Get Adobe Flash player

Lijevo ili desno – nema razlike

 
 
Kada se riječ, stih, rečenica ili čitav iskaz mogu čitati i slijeva nadesno i zdesna nalijevo, kada u oba smjera nalazimo isti fonemski slijed i (potencijalno) isti tekst, imamo posla s palindromom. Pri odostražnome čitanju granice između riječi su drukčije te je čitatelj taj koji osvještava i interpretira palindromsku strukturu iskaza. Savršenu definiciju te figure ponudio je Švicarac André Thomkins: Retroworter (retroslovnik). Palindrom je, naime, opisao palindromom.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/DNA_palindrome.svg/600px-DNA_palindrome.svg.png
Kada riječ ima zrcalnu strukturu, govorimo o prirodnom palindromu ili polupalindromu, jer ona nije rezultat svjesnoga rada u jeziku, govornik za njom ne poseže iz estetskih razloga niti osvještava činjenicu da se u oba smjera čita jednako. U hrvatskome jeziku takve su riječi: apokopa, bob, dovod, kajak, kapak, kisik, Krk, kuk, kuluk, melem, neven, oko, pokop, pop, potop, pup, radar, ratar, reper, rever, romor, rotor, sukus, šaš, tat, teret, topot, varav, zalaz...
 
Najduži poznati palindromski leksem je finska riječ saippuakauppias koja označava trgovca sapunom – ima čak 15 slova. Poneka imena su također prirodni palindromi: Ana, Abba, Bob, Hannah, Laval, Nadan, Natan, Otto...
Od antičkoga doba do danas u različitim jezicima nastaju rečenice obostranke koje nerijetko postaju dijelom kulturnoga pamćenja pojedine jezične zajednice. Oblikuju ih mislioci, književnici, govornici, enigmatičari, ljubitelji jezičnih igara...
Ponekad su te izreke filozofične, ponekad se pozivaju na iskustvo, a ponekad svjedoče o neobuzdanosti čovjekova duha.
 
U hrvatskome jeziku palindromski se verbalni artizam obično oprimjeruje sljedećim rečenicama:
A mene tu ni minute nema.
Ana voli Milovana.
Ana nabra par banana.
Anja sebe sanja.
E sine, ženi se!
Idu ljeta, pate ljudi.
Udovica baci vodu.
Uguraj u jarugu.
U Rimu umiru.
 
Potaknuvši studente stilističkoga seminara da za vježbu načine palindrom, dobih – uz ostalo – sljedeće obostranke:
Anita vidi diva Tina.
U snaši div vidi šansu.
Udaja za jadu.
Moram s Marom.
A laž oko žala.
San imamo, omami nas!
Udar u radu.
 
U razdoblju intenzivne elektroničke komunikacije, palindromske izreke nerijetko se razmjenjuju i komentiraju na internetskim portalima i forumima.
Tamo, među inim, kolaju brojne obostranke na različitim jezicima. Ilustracije radi, evo nasumičnoga izbora:
– bugarski: Ęčđčë ĺ ëčđčę. (Kiril je lirik.)
– češki: Jelenovi pivo nelej. (Ne nalijevaj pivo jelenu.)
– engleski: Madam, in Eden I’m Adam. (Gospođo, u raju ja sam Adam.)
– finski: Isä, älä myy myymälääsi. (Tata, nemoj prodati svoju trgovinu.)
– francuski: Ésope reste ici et se repose. (Ezop ostaje ovdje i odmara se.)
– katalonski: Catalŕ a l’atac. (Katalonci u napad!)
– mađarski: Géza, kék az ég. (Geza, nebo je plavo!)
– poljski: Ilu beczy z cebuli? (Koliko ih plače zbog luka?)
– slovenski: Ema, zakaj ni vinjaka zame? (Ema, zašto nema vinjaka za mene?)
– španjolski: Amo la pacífica paloma. (Volim pacifičku golubicu.)
– talijanski: Autore, ero tua. (Bio sam kod tebe, autore.)
 
Kineski palindrom - huiwenshi (3. st.), pjesma koja pretpostavlja kružno čitanje
 
Palindrom u književnosti
 
Općenito se smatra da je palindrom u 3. stoljeću prije naše ere izumio grčki pjesnikSotad iz Maronije, poznat po opscenim satiričnim pjesmama. Zbog klevetničkih je stihova i glavom platio. Naime, kada je uvrijedio faraona Ptolomeja II, Sotada su uhitili, zatvorili u olovni sanduk i bacili u rijeku. U književnosti, palindrom je jezična igra, oblik verbalnoga ekshibicionizma, poseban slučaj anagrama. Češći je u razdobljima u kojima dominira cikličko shvaćanje svijeta, npr. u baroku, avangardi, postmoderni...
 
Palindromski se stih naziva račji stih (versus cancrinus) i đavolji stih (versus diabolicus). Rusistica Erika Greber povezuje ga s revolucijom: „Književno-politički i kulturni uvjeti u kojima je palindrom imao uspjeh uvijek su bile revolucionarne situacije – 1917. godina, vrijeme komunističke revolucije i boljševičkog prevrata, razdoblje odjuge za vrijeme Hruščova, vrijeme perestrojke i, konačno, postsovjetske kulturne revolucije.“
 
Literarni su poklonici palindromske zrcalne simetrije, među ostalim, V. Hlebnikov, A. Bubnov, A. Voznesenski i V. Brjusov u Rusiji, I. Veličkovski i I. Lučuk u Ukrajini, H. Pffeifer u Njemačkoj, A. Thomkins u Švicarskoj, V. Hugo i E. Jabčs u Francuskoj, J. Tuwim i S. Barańczak u Poljskoj...
 
Posebno mjesto pripada skupini Oulipo (R. Queneau, G. Perec, Cl. Berge...) koja mu je, propitujući kreativni potencijal prisile, posvetila iznimnu pozornost.
 
Dva su načina pojavljivanja palindroma u literaturi:
1. komponiranje teksta kao serije palindromskih struktura koje se realiziraju na razini pojedinih tekstualnih sastavnica (stih, strofa, rečenica)
i 2. gradnja čitavoga teksta kao povratne strukture (monopalindrom). Drugi je slučaj, dakako, znatno zahtjevniji, artističniji i rjeđi.
 
Među najduže poznate serijalizirane palindrome pripada djelo Oir a Dario (1975) venezuelanskoga pisca Daria Lancinia (riječ je o knjizi od oko 140 stranica).
Među najduže monopalindrome spada tekst Georgesa Pereca koji se sastoji od 5.566 slovnih znakova te varšavskoga profesora elektronike Tadeusza Morawskoga koji je 2007. objavio monopalindrom Żartem w metraż koji sadrži vrtoglavih 33.000 slovnih znakova.
Ipak, Britanac Edward Benbow napisao je dosad najduži poznati palindomski tekst koji broji 100.000 riječi. Taj tekst počinje riječima “Al, signs it lover”, a završava riječima “revolting Isla”.
 
U hrvatskoj književnosti jedinstven primjer ovoga postupka nudi knjiga Palindromska apokalipsa Dubravke Oraić Tolić: à(Z.M.: BRAVO DUBRAVKA !!!)
Idu ljudi
Deru red
Molim? Milom?
Moli – silom!
A nada nenadana
O goni, nogo
Mobe nebom
Raž i žar
Eoni Noe
Kamo, momak?
Čamu u mač!
(...)
Idu ljudi
Deru red
JA PUT SAM! Ma, stupaj...
Istine nit si?
Masa – ja sam!
I žuta luna, nula tuži
I siva luna, nula visi
 
Primjetno je da je autorica poemu izgradila postupkom serijalizacije palindromskih stihova. Tematizirajući ratnu apokalipsu koja se na prostoru Jugoslavije dogodila palindromske 1991. godine, ona sugerira da su dvije strane koje palindromska simetrija prividno spaja zapravo sučeljene strane, strane koje se ne razumiju i koje govore različitim jezicima. Taj je stav eksplicitno iznijela u interpretaciji vlastitoga teksta: „Palindromski jezik utopijska je jezična igra. Njime nitko ne govori i nikada neće govoriti. Utopijsko je njegovo osnovno načelo da obje strane budu iste, da se jezik čita jednako slijeva i zdesna, s istoka i zapada. U normalnom jeziku, u normalnoj orijentaciji u prostoru, u normalnom shvaćanju europske civilizacije normalno postoje desna i lijeva strana, postoji istok i zapad, i nikomu ne pada na um da te dvije suprotnosti izjednačuje. To je palo na um palindromskom jeziku i autorici ove poeme.”
 
Čarobni kvadrat
 
Najpoznatija palindromska struktura pojavljuje se u tzv. čarobnom kvadratu koji se može čitati vodoravno i okomito, slijeva nadesno i zdesna nalijevo. Najstariji i ujedno najpoznatiji čarobni kvadrat nađen je u Pompejima i datiran u 79. godinu naše ere.
Njegov središnji pojam tenet prirodni je palindrom, dok je sator istodobno i rotas, a arepo opera. Tijekom povijesti zabilježeni su brojni prijevodi i interpretacije veza između pet latinskih riječi u ovome čarobnom kvadratu. Jedne su religioznoga, druge alkemijskoga, treće numerološkoga podrijetla. Ovdje ćemo samo navesti prijedlog njegova mogućeg doslovnog prijevoda: Orač za plugom upravlja radovima (B. Vuletić).
Kasnije su književnici i enigmati proizveli niz manje ili više kompliciranih čarobnih kvadrata koji su slijedili strukturnu logiku ovoga iz Pompeja.
 
Može se govoriti i o numeričkim palindromima. Tako su 1991. ili 2002. palindromske godine, a 21. 12. 2112. palindromski datum. U numeričkom se polju do palindroma dolazi manje ili više jednostavnim sustavom matematičkih operacija.
Pročitamo li, primjerice, broj 62 zdesna nalijevo dobit ćemo 26, a zbroj ta dva broja – 88 – njihov je zajednički palindrom. Na sličan način, obrnutim čitanjem i zbrajanjem moguće je bilo koji broj privesti njegovu palindromskom „nazivniku“:
75 → 57 = 132 → 231/ 363
28624 → 42682 = 71306 → 60317 =
131623 → 326131/ 457754
 
Nadalje, iz pojedinih se palindromskih brojeva matematičkim operacijama opet dobivaju palindromski brojevi:
121 : 11 = 11 : 11 = 1
1234321 : 11 = 112211 : 11 = 1
123456787654321 : 11 = 11223344332211 : 11 = 1020304030201
 
I u svijetu brojeva popularan je čarobni kvadrat. Na litografiji Melankolija Albrechta Dürera iz 1514. nalazi se i kvadrat čiji je zbroj – vodoravno, okomito, slijeva nadesno, zdesna nalijevo ili, pak, dijagonalno – palindromski: 34.
O palindromskoj strukturi može se govoriti i u glazbi, i to u slučajevima kada se pojedini stavci glazbenoga djela udvajaju s kraja prema početku. Glazbeni se palindromi, među inim, pojavljuju u Mozartovu, Bachovu, Haydnovu, Hindemithovu i Schoenbergovu opusu odnosno u jazzu. Haydnova 47. simfonija naziva se još i Das Palindrom.
 
Izvan zapadnoga civilizacijskog kruga, čija je kultura dobrim dijelom utemeljena u fonetskome alfabetu kojemu je svojstvena linearnost, također se javljaju pojave podudarne s palindromom.
Najpoznatija među njima je huiwenshi, oblik kineske pjesme čija je tradicija otpočela u 3. stoljeću naše ere. Budući da je kinesko pismo ideografsko, polisemično i evokativno, slijed čitanja te pjesme prije je kružan nego linearan.
 
Valja na koncu upozoriti na paradoks palindroma. On uvodi simetriju u tekst (i ne samo tekst), a simetrija se ubraja među najraširenije forme u prirodi. Percepcija simetrije kod ljudi obično je povezana s osjećajem za estetsko. Međutim, paradoks palindroma je u tome što – iako se zasniva na potpunoj simetriji – stvara djelo koje je artificijelnije od bilo kojeg drugog. Dizajnerica Anne-Marie Boisvert ističe da to zapravo znači da prirodu nije moguće kopirati niti vjerno posredovati, odnosno da palindrom iznova aktualizira tradicionalnu opoziciju između prirode i kulture.
 

Krešimir Bagić, Vijenac, br. 410., 19. XI. 2009., http://www.matica.hr/vijenac/410/lijevo-ili-desno-nema-razlike-2759/

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Zašto A. Plenković i dalje brani nepostojeći "dan antifašističke borbe" 22. lipnja?

Nedjelja, 17/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1926 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević