće glasovati (Argentina, Australija, Austrija, Francuska, Kanada, Njemačka, SAD, Švedska i Švicarska), bilo je registrirano 46.953 birača. Glasovalo je njih 5068. Ova analiza ne smije biti shvaćena kao napad na hrvatske državljane u BiH. Štoviše, i oni su, baš kao i hrvatski iseljenici s pravom glasa zakinuti i marginalizirani trenutnim izbornim sustavom.
 
Gledajući šire, Hrvati u BiH Hrvatskoj trebaju biti najvažniji geopolitički saveznik u okruženju. Nemoguće je prenaglasiti važnost RH za Hrvate u BiH i obrnuto na nizu polja. Hrvatske se vlasti posebno moraju angažirati unutar legalnih okvira u pomoći Hrvatima u BiH da zaista budu ravnopravan i konstitutivan narod. No, ulogu i važnost koju bi Hrvati u BiH trebali imati za RH u okružju, na svjetskoj bi razini trebali imati hrvatski iseljenici, kako hrvatski tako i strani državljani. Iako se Hrvatska ne može mjeriti sa svjetskim gigantima poput Indije i Kine, u čijem rastu i razvoju njihovo iseljeništvo igra zamjetnu ulogu, svakako bi kao uzore trebala uzeti Izrael, Irsku ili malenu Armeniju, čija se krvava povijest u 20. stoljeću ispisana gubitkom teritorija i istrebljenjem i masovnim iseljavanjem stanovništva nažalost može uspoređivati s hrvatskom. Njihovi primjeri pokazuju da od iskrene i opširne suradnje mogu profitirati i matična zemlja i njeno iseljeništvo. Hrvatska nažalost ide u suprotnom smjeru.
 
Za početak redefiniranja odnosa između Hrvata izvan RH (s hrvatskim državljanstvom i bez njega) potrebno je pronaći vrstu izbornog sustava u kojem hrvatski državljani u BiH neće, uvjetno rečeno, preglasavati ostale Hrvate izvan RH (oni, nažalost, to jako dobro kušaju na svojoj koži, u mnogo goroj i opasnijoj varijanti) te sustav koji neće biti diskriminirajući prema svim Hrvatima izvan RH – a takav je ovaj trenutni. Mogućnost elektroničkog glasovanja jest metoda koja bi uvelike anulirala veliku prepreku, koja sprečava mnoge hrvatske državljane u inozemstvu da glasuju. Što se tiče izmjene načina na koji glasuju hrvatski državljani izvan RH, neki predlažu povećanje broja saborskih zastupnika koje bi birala tzv. dijaspora, dok drugi predlažu da jednog zastupnika biraju hrvatski državljani iz BiH, drugog oni iz ostatka Europe, a trećeg oni iz prekomorskih zemalja. RH bi, u kontekstu ukupnih reformi koje su joj prijeko potrebne, trebala ići na smanjenje broja saborskih zastupnika.
 
Drugi prijedlog ide za poštenijom raspodjelom „dijasporinih“ saborskih zastupnika, ali je zadržava u marginalnoj poziciji prema ostalim hrvatskim državljanima. Jedina mogućnost za pravedniji položaj hrvatskih državljana izvan RH jest promjena cijelog izbornog sustava, u kojem će svaki glas, bio on dan u Lici, Međimurju, Konavlima i Baranji, ili Kaliforniji, Viktoriji, Buenos Airesu, Bavarskoj, Gradišću, Moliseu ili Hercegovini biti jednakovrijedan. Ista je stvar i sa sumom odnosa između Hrvata izvan RH i Hrvatske. Jedino radikalna transformacija načina na koji je ustrojena i na koji funkcionira RH otvara mogućnost i za bolji život hrvatskih građana unutar RH i njeno snažnije povezivanje s milijunskim hrvatskim iseljeništvom, što može stvoriti preduvjete za povratak dijela iseljenika. Iako to mnogi pokušavaju pobiti, interesi najvećeg dijela stanovništva RH i hrvatskog iseljeništva su istovjetni – Hrvatska s više demokracije i slobode. Ne napuštaju li Hrvati svoju domovinu već više od stoljeća upravo zbog deficita tih faktora?


Wollfy Krašić, https://m.vecernji.hr/vijesti/ima-li-hrvatsko-iseljenistvo-predstavnika-u-hrvatskom-saboru-nakon-ovih-izbora-1416893

Anketa

A. Plenković i T. Medved dodvoravaju se Srbima. Je li to izdaja?

Četvrtak, 13/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1524 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević