Get Adobe Flash player
POPIS PUČANSTVA - Srbi će sami sebe popisivati

POPIS PUČANSTVA - Srbi će sami sebe popisivati

Riječ "samodopisivanje" sama po sebi najbolje govori kakvo nas...

Infantilno nadmudrivanje dvojice predsjednika

Infantilno nadmudrivanje dvojice predsjednika

Sjetite se svih putovanja bivših predsjednika. Osim toga, tko...

Dvojica eksponenta velikosrpske politike u Hrvatskoj

Dvojica eksponenta velikosrpske politike u Hrvatskoj

Kardinal Stepinac i tadašnja hrvatska država organizirali su...

Hrvatskom vladaju potomci ubojica 1945.

Hrvatskom vladaju potomci ubojica 1945.

Oni koji blokiraju proglašenje svetim bl. Stepinca blokiraju i...

Odricanje valjanosti primjene odluka KPJ

Odricanje valjanosti primjene odluka KPJ

Komunistička Partija Jugoslavije donosila je odluke suprotne postojanju i...

  • POPIS PUČANSTVA - Srbi će sami sebe popisivati

    POPIS PUČANSTVA - Srbi će sami sebe popisivati

    srijeda, 16. rujna 2020. 17:30
  • Infantilno nadmudrivanje dvojice predsjednika

    Infantilno nadmudrivanje dvojice predsjednika

    ponedjeljak, 14. rujna 2020. 15:00
  • Dvojica eksponenta velikosrpske politike u Hrvatskoj

    Dvojica eksponenta velikosrpske politike u Hrvatskoj

    četvrtak, 17. rujna 2020. 18:43
  • Hrvatskom vladaju potomci ubojica 1945.

    Hrvatskom vladaju potomci ubojica 1945.

    četvrtak, 17. rujna 2020. 09:45
  • Odricanje valjanosti primjene odluka KPJ

    Odricanje valjanosti primjene odluka KPJ

    četvrtak, 17. rujna 2020. 09:55

Nebriga hrvatskih vlasti za Hrvate izvan Hrvatske
 

 
Donošenjem Zakona o pravima i slobodama nacionalnih manjina u Skupštini SRJ 26. veljače 2002., hrvatskoj je nacionalnoj zajednici u Srbiji,  prvi put priznat status manjine. Priznanje statusa omogućilo je formiranje Hrvatskog nacionalnog vijeća, kao krovne  udruge hrvatske nacionalne zajednice u Republici Srbiji. Godine 2009. donesen je i Zakon o nacionalnim savjetima (vijećima) nacionalnih manjina (Službeni glasnik RS br. 72/2009). Zakonom se uređuju nadležnosti nacionalnih vijeća u području kulture, obrazovanja, informiranja i službene uporabe jezika i pisma, postupak izbora, financiranje i druga pitanja značajna za rad nacionalnih vijeća. Zakonom je predviđeno osnivanje Savjeta za nacionalne manjine i Fond za poticanje društvenog, ekonomskog, kulturnog i općeg razvoja nacionalnih manjina kojim bi se iz proračuna financirale aktivnosti i projekti vezani za poboljšanje položaja i razvija kulturnog stvaralaštva nacionalnih manjina.
http://www.gradsubotica.co.rs/wp-content/uploads/2013/11/rep-bunjevci-600x395.jpg
Nikola Babić, član "Nacionalnog saveta Bunjevaca": "Nikad uz Hrvate, uvek uz Srbe..."
 
Hrvatsko nacionalno Vijeće osnovano je 2002. godine, a konstitutivna sjednica održana je 25. 1. 2003. godine. HNV kao krovna udruga zastupa Hrvate u ostvarivanju svojih prava, službene uporabe jezika, obrazovanja, informiranja, kulture i gospodarstva. Hrvatsko nacionalno vijeće je godine 2003. obnovilo izdavanje informativno političkog tjednika "Hrvatska riječ", koji je izlazio od 1945. do 1956. godine. Vlastitim sredstvima kupljena je i obnovljena kuća u kojoj je sjedište HNV-a u Subotici.
 
Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o izboru narodnih poslanika Republike Srbije od 25. veljače 2004. godine ukinut je cenzus za predstavnike nacionalnih manjina. Promjene izbornog zakonodavstva ipak ne omogućavaju brojčano malim nacionalnim zajednicama da imaju svoje predstavnike u najvišem predstavničkom tijelu Republike Srbije, budući da izmjene zakona podrazumijevaju izravan ulazak u parlament samo onim predstavnicima manjinskih zajednica koje imaju prirodan prag. Za stranke nacionalnih manjina u Skupštini AP Vojvodine ukinut je cenzus od 5 %, odnosno za manjinske stranke predviđeni prag je onaj koji je potreban da prođe barem jedan predstavnik manjinske zajednice, što ovisi o broju birača koji su izašli na birališta (15.000.-17.000. glasova).
 
U Beogradu, 15. studenog 2004. godine, je potpisan Sporazum o zaštiti prava hrvatske manjine u „Srbiji i Crnoj Gori“ i srpske i crnogorske manjine u RH. Sporazum predviđa ostvarivanje nacionalnih prava za hrvatsku manjinu u SCG na isti način kako to ostvaruju predstavnici srpskog i crnogorskog naroda u RH, a u skladu s opće prihvaćenim standardima. Sukladno Sporazumu osnovan je Mješoviti odbor za praćenje njegove provedbe i predlaganje mjera za poboljšanje statusa nacionalnih manjina u jednoj i drugoj državi. Održane su tri sjednice Mješovitog odbora za manjine međutim preporuke Mješovitog odbora ne ostvaruju se naročito glede zastupljenosti predstavnika hrvatske nacionalne manjine u predstavničkim i izvršnim tijelima te lokalnim tijelima vlasti.
 
Na području Srbije postoji niz hrvatskih udruga i institucija čija je osnovna djelatnost očuvanje običaja, kulture, jezika i informiranje. Najviše udruga i institucija nalazi se na području općine Subotice, a među njima najznačajnije su: Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, „Hrvatska riječ“, Hrvatsko akademsko društvo, Bunjevačko kolo, Hrvatska čitaonica, Matica hrvatska, HKPD Matija Gubec iz Tavankuta i dr. Na području Sombora i Podunavlja aktivno je šest udruga, a najpoznatije su HKD Vladimir Nazor iz Sombora, KUD HRVATA Bodrog iz Bačkog Monoštra, HKPZ Šokadija iz Sonte. U Srijemu djeluje pet udruga: u Petrovaradinu, Novom Slankamenu, Rumi, Golubincima i Srijemskoj Mitrovici. U Zemunu postoji udruga Hrvata Ilija Okrugić i Društvo hrvatske mladeži.
 
U skladu s odredbama tih zakona moguće je formirati razrede na jeziku nacionalne manjine uz uvjet da je najmanje 15 učenika u razredu. U Republici Srbiji nastava na hrvatskog jezika izvodi se od 2002./2003. godine, a nastava u srednjim školama izvodi se od 2006./2007. godine. Trenutačno se nastava izvodi u pet osnovnih škola u Subotici, Đurđinu, Maloj Bosni i Tavankutu i tri srednje škole na području Grada Subotice. Hrvatski jezik također je zastupljen u dvojezičnoj, mađarsko-hrvatskoj Biskupijskoj klasičnoj gimnaziji i sjemeništu „Paulinum“ u Subotici. Od visokoškolskih ustanova jedino Teološko-katehetski institut, kao viša školska ustanova Subotičke biskupije u Subotici izvodi nastavu i na hrvatskom jeziku. Predškolsko obrazovanje na hrvatskom jeziku izvodi se u okviru vrtićkih odjela: u Subotici (vrtić „Marija Petković“), u Tavankutu (vrtić „Donji Tavankut“), u Maloj Bosni (vrtić „Bambi“), te u predškolskoj ustanovi „Naša radost“ u Subotici gdje se nastava izvodi po Montessori programu.
 
Nastavu na hrvatskom jeziku u školama u Vojvodini izvodi i četiri nastavnika iz Republike Hrvatske, upućenih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te postojeći nastavnici u redovitim školama (bez obzira na predmet koji predaju), koji svoju satnicu nadopunjavaju predajući hrvatski jezik i kulturu. http://rs.mvep.hr/hr/bilateralni-odnosi/hrmanjina/ Unatoč svemu navedenom, položaj Hrvatske manjine u Srbiji je težak. Pritisci, prijetnje i napadi na Hrvate u Srbiji česti su. Republika Srbija je u procesu pridruživanja EU-u bila u obvezi usvojiti Akcijski plan za ostvarivanje prava nacionalnih manjina u okviru Pregovaračkog poglavlja 23, pregovora s EU-om, koji je dobio potporu  i pozitivne ocjene Europske komisije i pojedinih zemalja članica Europske unije, pa čak i Hrvatske. https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/hrvatska-dala-pisanu-suglasnost-za-otvaranje-poglavlja-23-pregovora-o-pristupu-srbije-u-eu---439093.html
Prema posljednjem popisu stanovništva u Srbiji održanom 2011. godine, 57.900 osoba se izjasnilo kao Hrvati (12.702 osobe manje nego 2002. godine; udio Hrvata u ukupnom broju stanovnika s 0,94 posto pao na 0,81 posto). Najviše Hrvata živi na području Vojvodine - u Bačkoj i Srijemu – 47.033, Subotici i okolici – 14.536 te Beogradu i Zemunu.
 

Lili Benčik

Europska Hrvatska ne može se otarasiti balkanskoga brloga

 
 
Narod, koji uvijek traži zaštitnika, nije vrijedan slobode.
(Ante Starčević)
 
Europska Hrvatska, koja je prvih šest mjeseci ove godine predstavljala Europsku uniju, podbacila je na svim razinama. U prijestolnici europske kulture u Rijeci, srpski ''umetnik'' postavio je petokraku na riječki neboder, a gradska uprava okitila ulice i trgove jugoslavenskim zastavama, pa je Republika Hrvatska bila predstavljena u znakovlju komunističke i jugoslavenske (ne)kulture u europskoj Hrvatskoj. Pretpostavimo, da je grad Krakov bio izabran za predstavljanje Europske kulture, bi li Poljaci postavili petokraku na neboder u Krakovu i izvjesili zastave krvavog okupatora - Sovjetskog Saveza. Sigurno tako nešto nitko se ne bi usudio ni glasno misliti. Hrvatska prošlost puna je suprotnosti i to većinom svojom krivnjom. Poljaci su svojim neprijateljima (Nijemcima i Rusima) prokrčili put da pobjegnu iz Poljske bez povratka, a Hrvati svoje neprijatelje mame da se ponovno vrate!
https://torontorealtyblog.com/wp-content/uploads/2013/01/WolfDen.jpg
Komu je u interesu da Srbija uđe u Europsku uniju? Vlada RH trebala je održati skup ''regionalnih država'' s nakanom njihovog brzog ulaska u EU. Himbena Europa ponovno je pokušala gurnuti Hrvatsku u ''regionalnu (balkansku) zajednicu'', kako bismo nastavili krvariti u zagrljaju ''bratstva i jedinstva''. Božjom providnošću nije došlo do željenog skupa zbog koronavirusa, nego su državnici ''regiona'' preko elektronskih uređaja razgovarali i planirali kako bi čim prije proširili Europu istočno od rijeke Drine. Vlada Plenković-Pupovac imala je u ovom mandatu primarnu zadaću uvući Srbiju u Europsku uniju, bez izručivanja posmrtnih ostataka hrvatskih branitelja i civila koje su pobili u ratu u logorima smrti; povratak ukradene imovine, arhiva, umjetnina i nadoknadu za ratnu štetu. Postoji još jedna prirodna i povijesna prepreka. Naime, ćuprija na Drini nije mogla premostiti istočnu i zapadnu civilizaciju, stoga je car Teodozije  395. godine podijelio Rimsko Carstvo na dva dijela - istočno i zapadno. Granica Istočnoga i Zapadnog Rimskog Carstva bila je  ijeka Drina, tako da je današnja Bosna i Hercegovina ušla u podneblje Zapadnoga Carstva. Svi imperijalistički nasrtaji s Istoka (Mongoli, Turci, Rusi i Srbi), koji su prešli granicu na Drini, vremenom su bili protjerani na istočnu stranu rijeke Drine i nikad se više nisu povratili, izuzev Srba, koji su pod okrivljen jugoslavenstva, dva puta prešli forbidden granicu na Drini, ali bili su protjerani u ''otadžbinu'' odakle su i došli. Ali još uvijek najveći neprijatelji hrvatskom narodu su njegovi ukućani.
 
Đokovićev turnir imao je Trojansku taktiku
 
Ništa pod nebeskim svodom nije slučajno. Sama ideja da se jedan takav športski turnir održi, veoma je smišljen politički čin. ''Turnirom  smo željeli poslati poruku ujedinjena i solidarnosti u regiji'', rekao je Đoković. Značajno je također da je Đoković u drugoj poruci iz Zadra  čestitao ''Crvenoj zvezdi'' na šampionskoj tituli. Treba pojasniti da njegova čestitka ima i drugu stranu. Zloglasni ratni zločinac ''kapetan'' Dragan Vasiljković, nakon izlaska iz Lepoglave, veličanstveno je  dočekan u Beogradu i promoviran u počasnim kapetanom ''Crvene zvezde''. To je: ''Prema pandžama naslikati lava, tj. po sitnom dijelu suditi o čitavoj pojavi". (Alkej)
 
''On (Novak) je nacionalist, kao i ja, i većina ljudi u Srbiji. Naša zemlja je Srbija, naša stranka je Srbija'', kazao je njegov otac Srđan. Novak je ''čedo'' iz miješanog braka: otac Srđan - Crnogorac, a majka  Dijana - Hrvatica. malo čudna kombinacija. U razgovoru s jednim prijateljem  (Židovom) htio je znati: ''Tko su Novakovi roditelji?'' Novine kažu: ''Otac mu je pravoslavac -  Crnogorac, a  majka katolkinja - Hrvatica.'' On na to reče: ''Pa, da je njega rodila Židovka nikada on ne bi bio Srbin''. Dakle, u Đokovićevoj obitelji nema ništa srpskog osim u (ne)razumu ili računici. Nitko ne dovodi u pitanje Đokovićev talent u tenisu i uspjehe diljem svijeta, ali njegove su političke nakane licemjerne, jer ne može reći da ima crnogorsko i hrvatsko podrijetlo/korijenje, stoga mu jugoslavenstvo najviše odgovara, a Srbima je svejedno, bio on Srbin ili Jugoslaven - samo neka je Srbija.
 
Opet, nije slučajno da se Đokovićeva turneja održala u Zadru, baš na krvavu obljetnicu atentata u beogradskoj skupštini  (20. lipnja 1928.) kada je Puniša Račić upucao hrvatske zastupnike: Stjepan Radić, Pavao Radić, Ivan Pernar, Đuro Basariček i Ivan Granđa. Isto takao, nije slučajno da je vlada Plenković-Pupovac zaboravila na odluku Hrvatskog sabora (2015.) da je 20. lipnja proglašen Dan sjećanja na  Lipanjske žrtve (1928.) Krešo Beljak, saborski zastupnik i predsjednik HSS-a, nije se sjetio Dana sjećanja! Kakve muke muče kosti pokojnog Stjepana Radića i poginulih zastupnika HSS-a sada, kad je Beljak na čelu njihove stranke, što je očita sprdnja HSS-u i Lipanjskim žrtvama. Međutim, naši (anti)fašisti nisu zaboravili proslaviti i položiti vijence u povodu  ''Dana antifašističke borbe''.
 
Tko će platiti velike troškove ovog sramotnog turnira?
 
''Troškove bruke u Zadru trebaju snositi Ivanišević i njegov srpski kolega. Ono što se u Zadru trebalo pretvoriti u 'svjetski teniski spektakl godine' pretvorio se neoprostivu 'hrvatsku sramotu godine'. Naime, Goran Ivanišević sa svojim srbijanskim Novakom Đokovićem prije svega u želi da i u vrijeme koronavirusa navodno zarade novac (sigurno nisu došli besplatno) bili su glavni organizatori i propagatori ovog turnira samo i isključivo zahvaljujući nepridržavanja uputa Stožera za civilnu zaštitu RH pretvorio u katastrofu i sramotu o kojoj danas piše 'cijeli svijet'. Osim što je to trebao biti 'svjetski spektakl u tenisu' to je na neki način trebao biti i turnir – bratstva i jedinstva.'' (Mladen Pavković, Hrsvijet.net, 22. 6. 2020.)
 

Rudi Tomić, Toronto

Jedini uspjeh zabilježen je u Srijemskoj Mitrovici, gdje je prošao član Predsjedništva DSHV-a Krunoslav Đaković na listi radikala

 
 
Težak poraz Tomislava Žigmanova na izborima u Srbiji. Izgubio je na svim mjestima. Nije prošao u državnom parlamentu jer je njegova srpska lista dobila tek 0,98 posto glasova birača. Nije prošao ni u pokrajinskoj skupštini jer je prvi njegov na listi bio tek na 19. mjestu (jako loše ispregovarano), a u Subotici je dobio tek 2 vijećnika, koliko je i imao, a treći je koalicijski partner. Prošao mu je još samo jedan vijećnik na zajedničkoj listi Vojvođanskog fronta u Baču (Željko Pakledinac) i, skandalozno, u Srijemskoj Mitrovici prošao je član Predsjedništva DSHV-a, katolički raspop Krunoslav Đaković, i to listi SNS-a – četničkih radikala. Inače, Đaković je predsjednik Podružnice Srijemska Mitrovica DSHV-a, koji je bio na 26. mjestu na izbornoj listi pod nazivom "Aleksandar Vučić  - za našu decu" na lokalnim izborima u gradu Srijemska Mitrovica.  Izborna lista pod nazivom "Aleksandar Vučić - za našu decu" dobila je 58,01 % glasova i osvojila 42 mandata u gradu Srijemska Mitrovica. Jedina hrvatska stranka koja je išla na izbore samostalno – Hrvatski demokratski forum – dobio je 1,26 posto glasova i nisu ušli jer im nisu priznali manjinski status, inače bi ušli po prirodnom pragu.
https://static.rtv.rs/slike/2020/02/18/sns-vucic-za-nasu-decu.jpg
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini na lokalnim izborima u gradu Subotici osvojio je tek 2 vijećnička mandata, a na lokalnim izborima u općini Bač jedan mandat, gdje su sudjelovali u koaliciji pod nazivom Vojvođanski front (VF). Koalicija Vojvođanski front u Baču osvojila je  dva mandata, s obzirom na to da su dobili potporu 10,53 posto glasača. Na lokalnim izborima u gradu Subotici izborna lista pod nazivom Vojvođanski front - ujedinjeni za demokratsku Suboticu je osvojila 4,98 posto glasova i 3 mandata. DSHV će u novom sazivu subotičkog parlamenta imati 2 vijećnika: Tomislava Žigmanova koji je bio nositelj liste i Josipu Vojnić na 3. mjestu. 
Time je DSHV "ponovio" najgori izborni rezultat od 2016. godine u Subotici, što znači da ne će moći formirati svoju vijećničku grupu, za koju je potrebno da bi se formirala tri vijećnika. 
 
DSHV u Somboru ostvario je slabiji izborni rezultat na lokalnim izborima u odnosu na izbore održane 2016., i DSHV u novom sazivu Gradskog vijeća ne će vijeća imati vijećnika. Na lokalnim izborima u gradu Somboru, izborna lista pod nazivom Vojvođanski front - ujedinjeni za demokratski Sombor dobila je 1104 glasa i osvojila 2 mandata, a kandidat DSHV-a Zoran Čota je bio na 3 mjestu izborne liste. 
Na lokalnim izborima u gradu Zrenjaninu, izborna lista pod nazivom Vojvođanski front - ujedinjeni za demokratski Zrenjanin dobila je 5,97 % glasova i osvojila 4 mandata koja su pripala Ligi socijaldemokrata Vojvodine, a kandidat DSHV-a Aleksandar Lakatuš bio je na 12 mjestu izborne liste. Na lokalnim izborima u gradu Novi Sad, izborna lista pod nazivom Vojvođanski front - ujedinjeni za demokratski Novi Sad osvojila je 4,43 % glasova i 3 mandata. Kandidat DSHV-a Mato Groznica bio je na 15. mjestu izborne liste. Na lokalnim izborima u općini Beočin, izborna lista pod nazivom „Vojvođanski front – ujedinjeni za demokratski Beočin dobila je 203 glasa i nije prošla izborni cenzus od 3 %. Socijalistička partija Srbije (SPS) osvojila je više glasova od Srpske napredne stranke (SNS) na lokalnim izborima u Beočinu, pokazuju rezultati izbora koje je objavila općinska izborna komisija. SPS je dobio 4.170 glasova, a SNS je ukupno dobila 4.010 glasova.
 

Vid Hinković

Anketa

Vjerujete li da će Vas maske spasiti od zaraze?

Petak, 18/09/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1480 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević