Get Adobe Flash player

Hrvatska je u EU-u više od 6 godina – zašto baš hrvatski jezik mora nešto još čekati?

 
 
Često možemo čuti da hrvatski jezik nije ugrožen i da je afirmiran službenim priznanjem jednoga od jezika Europske unije. Zaista nije ugrožen jer je hrvatski 24. službeni jezik u Europskoj uniji. Sve je iznimno dobro i valjda tip-top, ali što je od toga priznanja dobro, ako de facto hrvatski jezik već godinama ne može potpuno službeno funkcionirati u Europskom parlamentu. Uzgred budi rečeno da je akademik Stjepan Krasić u sklopu obilježavanja “Mjeseca hrvatskoga jezika” u Dubrovniku rekao: ”Nasmijali su me političari kad su rekli kako je hrvatski jezik postao 24. službeni jezik Europske unije, pa hrvatski jezik je bio prvi u Europi i jedan od svjetskih jezika!” (Stjepan Krasić: Nasmijali su me političari kad su rekli kako je hrvatski jezik postao 24. službeni jezik Europske unije, pa hrvatski jezik je bio prvi u Europi i jedan od svjetskih jezika!).
Još u srednjem vijeku hrvatski je pod imenom ilirski bio jezik diplomacije u Carigradu, Rimu, Parizu…, bio je dakle svjetski jezik koji se je izučavao i predavao na nekoliko europskih sveučilišta. Mogu li sada, primjerice, Hrvati pisati institucijama Europske unije na hrvatskom i od njih primati odgovor na svojem materinskom, hrvatskom jeziku, ako još ne postoji u Europskom parlamentu tzv. “kapacitet za osiguravanje cjelovite prevoditeljske usluge”?
https://www.lingua-centar.hr/lingua-centar/img/eu_funds.jpg
Hrvatska je u Europskoj uniji već od 1. srpnja 2013. godine, više od šest godina! Koliko još zatreba godina da hrvatski bude potpuno primijenjen u radu Europskoga parlamenta?Ako hrvatski je ravnopravan ostalim jezicima EU, zašto baš hrvatski i pojedini drugi jezici moraju nešto još čekati? Premnogo se govori o bogatstvu i jezičnoj raznolikosti različitih jezika u EU, ali u stvarnosti, na djelu i dalje je “caru carevo, a Bogu Božje”. I sada hrvatski jezik zauzima neravnopravan položaj u Europskoj uniji, piše ruski slavist, kroatist i sociolingvist armenskog porijekla Artur Bagdasarov za HKV.
 
Hrvatskomu jeziku su otvorili vrata, s jedne strane, ali s druge strane zatvorili na neodređeno vrijeme pravo potpunoga funkcioniranja zajedno s ostalim službenim jezicima Europske unije. Stvara se katkada dojam da čekaju neki drugi jezik, vjerojatno srpski, pa da se konačno riješi sudbina hrvatskoga u Europskom parlamentu. Zajednički jezik je, po svemu sedeći, jeftinije rješenje nego nekoliko srodnih jezika. Podsjetimo, britanski zastupnik u Europskom parlamentu Charles Tannoch jednom je prigodom rekao: ”Malo sam iznenađen najavom hrvatskoga jezika kao službenoga. Ne mislite nas valjda obremenjivati troškovima prevođenja na hrvatski, bosanski, crnogorski i srpski? Stanovnici zapadnoga Balkana moraju se dogovoriti o jednom jeziku koji svi razumiju” (v. portal Index, 21. ožujka 2007.).
 
Koristim prigodu kao kroatist zahvaliti eurozastupnici gospođi Ruži Tomašić na nastupu u zaštitu hrvatskoga jezika na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. Svaka joj čast! Podsjetimo da još 2013. god. na plenarnoj sjednici Europskoga parlamenta upozorila eurozastupnike na opasne tendencije pokušaja guranja hrvatskoga jezik u neki zajednički jezik. Izvan svake dvojbe, zastupnicu Ružu Tomašić koja je ponovno otvorila pitanje zastupljenosti hrvatskoga jezika u EU valja poduprijeti i zahvaliti joj na dobrom radu u Europskom parlamentu.
 
Na žalost institucije koje su odgovorne za skrb i širenje hrvatskoga jezika u svijetu ponovno šute, umjesto da budu zajedno sa svojim zastupnicima.Hrvatska je ušla u Europsku uniju sa svojim Ustavom gdje je hrvatski jedan i jedinstven službeni jezik, drugoga nema i ne će biti nikad. Treba u krajnjoj liniji poštovati izbor, čast i dostojanstvo bilo kojega naroda, njegovu etnolingvokulturnu baštinu, istobit (identitet) i ustav.
 
Dr. sc. Artur Bagdasarov,  ruski je slavist, kroatist i sociolingvist armenskog podrijetla. Rođen je u Bakuu (Azerbajdžan) te je studirao slavistiku na Filozofskom fakultetu u Sankt Petersburgu, obranivši doktorsku dizertaciju o razlikama između hrvatskog i srpskog književnog jezika. Predaje hrvatski jezik i sociolingvistiku na više moskovskih fakulteta. Sudjelovao je na brojnim slavističkim skupovima u Rusiji i Hrvatskoj te je vanjski suradnik tjednika Hrvatsko slovo (Zagreb) i suurednik časopisa Riječ (Rijeka). Također je dobitnik Inine nagrade za promicanje hrvatske kulture u svijetu.
 

Artur Bagdasarov, https://narod.hr/hrvatska/dr-sc-artur-bagdasarov-hrvatska-je-u-eu-vise-od-6-godina-zasto-bas-hrvatski-jezik-mora-nesto-jos-cekati

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Treba li, nakon neuspjeha u Bakuu, smijeniti Zlatka Dalića?

Nedjelja, 15/09/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1231 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević