Get Adobe Flash player
Nacizam u Hrvatskoj na Plenković-Dolfijev način

Nacizam u Hrvatskoj na Plenković-Dolfijev način

Znate li tko je u povijesti tražio da se cinkaju roditelji, rođaci,...

Faktograf – hrvatska verzija

Faktograf – hrvatska verzija "Ministarstva istine"

Faktograf.hr je paradržavno kontrolno medijsko tijelo u službi...

Sada znamo zašto je Plenković nametnuo IK

Sada znamo zašto je Plenković nametnuo IK

Europska komisija prijeti sankcijama kako bi nametnula LGBT...

Plen Ki Moon – naš suvremeni Münchhausen

Plen Ki Moon – naš suvremeni Münchhausen

Problem je što se hvali "postignućima", a ne smatra se...

Cjepivo Moderne dokazano izaziva rak

Cjepivo Moderne dokazano izaziva rak

Moderna do danas nije proizvela niti jedno cjepivo koje je odobreno za...

  • Nacizam u Hrvatskoj na Plenković-Dolfijev način

    Nacizam u Hrvatskoj na Plenković-Dolfijev način

    srijeda, 02. prosinca 2020. 16:07
  • Faktograf – hrvatska verzija

    Faktograf – hrvatska verzija "Ministarstva istine"

    četvrtak, 03. prosinca 2020. 10:44
  • Sada znamo zašto je Plenković nametnuo IK

    Sada znamo zašto je Plenković nametnuo IK

    srijeda, 02. prosinca 2020. 14:43
  • Plen Ki Moon – naš suvremeni Münchhausen

    Plen Ki Moon – naš suvremeni Münchhausen

    srijeda, 02. prosinca 2020. 14:32
  • Cjepivo Moderne dokazano izaziva rak

    Cjepivo Moderne dokazano izaziva rak

    četvrtak, 03. prosinca 2020. 14:36

Tendencije asimilacije u Austriji

 
 
Jedna od velikih poteškoć za novo Gradišće je ležala u tom, da su veći varoši, ki su dosle bili lokalna središća trgovine, uprave i politike, ostali kod Ugarske. Novostvorena nimška uprava i nimškonacionalna propaganda putem školskoga društva Südmark izazvale su pritisak asimilacije.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e5/Trianon_Karte_Dt_verbessert.PNG
Poslije Prvoga svjetskog rata Burgenland/Gradišće otrgnuto je od Mađarske i pripojeno je Austriji (označeno crvenom bojom)
 
Stav hrvatskoga stanovničtva u pitanju priključenja Gradišća Austriji 1920./21. ljeta odredjivao je s jedne strani strah, da će biti odrizano od industrijskih područjev i tržišć u gospodarski razvijenijoj Austriji, a s druge strani strah, da će pod austrijanskimi školskimi zakoni izgubiti svoje osnovne škole na materinskom jeziku. Austrijanski školski zakon o osnovnom školstvu je strogo lučio crikvu i školu. Tim se je mnogim činio ugrožen daljnji opstanak katoličanskih osnovnih škol na materinskom jeziku.
 
Zbog toga je 1920. ljeta utemeljeno Hrvatsko kulturno društvo pod peljanjem klerikalnokonzervativnih učiteljev i duhovnikov predalo graničnoj komisiji pobjedničkih sil memorandum, u kom je potribovalo, da hrvatska sela ostanu kod Ugarske. Posljedica toga je bila, da su po odredjenju nove zemaljske granice hrvatska sela u neposrednoj blizini granice s oko 10.000 stanovnikov pripisana Ugarskoj.
 
Za četire jezike Gradišća (romanes, ugarski, hrvatski, nimški) je po priključenju Gradišća uloga najvažnijega javnoga jezika jasno prešla od ugarskoga na nimški. Tu novu hijerarhiju su pripadniki svih jezičnih grup u Gradišću mentalno prihvatili. Pritisak, da moraju vladati nimškim jezikom bolje nego hrvatskim, ki je prouzrokovao kod pripadnikov jezične grupe stalno smanjenje jezične kompetencije u materinskom jeziku, kot i znatno smanjeno značenje manjinskih jezikov u školstvu i obrazovanju, su uz gubljenje jezika očividni uzroki kulturne i etničke asimilacije u Gradišću do dana današnjega.
 
(Nastavak slijedi)
 

Franjo Schruiff, “Zur Geschichte und Entwicklung der kroatischen Volksgruppe”; http://www.hkd.at/index.php?option=com_content&view=article&id=43&Itemid=168&lang=hr

Pokušaji madjarizacije

 
 
Intenzivni pokušaji nacionalističkih ugarskih vladov med 1879. i 1918., da dostignu proširenje ugarskoga jezika i potisnu manjinske jezike – i pomoću masivnih mjer madjarizacije na polju podučavanja i službenoga jezika – imali su samo skromne uspjehe. Polag rezultatov brojidbe 1920. ljeta je samo 26,8 procentov svega stanovničtva Gradišća vladalo usmeno i pismeno ugarskim jezikom.
http://images.derstandard.at/t/12/20071001/tafel.jpg
Duhovna elita narodne grupe, pred svim učiteljstvo i duhovničtvo, stekla je većinom izobrazbu na ugarskom jeziku pa je bila prougarski raspoložena.
 
Gospodarstvo i socijalna struktura
 
Vinogradarstvo i trštvo vinom, gajenje žita i blaga bili su stoljeća dugo gospodarski temelji Gradišćanskih Hrvatov. Hižičarski sloji su jur u 19. stoljeću počeli migrirati, iskajući si posao spočetka kot djelači pri žetvi, kasnije kot djelači u industriji i gradjevinstvu u industrijski regija Bečke kotline, u Beču i Gracu. U isto vrime došlo je i do velikoga iseljavanja u SAD, ko je dostignulo svoj vrhunac na rubu stoljeća. U vrime sloma Habsburške monarhije je jur već od polovice hrvatskoga stanovničtva sjevernoga Gradišća bilo zaposleno u industriji. No u sridnjem i južnom Gradišću je broj zaposlenih u poljodjelstvu iznašao još svenek 67 procentov. Važan problem za Hrvatice i Hrvate u Prvoj republiki je ada bilo pitanje agrarne reforme. Površine poljnoga i loznoga gospodarstva ostale su u Gradišću ne glede na manje korekture u korist Hrvatov i dalje u ruka ugarskih i nimško-austrijanskih veleposjednikov. Uz mala i najmanja imanja Hrvatov od dvih do petih hektarov postojali su posjedi od već tisuć hektarov zemlje. Izgradnja udruženj po uzoru Raiffeisena nije imala mnogo već uspjeha od agrarne reforme. Mnogo ljudi bilo je prisiljeno, da se odseli.
 
(Nastavak slijedi)
 

Franjo Schruiff, “Zur Geschichte und Entwicklung der kroatischen Volksgruppe”; http://www.hkd.at/index.php?option=com_content&view=article&id=43&Itemid=168&lang=hr

Suborci hrabro ginu

 
 
Kao na ružama kapi poslije kiše,
na tvom licu krupne suze stoje,
jer voljenog dragana nema više,
u rat pođe, ali zauvijek otiš’o je.
http://www.happytv.rs/slika.php?src=/images/ovaj-video-ce-vam-oziveti-najlepse-letnje-trenutke/42449zaljubljeni%20youtube.JPG&h=410&w=750&zc=1
Na odlasku tebi reče da ne plačeš,
da te voli, sve tvoje, senku tvoju,
vratit će se i zna da ga ti čekat ćeš,
dok se bori za domovinu svoju.
 
Sa ratišta ti piše svakoga dana,
a ti strepiš za njegovu sudbinu,  
jer kaže da je pun krvavih rana,
i da njegovi suborcihrabro ginu.
 
Zemlju i sela oslobađaju u nizu,
jučersu stali na kamen granični,
piše da je kraj rata sasvim blizu,
no stiže telegram, crni, zvanični.
 
I kao na ružama kapi poslije kiše,
na licu mnogih djevojaka su suze,
voljenih im dragana nema više,
u rat su pošli, on ih zauvijek uze.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Subota, 05/12/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2617 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević