Get Adobe Flash player

Čuvajmo ljudi od didova dotu

 
 
More plavo, more sinje
Spominjen ti uvik ime
Tvoje škoje, otoke i vale
I lipe pisme iz uske kale
Digod pođen svima ću reći
Kakvo su nan more ostavili preci
Lipo, čisto nevino ka suza
Ka mladenkina netaknuta bluza
Generacije si more mnoge odgoia
Hrvatima uvik utjeha si bija
http://ibe.qtravelcloud.com/resources/92/items_images/7d35e53.jpg
A sad bi te neki prodali za škude
I po ko zna koji put privarili ljude
Mi smo more ka tvoja sol
Necemo dati da nanesu ti bol
Rađe bi cili život imaja afte
Nego da u tebi nađu čašicu nafte
Čuvajmo ljudi od didova dotu
Nedajmo da farizeji našu ljubav otmu
 

Monika Fuzul

Opet mi se nasmiješila

 
 
Sinoć me na prozoru
vidjela
Sinoć me na ulici
srela
Negdje me u magli
odmahnula
Tamo se malo
osmjehnula
Prolazeći me
pozdravila
Tamo mi je sve
priznala
oprostila
Opet mi se nasmiješila
Sjena.
http://2.bp.blogspot.com/-HH0_OSKthns/UaQXE9l-wnI/AAAAAAAAAe4/I-6pUU2FJw4/s1600/Indian+women+short+red+hair+color.jpg
 

 

Ti!

 
 
Čekao sam: san, ljubav,
    nisam čuo
    vidio nisam
    znao sam TI
 
Violina cvili, uzimam noći griz,
kroz pjesmu, ritam bol.
Čuješ li kako plaču riječi…?
Prolaznik je stao, ne zna kuda će on,
     nisam, čuo
     vidio nisam
     znao sam TI.
 

Srđan Duhović

Kritička retrospektiva Dalibora Jelavića u zagrebačkoj Modernoj galeriji

 
 
Suvremeni hrvatski likovni umjetnik i donedavni profesor na zagrebačkoj ALU-u, akademski slikar Dalibor Jelavić, kreator značajnog i osebujnog opusa, na kraju travnja predstavio se javnosti s Kritičkom retrospektivom u zagrebačkoj Modernoj galeriji, koja ostaje otvorena do kraja svibnja.
Vaša je retrospektiva najavljena kao kritička sinteza Vašeg opusa,  djelujete četrdesetak godina. Izložba je podijeljena na dva dijela, prvi od ALU do bolesti i drugi, razdoblje novoga Jelavića. Što je temeljna karakteristika Vašega slikarstva?
- Ova izložba pokriva razdoblje od 1976. do 2016.godine. Na Vaše pitanje mogu odgovoriti sljedeće, riječ je i o sintezi ali i o analizi stvaralaštva u tih četrdeset godina. Temeljna karakteristika moga slikarstva jesu stalne cikličke mijene i istraživanja u mediju slikarstva. Na početku moram istaknuti kako je izlagački prostor Moderne galerije ograničen te sam se morao postavom njemu prilagoditi. Dakle, Kritička retrospektiva je izbor djela iz mojih slikarskih opusa.
 
Vi ste odabrali radove?
- Koncept sam napravio ja a povjesničari umjetnosti Tonko Maroević i Željko Marciuš su se držali moga koncepta jer su ga smatrali dobrim. Odabir pojedina djela, prezentirali smo postavom da definira moj rad u tom prvotnom razdoblju od 76. do 99. godine. Počevši od Crno bijelih slika u tehnici monokromije na platnu (mramorni ili saharski pjesak), zatim se pojavljuje ciklus Rosa oko trokuta, potom Trag Svjetlosti te Svemirski teatar (niz crno–bijelih uljanih slika). Ja sam poslije u svom životu, nakon osobne kalvarije (bolesti jetre) opet okrenuo kolorizmu, koji me definira kao slikara žestokih boja.
Drugi dio Vaše retrospektive pokazuje jednog sasvim novog Jelavića. Novi život, novi slikar.
- Neminovno je bilo da poslije jednog takvog razdoblja, život emanira želju slikara da napravi puno toga. Nastavio sam rad na Svemirskom teatru (ciklus Veliki prasak) i na kraju u posljednjem ciklusu Rog izobilja.
 
Kolor je prosto buknuo, eruptirao?
- Jest, upravo tako. Oslobodila se nova pozitivna energija, prepustio joj sam se bez zadrške. Kroz njega sam definirao i specifičan tehnološki pristup.
 
Ulje i enkaustika.
- Da, ulje u kombinaciji s enkaustikom.
To je rijetka tehnika.
- Rijetka, ali stara. Ona je ponešto i tehnološki opasna jer se pri kuhanju voska sa razrjeđivačima oslobađaju kancerogene pare. No ona ima svojstvo da u potpunosti zadrži pigmentaciju, boje ostaju svježe i sa protekom vremena ne mijenja se tonalitet .
 
Volite vrlo veliki format.
- Dobar slikar se mora moći izraziti i na minijaturnom formatu kao i na velikom. Nije lako uvijek savladati veliki format. Često je to pravi izazov, a ja to volim.
 
Što je trenutačno novo u atelijeru?
- Mislio sam ga malo urediti, dobar dio slika je vani. Pripremam novi ciklus, nastavljam ciklus Rog izobilja. U planu mi je izložba na kojoj bi pokazao crteže nastalih u razdoblju od četrdeset godina. Okrenuo sam se i novim medijima i napravio sam veliki broj digitalnih grafika, to će biti iznenađenje jer će pokazati moj slikarski svijet u novom suvremenom mediju izražavanja.
 

Miroslav Pelikan

Najarhaičniji dijalekt štokavskoga

 
 
U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak 5. svibnja održano je predavanje dr. sc. Anice Bilić, znanstvene savjetnice i upraviteljice Centra za znanstveni rad HAZU-a u Vinkovcima o muzealizaciji slavonskog dijalekta. Ona je u svom predavanju istaknula da je slavonski dijalekt najarhaičniji dijalekt štokavskoga narječja koji arhaičnim osobinama svojih očuvanih govora čuva vezu s najstarijim hrvatskim jezičnim razdobljima. Pojasnila je da muzealizacija slavonskog dijalekta podrazumijeva njegovo čuvanje i zaštititu od propadanja kako bi ostao sačuvan budućim naraštajima, prije svega kroz manifestacije, kao što je Šokačka rič te znanstveni skup Slavonski dijalekt koje se od 2003. održavaju u Vinkovcima. Obje manifestacije osmislila je upravo dr. sc. Anica Bilić. „Potrebna je primjena različitih strategija čuvanja od izumiranja i zaborava slavonskog dijalekta kako bismo što više građe skupili, deponirali, tekstualno zabilježili, lingvistički dokumentirali i elektronički konzervirali te muzealizirali. No važno je da slavonski dijalekt i dalje živi u govoru, u nastavi, u medijima, književnosti te u scenskom izražavanju. Zaštititi ga treba na kreativan način, a ne samo kroz dokumente“, kazala je dr. sc. Anica Bilić. Dok ranije mnogi nastavnici u školama nisu bili skloni slavonskom dijalektu, prema njezinim riječima, danas u Slavoniji nema školske priredbe bez šokačkog govora.
http://blog.visitvukovar-srijem.com/wp-content/uploads/2014/11/Top-5-kulturnih-manifestacija-u-Srijemu-koje-ne-smijete-propustiti-2-LEKT_2-750x400.jpg
Osim slavonskim dijalektom, dr. sc. Anica Bilić bavi se i istraživanjem novije hrvatske književnosti, posebno malim i nepoznatim hrvatskim piscima 19. i 20. stoljeća, kao i hrvatskim latinizmom u Slavoniji, slavonistikom te kulturologijom i književnom geografijom. Svoja kroatistička, slavonistička, latinistička, kulturološka i dijalektološka istraživanja objavljuje u knjigama, zbornicima radova sa znanstvenih skupova te znanstvenim časopisima u zemlji i inozemstvu. Osim Šokačke riči i znanstvenog skupa Slavonski dijalekt, 2015. je u Vinkovcima pokrenula novu književnoznanstvenu manifestaciju Knjiški Krnjaš. Kako je u uvodnom govoru istaknuo akademik Josip Užarević, tim svojim djelovanjem dr. sc. Anica Bilić pridonijela je tome da Vinkovci postanu kulturna minimetropola istočne Hrvatske.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Čega se više bojite?

Četvrtak, 09/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1262 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević