Get Adobe Flash player

Zašto je Krleža u Poljskoj obrijao bradu?

 
 
CRTICE IZ KRLEŽINIH PISAMA BELI (priredio: Vlaho Bogišić, Zagreb, 2015.)
Evo ti šaljem dve fotografije sa otoka Lopuda. "Lopudska sirotica". To nije Lacroma. Dva sata od Dubrovnika brodom, na otvorenom moru. Dakle horizont kakvog na našem morlačkom i senjskom kanalu ni u snu nema. Samostan prazni, cele mletačke kuće prazne (?!) i flora južnjačka kako se lepo vidi. Financijske relacije kao i u našem primorju, dakle po svemu mnogo ugodnije za zimu jer nema vetra a trešnje cvatu u decembru. (valjda bademi? op., T.T.) (str. 21., Gospić, rujan 1919.)
https://www.tacno.net/wp-content/uploads/2015/06/miroslav-krleza-635x300.jpg
Krleža se na Tijelovo popodne uputio na otok njihovih zaručničkih fantazija (1930.?) "Četvrtak - 48 sati neprekidno kiša. Otplovio sam na Lopud. Sjedim u krčmi punoj čeških turista. Gramofon, karte, buka u krčmi, dim (krdo čovječansko), djeca, papige, sjeverno ledeno more, magle, dosadno, skupo." (grintavec, njorgalo, čangrizljavac, zakeralo Krleža op., T.T.) Na razglednici je hotel Glavović (danas Grand, djelo Krležina prijatelja Nikole Dobrovića, op., T.T.) (str. 140.-142.) Krleža u "Narodnoj svijesti" br. 23. od 11. 6. 1930. dubrovačkoj javlja pismom potpisan kao "jedan normalni čitatelj". Opleo je po gradonačelniku HSS-ovom Dubrovnika prof. Roku Mišetiću koji se usprotivio smjernica plana urbanističkoga razvoja konzervatora Koste Strajnića. Uhvatio je doduše gradonačelnika sa greškom u koracima, ili na verbalno krivoj nozi, pa se dohvatio i Kellerove Vile Šeherezade i gradnji na Gradcu. Ipak je to doba bilo pravo labuđe jezero prema onome što će učiniti socijalizam i današnji turbokapitalizam koji nema granica, osjećaja i ukusa,pa ni smisla za javno dobro. Ruku na srce i Strajnić je imao jako loše modernističke ideje sa Kursalonom i još nekim zgradama na Pilama, te Lungmarem do sv. Jakova, što na sreću nije prošlo. Pa i Le Corbisierova arhitektura Dobrovićeva nije drugo nego kocka i pravokutnik, kao i kasniji Excelsior i hotel Neptun, o čemu je Krleža uredno šutio. Svakako spašavanje palače Milesi u Splitu mu ide u zaslugu, i on je tu pomogao.
 
Za Dubrovnik ga vežu i Vojnovići, osobito se rado okomljava na Luja, ali ni gospar Ivo nije pošteđen. Splitsko "Novo doba" donosi nepotpisani članak "Ivo Vojnović i Književna Republika", naime u istoimenom koprivničkom listu da je Miroslav Krleža mangupski napao Iva Vojnovića. Ovaj napadaj Krležin po autoru članka ostavlja još gori dojam, tim više što je gospodin Krleža prigodom nedavnog  boravka u našem gradu ostavio vrlo lošu uspomenu. (?!, što op., T.T.) Dalje autor članka navodi veliki ugled i čast konte Iva koji ne će reagirati na Krležino feldbabsko mangusptvo (po kojem je poznat) i  jal. (3. 5. 1924.) prenosi Obzor o Krleži
http://dalmatica.svkst.hr/index.php?search=2&paging=1&query=krle%C5%BEa&refineByDoctype=3#
 
"Posebno je (Krleža), ne bez argumenata, pa i intuicije bio iritiran prijedlozima da pored domaćih stručnjaka potraži pomoć u inozemstvu. Pred kraj živ u to vrijeme razglašeni dr. Medenica, pokušavajući ga uvjeriti da je u savršeno dobrom stanju, te da u roku od mjesec dana može postići da skače po stubama - samo ako dođe kod njega u Švicarsku. Krležina literarizacija Medeničina prijedloga ne odudara bitno od onoga što mu je bilo predloženo. Medenica se Krleži javio pismom u studenom 1979... konstatira polipatologiju... i predlaže da mu obezbedi, naravno sa Vašom cenjenom suprugom, mesto za kraće ali organizovano ispitivanje u Univerzitetskoj kantonalnoj  bolnici u Ženevi" (....) Prevoz će da bude obavljen avionom Izvršnog veća. Doček u Ženevi će da bude organizovan od strane naše ambulantne ekipe". A KADA SE SVE IZVIDI I OBAVI KRLEŽINI BI MOGLI "DA PROVEDU KRAĆI PERIOD U NEKOM REKREATIVNOM CENTRU U ŽENEVI ILI U OKOLINI ŽENEVE" (str. 24.)
 
Još bih se zabavio sa dvije zanimljive crtice; zašto se Krleža obrijao u Varšavi? (svibanj 1932., str. 121.) Ne znam (Bela) da li sam ti javio da sam se obrijao jer mi je već bilo nesnosno hodati neprekidno markantan i u svakom lokalu kao centar pažnje sviju kelnera i stranaca, jer bradati su u Poljskoj (i u Evropi) samo Židovi i barabe. (rekli bi Karl Marx i Stipe Mesić da je to dobar vic monsieur Fric) Branko Lazarević (1883. – 1968.) književnik i diplomat. Bio je jugoslavenski veleposlanik u Varšavi u vrijeme Krležina boravka. Lazareviću su na prethodnim diplomatskim adresama bili povjereni diskretni kontakti sa predstavnicima Sovjetske Rusije, pa vjerojatno nije bio impresioniran kominternovskim agenturama sa kojima je računao Krleža. Lazarević poslijeratni kulturni ambijent doživljava kao nategnut i jadan, smučilo mu se od ulizica novom režimu.
"Krležin dinamit da sruši ne sme ni Krleža da potpali (misli na bombastični književnopolemički stil M.K, op., T.T.), a cementa da gradi nikad nije imao. Lazarević je svoje impresije iznio u knjigama, pri čemu je osobito "oprao" Iva Andrića, svoga bliskog prijatelja. Lazarević je završio u pritvoru, a Andrić je znao da je šutnja zlato, prijetvoran i suzdržan kao profesionalni diplomat(a).
 

Teo Trostmann

Anketa

Čega se više bojite?

Četvrtak, 02/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1742 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević