Get Adobe Flash player

Užitci pohote

 
 
s one strane ruba noći smo stali
daleke ulice se ćute
onkraj javne rasvjete
dubinom šutnje
 
život počinje tu
ispod staroga hrasta
na gruboj tkanici
što  pod nama se stere
 
opčinjeni toplinom susreta tijela
nas dvoje
u rukopletu borbe strasti
što se vodi
ispod pruženih grana hrasta
koje nas skrivaju od zvijezda
 
na rubu kreveta od trave
tragovi borbe privlačnosti
 
strah rastanka
odlaskom usana u poljupcu
jezika u sunovratu
 
soba
njen miris jastukom
kroz nos nezasito grabi zrak
 
usnama pohodim golinu tijela
u večernjoj šetnji
njenim tijelom
što se nesebično daje
 
užitci pohote
 
širi se zagrljajem
prisutnost moje drage
na krevetu od trave
pred očima zvijezda
skrivaju se između lišća
čarolije strasti
dva duha u svojoj od noći boci
rado bi bačeni bili
u ocean svemira
 
znameni slasti susreta
ispijamo se
 
igra tijela
 
samo ona tako  svira
strunama moga bića
 
što je pjesma nad pjesmama
spram takvoga svira
u izlogu moga uma
 
vrte se kadrovi ljubavi
omotava se oko moga tijela
rajska zmija u raj vračena
 
utopljen u njenim dojkama
mlijeko ćutim
 
 
omamljen probuđenom strašću
naletom  tog' ženskoga demona
kog privodim oltaru ljubavi
 
tećemo  taktovima tijela
 
melodija   noćnog vjetra
strunama lišća  grana hrasta
miješa  ritam naših osobnosti
 
stapamo se
 u rukohvat zvijezda
 

Nikola Šimić Tonin

Zemljo moja, kamena i vuka

 
 
Mjeseče na nebu pokaži nam put,
domovinu da bi sačuvali svoju
jer je Hrvat tužan, zamišljen i ljut
dok se mora pitat: Pa na stranu koju?!“
 
Tko te zemljo vodi, a tko ti se smije
pa ti njedro muče pijavice, zmije,
tko ti vodu pije,
mržnjom barjak vije?“
 
Svaki takav „čovjek“… dostojan te nije.
 
Draga moja zemljo, kamena i vuka,
polomljene hridi, osušena polja,
dušmanima ti si produžena ruka,
ali svjesni nisu da si… Božja volja.
 
Podanici tvoji, sokolovi sivi,
raširit će krila ako treba sad
jer…
istina u svima vjekovima živi,
ti si selo, otok i slobodan grad.
 
Zablistao mjesec, sjaji rodna gruda,
ko na Velebitu vrhovi od snijega,
kazat će nam pute… kamo ić' i kuda,
srce da nas vodi ponosita stijega.
 

Franka Fani Kohn, Dubrovnik

Previše drhtim

 
 
Neizrečeno
riječi spremno trepere na usnama
al nikako da se prelome preko jezika
gledam ti oči - ne, nije utopija
čudom je nebitna postala razlika
tražim ti istinu na licu;

u osmijehu što upadne u obraze
-primjećujem svaku blesavu sitnicu
dok žedno iščekujem odgovore
toliko pitanja buja nam u glavi
a tišina odgovor ne nudi
-al' isti je odgovor onaj u nadi
kao i onaj što kaos radi...
možemo se praviti da sve je isto
možda se i truditi da ime ostane čisto
-al ne pita nas za spremnost ona
što lebdi utrobom i drhće tijelom
ti šutiš, šutim i ja
-i oboje drhtimo tišinom vrelom
tko li će prvi prekinuti šutnju
čije će usne riječi izreći...
..nek budu tvoje
jer previše drhtim
da ne izgovorim tajnu i izdam oboje
-samo jednom jedinom riječi!
 

Ljubica Mršić

Ukrajinska izložba u Splitu

 
 
Izložba „Petrikivski rospis“ (Petrikivsko slikarstvo) koja predstavlja bogatu ukrajinsku tradiciju slikarstva iz sela Petrikivka otvorio je u ponedjeljak 11. siječnja u HNK Split.
 
Organizatori splitske izložbe su Veleposlanstvo Ukrajine u RH i Hrvatsko Ukrajinsko društvo iz Splita. Izložbu je otvorio ukrajinski veleposlanik Oleksandr Levchenko, a među uzvanicima bili su splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja, gradonačelnik Ivo Baldasar, dogradonačelnica Aida Batarelo.
 
„Upriličenom izložbom željeli smo prikazati hrvatskoj javnosti ljepotu izvorne ukrajinske umjetničke baštine čija je vrijednost prepoznata na svjetskom nivou, pa je 2013. godine dobila zaštićeni status UNESCO-a. Siguran sam da će se svaki posjetitelj imati priliku uvjeriti u ljepotu bogatih starodrevnih ukrajinskih ornamenata, koji potječu iz doba slavnih Ukrajinskih kozaka, obogaćenih varijacijama cvjetnih i prirodnih motiva, što uvjerljivo pokazuje slikovnu izrazitost tradicije ukrajinskog dekoracijskog oslikavanja. Umjetnost dolazi iz Dnipropetrovske županije, iz regije koja čini srce i dušu ukrajinskog naroda. Prezentacija tradicionalne ukrajinske kulturne baštine je vrlo bitan čimbenik integracije naše zemlje u europski prostor, pogotovo u današnje teško doba ruske agresije na Ukrajinu“, kazao je Levčenko.
 
Petrikivsko dekoracijsko slikarstvo smatra se jednom od najvećih unikatnih pojava ukrajinske slikarske kulture koja se radom i talentom stvarala tijekom nekoliko stoljeća. To je prava nacionalna kultura koja ujedinjuje u sebi i duhovno bogatstvo i stvaralačku darežljivost ukrajinskog naroda.  Dekorativno slikarstvo je tradicijski oblik umjetnosti koji je raširen u cijeloj Ukrajini. Do danas je zadržalo vodeće mjesto u stvaralaštvu narodnih umjetnika. Još u vrijeme Kijevske Rus'i narodni su umjetnici dekorativnim slikarstvom ukrašavali interijere i eksterijere svojih nastambi, gospodarske zgrade, ograde, namještaj, zastore, kućne uporabne i ukrasne predmete, dječje igračke, oružje, glazbene instrumente itd.  Motivi cvijeća i životinja oslikani jakim, vedrim bojama, pomažu ljudima zadržati životni optimizam u ne baš lagodnome životu.
 
Popularnost ove unikatne umjetnosti nije izgubila svoju aktualnost čak ni u teško doba nove ukrajinske epohe. Umjetnost svakog od njih je bitan čimbenik u razvoju zanata. U periodu od kraja 20. i početka 21. stoljeća stvorile su se cijele slikarske dinastije, u kojima se svi članovi obitelji bave davnom narodnom umjetnošću. One su ujedinjene sličnošću ukusa, navika i pogleda te čuvaju dosljednost starih tradicija koje se brižno prenose od roditelja prema djeci i unucima.
 
U Petrikivskom slikarstvu utjelovljen je lik majke-prirode i ljepota ukrajinske zemlje. Klasični motivi su bekovina, divlje i fantastično cvijeće, voće, povrće, različite bobice, ptice i druge životinje. Svaki motiv nosi svoju simboliku; cvijet predstavlja ljepotu zavičaja, ruža i metvica su simbol djevojačke ljepote, a ptica harmoniju svjetla i sreće. Hrast simbolizira snagu i muževnost. Posebno mjesto u simbolu slika zauzima drvo u procvatu, što simbolizira 'drvo života' i sretan dug života. U Petrikivskim motivima dominiraju jarke, snažne boje: crvena, zelena, žuta, plava, ružičasta. Za stvaranje elemenata slikarstva koriste se prirodne boje, koje se prave od odvara  i sokova biljaka i cvijeća, te se miješaju sa žumanjkom radi stalnosti i jarkosti boja. Primjerice, žuta se dobiva od latica suncokreta, zelena od lišća. Danas majstori često koriste moderne boje: gvaš, akvarel. Svaki autor ima svoj individualni neponovljivi slikarski rukopis. Mnogi od tih radova postižu visoku umjetničku razinu u sferi dekorativne i dizajnerske umjetnosti.
 
Nešto slično Petrykivki u Hrvatskoj se zbiva u selu Laz kod Marije Bistrice gdje se izrađuju dječje igračke kao oblik izvorne pučke umjetnosti (žveglice), a koje su pod zaštitom UNESCO-a kao nematerijalna kulturna baština. Naravno, u Petrykivki se oslikava širi spektar predmeta, slikarski dio je snažnije izražen nego u Lazu. I tehnika ukrašavanja je različita. Međutim, vedrina boja ukazuje na etnografsku bliskost Laza i Petrykivke. Prekrasne umjetnički oslikane predmete svakodnevne uporabe, ukrasne tanjure, posude, suvenire umjetnici iz Petrykivke prodaju na tržnicama kao što to čine i oni iz hrvatskoga Laza.
 
Splitska izložba pučke umjetnosti poznatoga ukrajinskog sela Petrykivka kulturni je događaj vrijedan pažnje. Tim više što o ukrajinskom narodu i njegovoj kulturi u Hrvatskoj se malo piše i malo znade. A ishodište nam je zajedničko, povijest slična, borba za nacionalnu slobodu skoro istovjetna.(n.m.)

Anketa

Podržavate li štrajk u školama?

Ponedjeljak, 21/10/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1323 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević