Get Adobe Flash player

Danas se suvremena umjetnost svađa s poviješću umjesto da vodi dijalog

 
 
Slikar Vladimir Vrljić, suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, autor je složenog opusa, izlagao je na mnogim samostalnim izložbama.
https://www.zagrebonline.hr/wp-content/uploads/2020/03/20200219_104910.jpg
• Gospodine Vrljiću, kontinuirano slikate u atelijeru, radite na više ciklusa.
- Svaki dan odlazim u atelijer raditi jer se tako osjećam dobro i ispunjeno.
Pedeset godina slikam svakodnevno i kad bih prestao, vjerojatno bih prestao i živjeti ili bih umro od dosade. Pred štafelajem potvrđujem svoj bitak, slikanje je moje zanimanje i konačno, za slikanje živim.
 
• Osobito se ističe ciklus ljudskih figura.
- Ljudska figura je moja preokupacija zadnjih petnaestak godina i nakon
zadnje izložbe (Požuda introspektivnosti) nastavljam istraživati alijenaciju,
tj. život oko sebe, svakodnevicu kojom sam okružen i koja me slikarski
zaokuplja. Figure koje slikam doživljavam na jedan ekspresivan, brz i žestok slikarski način bilježeći ih crtežom ili akrilom, a uspjele skice prenosim na platno uljem, vrlo pastozno izrazito koloristički. Iako su teme često depresivne u konačnici doživljaj slike često izgleda optimistično.
 
• Je li riječ zapravo o grupnim portretima stvarnih osoba?
- Ne radi se o stvarnim osobama, ali je riječ o stvarnim situacijama koje, kako rekoh, susrećem ili doživljavam u realnosti ili kroz promišljanje
viđenog tj. doživljenog.
 
• Vrlo je zanimljiv i ciklus krajobraza.
- Krajobraz je kod mene stalno prisutan i često mu se vraćam ili ga
koristim kao klupu za odmor, relaksaciju. Naravno, i kroz pejzaž uranjam u svoj rad i preispitujem ga kao i sebe.
 
• Koliko je taj motiv krajobraza stvaran a koliko imaginaran?
- Ja ne idem u pejsaž sa štafelajem da bih naslikao motiv, ali često
zabilježim kroki olovkom, a u ateljeu ga presložim i često od 2-3 motiva
naslikam jedan, tako da se može reći da su imaginarni, a opet prepoznatljivi.
 
• Što je još novo u atelijeru?
- U zadnje vrijeme radim i na ciklusu PORTRETI. Ne radi se o doslovno
prenesenom portretu već to više generički portret. Izražajnim kolorističkim, gustim i širokim potezima pokušavam naslikati sam bitak portreta, osobnost lica i univerzalnost lika bilo ljudskog ili životinjskog.
 
• Sviđa li Vam se suvremena umjetnost?
- Što je to suvremena, a još više što je uopće danas umjetnost. Ivan Raos
kaže „i sve i ništa“. Osamdesetih je završetkom moderne počela suvremena, a danas imam osjećaj kao da završava suvremena i vraća se moderna, ili...? Duchamp je rekao da smo došli do toga da će ljudi progutati bilo što ako je dobro umotano. Veliki nered koji je stvorila gomila izama dovela je do toga da se umjetnici potroše i prije nego li sazriju i stvaranje im ostane ukopano i bez imalo istraživačke kreacije, tj. pojede ih pomodnost ili ih proguta trka za novcem. Danas se suvremena umjetnost svađa s poviješću umjesto da vodi dijalog. Umjetnici su okrenuti trendovskoj pomodnosti umjesto da traže odgovore
propitkujući sebe.
https://akademija-art.hr/wp-content/uploads/2020/03/Vladimir-Vrlji%C4%87-2-780x1040.jpg
• Kako doživljavate poziciju umjetnosti u današnjem svijetu, u globalnom selu?
- Umjetnost se danas previše pokušava pomiriti sa tokovima života, a
trebala bi biti korak ispred. Jer, kad umjetnik iskorači iz bujice ponuđenih
tijekova, klatno materijalizma ga ne može dohvatiti.
 
• Planovi?
- Plan mi je nastaviti uživati u slikanju.
 

Miroslav Pelikan

            Njom se diše, njome diči…

 
 
                Riječ hrvatska
                U srcima
                Što se svije
                Da zaboli,
                I da peče,
                Nikada nam teška nije.
                Tko ju voli
                I ne niječe,
                Već njom zbori,
                Pjeva, piše,
https://s3.amazonaws.com/external_clips/attachments/269475/original/open-uri20170823-23247-q7waap?1503459537
                Njeg ne mori
                Nit mu škodi.
                Ta riječ sveta
                U slobodi
                Kad se rodi,
                Njom se diše,
                Diči njome.
                Na tlu svome
                Ona traje.
                Ne kupi se,
                Ne prodaje,
                Već od oca sinu daje
                Pa se slavi, jača, ljubi
                Za svu vječnost da ustraje,
                Da se nikad ne izgubi.
                Riječ hrvatska
                Nije kriva,
                Niti kome smeta
                Što u srcima Hrvata
                Gnijezda svoja ima
                I u njima
                Zdrava, živa,
                Bezbroj ljeta,
                A i zima
                Mirno prebiva.           
 

Malkica Dugeč, 27. 7. 2019. (Uz Dane hrvatskoga jezika)

Piše Beli pismo na ekavici

 
 
Gospar Vlaho Bogišić je priredio Krležina pisma Beli (djevojci, pa dugogodišnjoj bračnoj družici) od  1919. do 1981. godine. Ta pisma imaju ne samo intimni karakter već su i zanimljiv povijesni i kulturni izvor. "Bela dijete drago", Naklada Ljevak, Zagreb, 2015., (pisano je ispočetka ekavicom, op., T.T.). Iznijet ću onaj dio koji se odnosi na Dubrovnik, grad koji velikom književniku nije glatko legao, što radi njegove averzije prema plavoj krvi (a dubrovačka je tu najfinija), što zbog njegova neslaganja s realpolitikom i tvrdim katolištvom raguzejskim, što valjda radi osobnih iskustava, tko će sve znat. Možda je i neko privatno licemjerstvo i farizejština tu igrala ulogu? (usp. "Brašančevo") travanj 1923. "Ovde govore da ima preko osamstotina Engleza i Francuza i tako je sve natrpano i ne može se dobiti stan. (eh, tek danas op., T.T.). To je uskršnja sezona i svi strahovito gule, tako da je talijanski "način" spram toga "gosparskoga" robljenja šala... Čeha imade hiljade i hiljada. I to onih najodurnijih. (kakvi su to najodurniji, ponizno prosim pane Krleža op., T.T.). I Beograd je ovde. (nismo ni sumnjali, op., T.T.) I mnogo soldata... Dubrovnik nije ono što se misli, govori i veruje. Daleko iza Italije. Ali ima lepih pojedinosti i svakako nešto najbolje u SHS. (jugokraljevini)... brodovi su neizrecivo skupi, tako da neću moći na sever. (zaboravio sam da je ledeno ovde i da hodam u kabanici)
https://www.citytime.hr/wp-content/uploads/2015/06/MIRO-I-BELA-KRLE%C5%BDA-685x340.jpg
novo pismo, također travanj 1923. (14. 4.)
"Sarajevo je K.und K. Festung (carsko kraljevska utvrda, op., T.T.), Mostar isto, a Ragusa, ta anša tzv. Atena je K.und K. Garnizona, niža od Krapine po svojoj razini... neki dobri i otmeni dubrovački literati - "Lukša s Orsana" - dr. Ernest Katić (1883. - 1955., u svoje doba popularan autor kazališnih romana. Povjerenik Meštrovićev, domaćin G. B. Shawa i H. G. Wellsa, suorganizator kongresa PEN-a 1933., sakristan crkve sv. Vlaha, predsjednik Matice hrvatske u Dubrovniku, član uprave "Blagog djela", član gradskoga Uresnoga povjerenstva, op., T.T.), prof. Haler (doktor Albert Haller je filolog, filozof, ravnatelj Gimnazije, estetičar kročeanskoga tipa (B. Croce). Ubijen na Križnom putu 1945.), večno mladi konte Voinovitsch (! sic), Kosta Strajnić sa dijapositivima o češkoj umetnosti, Svetislav Petrović sa sestrom Danom, Dragiša Vasić sa Natašom (bliski Krležin prijatelj nejasne sudbine 1945.?, bio u jako dobrim odnosima sa sovjetskim obavještajcem i teroristom crnorukašem M. Golubićem, op., T.T.), čuveni Bogdan Popović (akademik srbijanski, zanimljiv intelektualac ali bez trajne veličine, op., T.T., slikar Marko Murat, neki ničeanac degenerik i neuropat German Panwitz (Rudolf, op., T.T.) gomile levičara davidovićevaca (Ljuba Davidović, pošten i odmjeren srbijanski političar, op., T.T.) bezimenih beogradskih advokata sa gospojama, pesnik prof. Jakov Carić (politički Jugoslaven i osrednji pjesnik, pisao i u spomen ubijenome kralju Aleksandru; navodno su mu čakavske pjesme bolje, op., T.T.), neki osječki republikaci i ekstremiste (koji, op., T.T.), oh, i gospoja Szabo, da, još i kiša, eto to je sve! Stvarno mislim da su mnogi originali po crkvama kopije. Cene su idijotske. Večera za tri osobe: janjetina, salata, palačinke 146 dinara...
 
Krleža Beli iz Dubrovnika, lipanj 1930.
Stanujem na drugom konalu povrh Minčete, ako znaš što je Minčeta. Od kavane Dubravka do mog stana nije daleko, ali preko 168. mramornih stepenica. O podne to je sigurno sredstvo za mršavljenje. Soba je plaćena do 6. VII. (600 dinara) Hranim se kod "svjetskog kuhara Koste" po 16 din ručak, slabo boga mi. Inače sam češće kod  Petrovog (valda se odnosi na slikara Dobrovića a ne na glazbenika Konjovića koji je možda u rodu slikaru Milanu?, op., T.T.) hranitelja Koste Strajnića, kulturhistorikera i neurastenika. (iz teksta je jasno da Krleža živi u današnjoj ulici G. B. Shawa gdje je i Strajnićev dom, i da je do kavane Dubravka silazio ulicom Uz Posat. Je li stanovao i hranio se kod Koste Strajnića; po opisu bi se reklo da nije, ali valjda ne postoje u katoličkom gradu dvojica Kosta u tolikoj blizini, op., T.T.) Sve je enormno skupo. Sva ta masa marsjerera, oberkelnera, stevarda, sobarica, kapetana, konduktera, barkar(i)ola, šofera, pikola, trafikanata, sve to s nosačima, poslugom, dvorkinjama, fakinima i gosparima čeka da te orobi. Sve je lijepo, vrlo daleko. Do Trstena 20 din lađa, ulazak u park 5 din. Na Lopud 10 din lađa, 4 din ulaz u park. Na Lapad tramvaj 7 din. (tamo i natrag), kupanje na Lapadu 10 din = 17 din. Kave 6 dinara. (slijedi besmislena računica, op., T.T.) Znači dnevno kupanje  17 din, dvije kavane 12 din, jedan Lokrum 14 din = 43 din... = 1.290 dinara mjesečno.
Olga (žena Petra Dobrovića) neće do konca jula u Mline. Sutra idem u Mline da ih pregledam... Na Lapadu gdje je najhladnije ima nekoliko pansiona od 70 do 100 dinara... u samom Dubrovniku ostati preko jula bilo bi nesnosno. Adio Krleža
 
novo pismo, isto lipanj 1930.
...25 godina nisam tako jalovo i prazno jeo po nekakvim prljavim krčmama, spavao po skupim sobama i živio negdje u nekakvoj kulisi, gdje pada kiša i sparno je kao u veškuhinji. Ovdje je sve vrlo skupo. Sve što je lijepo to je privatno vlasništvo i za sve se plaća ulaznina, i sve je daleko od grada na kilometre. Neprekidno sam s ljudima, jedu me komarci, vruće je a ne mogu se kupati, bole me ishias i zubi, znojim se, uopće živim kao umišljeni bolesnik. (dobro je siroček poživio skoro 89 godina, i to bez športa i sa 30 kila viška, op., T.T.)
Zlovolja, nemoguća lica, glupost i skupoća i ne da mi se ni čitati... Švabice koje nose bijele podsuknje, piju kavu s pol cukora, a ostalo spremaju da bi grickale poslijepodne negdje gdje je lijep izgled, šah partija sa K. Strajnićem, stanodavcem g. Petra akad. Slikara (ipak Dobrović? ali zašto hladan ton, pa od Pečuha je prijatelj sa braćom Dobrovićima?, op., T.T.) Sonny boy, vrlo neugodno i sam fakat da imam potrebu sve to da ti javim je dokumenat, te mislim da neću moći dugo ovdje da izdržim. (a možda stari grintavac afektira ljubomornoj Beli?, op., T.T.) Mislim da bi na Hvaru bilo bolje. Kiša dnevno 7 puta .(ni da je Macondo, op., T.T.) Piši mi na Strajnićevu adresu: Dbk. Posat 300, za M.K
 
Još jedno pismo iz lipnja 1930.
Draga gospođo Belo, pišete mi da javim što radi Vaš prijatelj M.K? On je (piše o sebi u trećem licu, op., T.T.) pocrnio od ultraviolentnih zraka kao svjetli kapuciner. (i majmun i kava se tako zovu, op., T.T.) Ulovila ga dubrovačka fjaka, te ne može da ardi. Kaže da je pisati glupo... Kako znam da ste s njime intimni mogu da Vama iznimno priopćim (pouzdano) da je erotički potpuno zatajio, ukoliko se tiče njegove uznemirenosti spram žena, a to po svoj prilici uslijed toga što pije isključivo sodu, koja opet sa ugljikom djeluje kao šampanjac u varonovski negativnom smislu.
(M. T. Varon hvali artičoke kao afrodizijak, op., T.T.) Bio sam danas u Mlinima. Mjesto vrlo simpatično, s vodopadima, platanama i ruševinama, od prilike ako u engleskim romanima: grčko nebo (3 puta dnevno kiša) more, nema navodno komaraca... to ćemo mi (on i Bela) u Mline, ti ćeš odabrati jedan od tri pansiona (70 din dnevno) Na Lapadu je 100, a mnogo je ružnije. Dok se ne odlučimo stanovat ćemo u stanu P. D. (Petra Dobrovića?), 3 sobe. Prilažem ti izrezak iz dubrovačke Tribune. G. K. Str.(ajnić) vodi bijesnu polemiku protiv nekakvih švapskih arhitekata, a kako je u toj stvari blag, ja sam mu u nedjelju izdiktirao ovu otrovnicu. Večeras čitav Dbk čita Tribunu, koja je neka vrsta poluoficio Zetske banovine. Bura u loncu. Petar je namalovao (naslikao) 3 portraita M. K. Dobro. Brat Petrov Nikola (arhitekt) dobio je međunarodnu nagradu na međ. konkursu za uređaj Terazija 835.000 dinara) Kaže Strajnić da je Nikola luksuzno izdanje Petrovo. Dakle, ti sada nemaš druge brige nego da dođeš što prije u Raguzu i da uzmeš sa sobom što je više moguće NOVACA (!, op., T.T.) jer 30 x 80 x 2 = 4.800 dinara jul pansion + 1000 din ostalo + 1000 din povratak + 2400 dinara pola augusta = 9.200 dinara.
 
još jedno pismo, lipanj 1930.
Piše joj oko novca i g. Albinija (1500 dinara), neka posudi ili kupi badimantil, javi depešom svoj dolazak(?!), te da donese milijun dinara (sigurno šala, op., T.T.)
 

Teo Trostmann

Svak je svoje tajne o ljubavi krio

 
 
Teško mi je gledat te zidine puste
I kao da iz njih Majka progovara
Svuda oko mene jeziva tišina
Jekom bola samo duša odgovara
https://images.unsplash.com/reserve/165aTVpzTXGMXu1azUdy_IMG_8468.JPG?ixlib=rb-1.2.1
Čuvala nas majka kao golubove
Pa i onda kada Oca nije bilo
Radio je teško u tuđini negdje
Grlila nas  uvijek ko ptiće u krilo..
 
Sa sjetom se sjećam Majke, Oca, Braće
Živjeli smo sretni u Đergajskoj sedam
Uspomene žive iz djetinjstva našeg
Nikome, baš nikome, pa ni Bogu ne dam
 
Josip, Vlado, Zvonko, Marin i Miroslav
Svak je svoje tajne o ljubavi krio
Bilo je i lijepih i lošijih dana
Al' nitko nas nikad taknut nije smio
 
Protutnjao tako i vihor od rata
Prohujalo vrijeme uspomene blijede
Pa sve od Oluje i evo do danas
sustižu me brige a i kose sjede
 
Sa sjetom se sjećam Majke, Oca, Braće
Živjeli smo sretni u Đergajskoj sedam
Uspomene žive iz djetinjstva našeg
Nikome baš nikome pa ni Bogu ne dam…
 

Vladimir Živaljić, Vukovar

Anketa

Čega se više bojite?

Ponedjeljak, 06/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1450 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević