Get Adobe Flash player

Izložba serije digitalnih fotografskih kolaža usmjerenih na hrvatske kulturne institucije

 
 
Izložba umjetnice Tanje Deman naziva 'Hramovi kulture', u organizaciji Hrvatske udruge likovnih umjetnika - Split, otvorena je u srijedu, 31. srpnja 2019. u splitskom Salonu Galić, gdje će se moći razgledati do 20. kolovoza 2019. Umjetnica izlaže seriju digitalnih fotografskih kolaža usmjerenih na hrvatske kulturne institucije: Muzeje, izložbene prostore, knjižnice, čitaonice i kazališne kuće u koje unosi bujnu vegetaciju, situacije iz javnih prostora ili različite elemente naglašenih dimenzija.
http://hulu-split.hr/wp-content/uploads/2019/07/1_1519x1050.jpg
Kiparica po obrazovanju, Deman je za medij svog stvaralaštva izabrala digitalnu fotografiju koja joj omogućuje manipulaciju snimljenog sadržaja postupcima koje možemo svesti na oduzimanje, odnosno dodavanje ili zamjenu izabranih dijelova s nekim drugim sadržajem. Rezultat ovog postupka su mukotrpno i minucizno izvedene kompozicije koje tehnologijom bilježenja vizualnog materijala i tiskom pripadaju fotografskom mediju, dok su zahvaljujući metodi po kojoj se u realizaciji završne kompozicije pomoću specijaliziranog programa briše, unosi ili povezuje piksel po piksel, zadržale bliskost sa procesualnim aspektima tradicionalne likovnosti. S obzirom da u izvođenju kompozicije umjetnica barata s vlastitim prethodno snimljenim sadržajima, stvaralačka metoda Tanje Deman oslanja se i određuje prema principima dvaju ključnih produkcijskih metoda 20. stoljeća, montaži i kolažu. Iako su ove metode, kao i izražajni jezik fotografskog medija rudimentarno prisutni u prethodnim razdobljima, svoj su procvat doživjeli u 20. stoljeću u kojem se uopće ubrzano razvija umjetnost zasnovana na razvoju tehnologija proizvodnje i komuniciranja vizualnog sadržaja. Kolaž se pokazao kao idealna izražajna metoda razdoblja obilježenog težnjom za reformiranjem cjelokupne stvarnosti, jer je omogućivao dinamično sučeljavanje likovnih materijala i sadržaja, ali i - što je znakovitije - pomicanje pažnje s formalnih aspekata umjetničkog stvaralaštva na komunikaciju poruke i značenja, uz demokratizaciju stvaralačkog procesa. Razvoj digitalne tehnologije i njena masovna primjena u slojevitoj strukturi suvremenog vizualnog stvaralaštva, omogućili su visoki standard povezivanja disparatnih vizuala u homogene, uvjerljivo kontinuirane prikaze za razliku od klasičnih kolaža u kojima je jasno isticanje različitog porijekla sastavnica po materijalu i/ili kulturnoj hijerarhiji bilo pokretač naracije, izražajno sredstvo i cilj.
 
„U seriji 'Hramovi kulture' koju čini šest fotografskih kompozicija velikih dimenzija izvedenih 2014. godine, fokus umjetničine pažnje i objektiv kamere usmjereni su na hrvatske kulturne institucije: muzeje, izložbene prostore, knjižnice, čitaonice, kazališne kuće. Polazište kompozicije institucionalni je interijer, koji je adekvatno konceptu njegove društvene funkcije u širenju arbitrarno određenih i prihvaćenih znanja i istina po svojoj arhitekturi i opremi dosljedno racionalan, simetričan i hijeratičan. Deman izabrane motive snima tako da iz točke snimanja može obuhvatiti pogled na interijer u njegovoj cjelovitoj širini, visini i dubini. U takve reprezentativne i reprezentativno snimljene prostore umjetnica unosi bujnu vegetaciju, situacije iz javnih prostora ili različite elemente naglašeno hipertrofiranih dimenzija. U osnovi postignutog efekta začudnosti umjetničina je svijest da se fotografija uobičajeno percipira kao izravno bilježenje stvarnosti kroz leću objektiva sa ciljem ispisa objektivne situacije. Dapače, fotografska vještina cijeni se po kvaliteti bilježenja ključnog trenutka, a ako autor ima umjetničke ambicije, onda i po sposobnosti komuniciranja ciljanog sadržaja kroz u osnovi dokumentarnu snimku trenutka. Oblikovanje kolažnih fotografija lijepljenjem segmenata različitih fotografija pred očima je publike na očit način uspostavljalo fiktivni narativ zasnovan na sadržajnim i vizualnim asocijacijama koje pak nadahnjuje povezivanje vizualnih elemenata kolaža. Digitalni kolaž usložnjava ovaj princip jer omogućuje stvaranje jedinstvene površine prizora, bez vidljivih prijelaza s jedne snimke na drugu, treću i tako dalje. Digitalni fotografski kolaži Tanje Deman stoga se onima koji ne poznaju arhitekturu na kojoj su zasnovani mogu dojmiti kao potpuno dokumentarna fotografska snimka visoke estetske vrijednosti. Upravo se iz sraza ovog dojma i očekivanja s realitetom fiktivne konstruirane kompozicije može nazrijeti narativna potka ciklusa. Stječe se dojam da umjetnica ne smatra da 'hramovi kulture' rade na dobrobit ljudske vrste. Zatvoreni su u sebe, autoritarni, bez dodira sa stvarnim životom, odvojeni od prirode koju tretiraju kao objekt ljudskog proučavanja, a ne kao subjekt opstanka ljudske vrste. Prirodu koja će u doglednom vremenu prekriti i rastočiti njihovu oholu antropocentričnost. Blaži oblik interpretacije može kompozicije tumačiti kao umjetničine sugestije kakva bi uloga kulturnih institucija i što bi kultura koja radi na opstanku ljudske vrste trebala biti. Civilizacija se doista našla u trenutku kad uljudba postaje borba za opstanak vrste. 'Hramove kulture' kao i tematski i izvedbeno srodnu seriju digitalnih kolaža 'Kolektivni narativi' iz 2012./2013. godine vidim kao snažan umjetničin doprinos žanru ekološki osviještene umjetnosti koja ljudsku pažnju nastoji usmjeriti hitnom očuvanju uvjeta opstanka. Ono što umjetnost po tom pitanju može napraviti, Tanja Deman izvela je na jedini pravi način - sadržajno i formalno uvjerljivo.“ (Branko Franceschi, kustos izložbe)
 
Tanja Deman je vizualna umjetnica koja radi u mediju fotografije, fotokolaža, videa i instalacija u javnom prostoru. Rođena je u Splitu, gdje živi i radi. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Njezini radovi su izloženi na velikom broju izložbi, između ostalog na 15. Venecijanskom bijenalu arhitekture / u Kunstmuseum Bonn / Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb / Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka / Fotogalerie Wien, Beč / The Central House of Artists, Moskva / MUNTREF Centro de Arte Contemporáneo, Buenos Aires / TENT, Rotterdam / Unseen, Amsterdam / International Film Festival Rotterdam / Galerie Reflex, Amsterdam / Museum of African Design, Johannesburg. Samostalne izložbe je imala između ostalog u Galeriji Dulčić Masle Pulitika i Ateljeu Pulitika od Umjetničke galerije Dubrovnik / Witzenhausen Gallery, Amsterdam / CCA Galleries International, Jersey / Galeriji MKC Split / Museo Revoltella, Trieste. Te je izlagala na video i filmskim festivalima, uključujući Videonale 14 / Kassel Documentary Film and Video Festival / Videoex Zürich / Video Dumbo u Eyebeam, New York. U 2015. godini Tanja je ostvarila fotografsku instalaciju u javnom prostoru pod nazivom Sommerfreuden na Ringturm tornju na obali Dunava u centru Beča.
 
Dobitnica je Archisle International Photographer in Residence Award, Jersey / nagrade Novi fragmenti 5 / nagrade publike na T-HT Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. / nagrade Akademije likovnih umjetnosti Zagreb / Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu, te je bila finalistica nagrade Radoslav Putar. Njezini radovi su dio nekoliko javnih i mnogih privatnih zbirki.
 

Nives Matijević

Suglasje skladno

 
 
U svjetlosnim bojama
gotičkih prozora
stakleni taktovi
kamenog koncerta
zrakama sunca
glazba pozlaćena
do neba seže
https://www.njsymphony.org/assets/img/1819-Cathedral-Concert-720x540-thumb-a1b6f533ae.jpg
suglasje skladno
u mirisu tamjana
i plamenu svijeća
na ozarenom licu
zaspalih anđela
sa stupova šutnje
trobrodne lađe
bojažljivo bruje
srcima svetih
 

Mijo Arapović

Split je jedan veliki oksimoron!

 
 
U Vječnom Splitu (1985.) otvara Anatolij Kudrjavcev vremensku kapsulu, iliti škrinju (kokulu) od vrimena sa svim delicijama historijskim, filozofskim, literarnim navodeći cijelu plejadu autora koji su kao temu očešali ili dubinski analizirali fenomen Dioklecijanova grada.
http://www.matica.hr/media/uploads/vijenac/644/15a.jpg
Anatolij Kudrjavcev
 
Svaki je čovjek zbir svojih suprotnosti, a od gradova Split je u tom smislu najzanimljiviji; i modernistički i težačko obrtnički, i kozmopolitski i toliko zatvoren u se da je momak koji je pjevao "šerenadu" curi iz drugoga kvarta bivao kamenovan ili premlaćen, Split revolucionara i onih koji mole (krunice Gospi) ružarije, anarhista i sitnih trgovaca i činovnika, talijanaša i najžešćih Hrvata, Jugoslavena i Europejaca, grezosti i otmjenosti, koloristički otvoren i siv i tufinav (pljesniv), grad najvećih športaša i najtromijih lokadura, asketa i ljudi gargantuovskoga apetita, najblistavijih umova hrvatske i redikula (oriđinala, osobenjaka, spadala) prema kojima se ponašahu toplo i sa ljudskim prihvaćanjem, ali im se i nemilosrdno rugaše.
 
I arhitektonski Split je oksimoron, od klasične palače cara vojnika sa veličanstvenim redom i blistavim detaljima Peristila i drevnih hramova okruženim nepravilnim ulicama barbarskoga srednjega vijeka sa "hižama" poput gljiva nametnika na rimskoj starini, sa romanikom, venecijanskom renesansom i barokom, austrijskim klasicizmom i današnjim lego kockama za stanovanje. Grad Dioklecijana i mučenika Dujma, hrvatskih kraljeva i Tome Arhiđakona, Miljenka Smoje i Enza Bettize. Kudrjavcev je Smoju jedva i spomenuo, a Bettiza još nije  bio dovoljno ostario da napiše autobiografsko remek djelo Egzil; to su don Quijote i Sancho Pansa, daroviti Smoje koji uz ležeran smijeh dvorskoga lude kopa po smeću (i gangreni) ispod svečanoga tepiha "socijalizma sa ljudskim licem" i aristokratski Bettiza koji u "Amarcordu" fellinijevskome svoga djetinjstva luta između kozmopolitstva i računskog gosparstva svojih talijanskih djedova velepoduzetnika i trgovaca i majčinoga svijeta naglašene slavenske emotivnosti i hirovitosti.
 
Smoje je napisao vrlo uvrjedljiv tekst o Bettizi proglasivši ga gotovo fašistom, da bi mu se nakon toga tvornoga napadaja javio na ulici najsrdačnije i najnevinije te ga "šotobraco" (rukom pod ruku) prošetao prostorima zajedničkoga djetinjstva u zajedničkom traženju za izgubljenim vremenom Morpurga, Luke Botića i don Pavlinovića, Baiamontija i Marulića, kina Karaman, Šegvića, Radice, Cettinea i... kaleidoskopa zvana Split. Da bude cirkus veći (jer Mediteran svijet shvaća kao Božji zvjerinjak) tu je i uvodničar knjige, bivši političar koji je slavno vladao i neslavno otpuhnut poput maslačka, koji je simbol lažne prepotencije i karikatura poznate splitske oholosti i slavičnosti, a da drugi političari nisu ni pametniji od njega ni veće prezence ni manje ljepljivih prstiju. Tada je rečeni šjor Ivo bija socijalistički diretur od libra Logosovih.
 
Goran Borčić se maestralno pozabavio redikulima, taj fenomen je jasno uočio Kudrjavcev, ali bez zanimljivih detalja. I Kudrjavcev je zbir suprotnosti, po ocu (izbjeglici) Rus, po materi Splićanin. Revoluciju i Drugi svjetski rat je pametno preskočio, kao i fenomen obožavatelja divusa Titusa, a ni Hajdukom se nije puno bavio. Žao mi je što Dubrovnik nema ovako sveobuhvatnu knjigu o sebi, popis literature, citati, stare fotografije, originalne autorske misli nastale u bogomdanoj spliskoj luci, zelenom Marjanu, divnim spomenicima i ljudskoj (tragi)komediji. I ne brzajmo sa zaključcima, naizgled grezi i nezreli i bučni Split je dao dvojicu veličanstvenih gradonačelnika, humanista Vicka Mihaljevića i modernista Iva Tartagliu koji daleko nadmašuju sve dosadašnje dubrovačke čelnike.
 
Izvucimo neke dijelove iz ove fascinantne knjige herbarija drevnoga Aspalathosa. Hermann Bahr veli da "ne postoji grad u kojemu jače odzvanja zov života... ovdje živi četrdeset tisuća ljudi, no čovjeku je kao da se kreće među stotinama tisuća... kao da sam u Faustovu čarobnu plaštu odletio u neki nepoznati kraj. Vani je Orijent u svim bojama, ali unutra je Quartier Latin (Pariz, tamo je Sorbonna, knjižare, kafanice) s dugim kosama, lepršavim kravatama i galamom dugih govora bez oduška. L. Adamich smatra da je velika povijesna šala, tj. razvoj Dioklecijanove palače u današnji Split, tijekom stoljeća postala dio njihove podsvijesti, s rezultatom da je današnji grad pun humorista... Danijel Dragojević duboko promišlja: "tunel je izgleda građevni oblik koji najpotpunije predstavlja Split, koji kao da nikada ne izlazi na svjetlo dana i ne oformljuje se. Prema tome ostaje on grad latentne podsvijesti. Zašto bi se inače dogodilo da Split tijekom čitavog Srednjeg vijeka nije napravio katedralu (vertikala katedrale nasuprot Dioklecijanovu podrumu, op. T.T.).
 
Tu je doduše bijeli zvonik sv. Duje koji straši Luja a oduševljava Iva Vojnovića. Namjerno banalno, raspjevano poluironično Marko Uvodić Splićanin kazuje: "Ovi naš Dioklecijan, veliki rimski car, moga je ka čovik u mogujstvu, svoj palac (palaču) sagradit di je god tia (htio)... Vidi je di je pitomo... priroda je učinila mirakul, pa je smistila more, po(l)ja, gore i otoke na način da sve to bude oku ugodno, da te dobro raspoloži, i da ne budeš prizlovo(l)jan, i zato ja mislin da nima nidir na svitu veselijeg naroda ča u nas u Splitu... ma i ovako brez pinez više nan vridi dobra voja ven cila Londra (London), Nova - Jork i Liverpol."
 
Giulio Menin svjedoči da su nakon I. svjetskoga rata američki mornari da bi imali zabavište rekvirirali novi (arheološki) muzej koji je koštao godine i godine strpljivih žrtava... ispunili su lijepe dvorane gramofonima i biljarima, postavivši za čuvare crnce i Filipince... najteže je bilo vidjeti što su napravili od vrta, obrađena po rimskom uzoru i ukrašena kipovima careva iz Salone. Tu su posadili salatu, cvjetaču i rotkvice... a kipove su uporabili za ogradice gredica oko povrtnjaka.
 
Marin Bego tvrdi da u Splitu momak se razlikuje od diteta samo tim što dalje kamenom (bovanom) gađa. Uvodić navodi učiteljice (meštrovice) koje bi stavile dici na ponistru (prozor) jednu tikvu i da stojidu mirno, rekla bi in da će najva(l)jaliji biti oni koji će najviše ustrajat gledat u tikvu." Milan Marjanović, istarski naprednjak, jugović i mason stvaratelj zloglasne koalicije divi se razvoju tehnike i industrije i vidi najljepši napredak u uništavanju divne bogomdane rivijere. U herostratovskoj mašti već vidi i rušenje poljudskog samostana; valjda mu i taj simbol prošlosti ne leži. Za Ivana Raosa postoji Split umjetnosti, vlasti i novca, sitosti,sigurnosti i nebrige i Split piljarica, uličarki, kartaša, pijanih subotnjaka, ložača, i obalnih radnika, prosjakinja i isluženih čuvarica javnih zahoda, ovaj truli grad u kojemu izgladnjeli mekušci (bakule?) plaze po gnjilim stubama i crvotočnim gredama... slijede grozne psovke sirotinjske.
 
Branko Stanojević piše o fenomenu raspjevanoga Splita; "stari je običaj mladosti, osobito težačke da se sakupi na jednom mjestu, te da po čitavu noć pjevaju strane i domaće pjesme". Louis Adamich vidi u Splićanima ljude koji se najviše smiju u tadanjoj državi. Veličine i superlativi bilo koje vrsti njih uopće ne impresioniraju. Postoji neprestana želja za ruganjem, kritiziranjem i promatranjem sa smiješne strane bilo koga i bilo čega uključujući i sama sebe..." Varošanin i veliki intelektualac romanist Bogdan Radica veli: "u tvrdoglavosti Splićanina mnogo je tovarove tvrdoglavosti, teške, namučene, asketske... Dragojević lucidno uspoređuje Split s Dubrovnikom, jer stvari se daju kazati i kroz suprotnost, tj. ono što nisu. On tvrdi da Splitu manjka onaj dio koji je po svojoj prirodi okrenut unutra i nosi u sebi zatvorenost jedne tajne!!! Gotovo mu je neugodno kazati da Split nosi operetski duh "Male Floramye".
 
Ako je Dubrovnik izolacija i introvertiranost ljudi i krajolika, odsječenost od zaleđa unatoč trgovini, kruta vlast plemstva i ljubomorno sakrivanje svojih namjera i poslova, strogost redovnika i kapetana što je Split bivao kroz vrijeme? Odgovara nam Anatolij Kudrjavcev da je Split i palača carska i sirotinjski zbjeg, i selo, i velegrad, i malograđanin i kozmopolit, i modernost i kampanilizam; jednom riječju jedinstvo suprotnosti, spoj nespojivoga. Split je jedan veliki oksimoron!
 

Teo Trostmann

            Navala migranata

 
 

                PRED NEVRIJEME

 
                Nebo se oblači.
                Skamenjen um.
                Možda će nerazum
                Biti od uma jači.
                Dođe li do požara,
                Poigrajmo se srca žara.
                A srce nikad ne vara!!
https://www.sciencedaily.com/images/2019/07/190702160115_1_540x360.jpg

 

                PRED NAVALU MIGRANATA

 
                Preko Plješivice planine
                Vuče se migranata kolona.
                Uzbunila se zvona...
                Gdje će se skrasiti?
                Hoće li mir domovine
                Netko spasiti?
                A tko će stražiti stražu
                Kad prva opasnost mine?
                Drhte srdašca djece.
                A srca nikad ne lažu!
 

                ČEKANJE NA BOŽJU MILOST

 
                Dolasku migranata
                Ne otvaraju se vrata.
                Strah od gubitka vjere
                Još nema ljudske mjere.
                Kako  njima- tako i tebi
                Pa zašto u pomoć
                Božju milost pozvali ne bi?!
 

                STRAH

 
                Pas napao dijete.
                Majčino srce strahuje.
                Nevolje prijete.
                I tko to smrti domahuje?
                Hoće li na samrti dijete
                Liječnici spasiti?
                Ili će još dugo, dugo
                Molitva bolničku sobu krasiti?!
 

               TRAJNI ODLAZAK

 
                Namješten osmijeh.
                Glumljena radost.
                Izgubljen dan.
                Otišla mladost
                U bezdan.
                I tako povazdan
                Iz dana u dan!
 

                PITANJE

 
                Tko će djecu hraniti?
                Tko će zemlju braniti?
                Tko će, tko će zloće
                U korijenu strti?
                Tko će Domovinu
                Spasiti od smrti?!
 

                OLAKŠANJE

 
                Vjesnik zao
                Na vrata je pokucao.
                Srce drhti, trne...
                Ipak, nisu uvijek
                Baš sve vijesti- crne!
 

                NEMA VIŠE TAME

 
                Razišli se oblaci
                I crni i sivi.
                Prve zrake sunca
                Spustile se na me
                Pa se lakše živi.
                O, kako je srcu lako
                Čim i njega mir je tak'o.
                Nema više tame.
                Možda će već sutra
                (Ili svakog jutra)
                Toplo, blago sunce
                Obasjat vrhunce?!
 

                KRVAVI PIR

 
                U tuđoj je državi
                Pir planuo krvavi.
                Jedan čovjek hudi
                Pobio je bezbroj ljudi.
                O, veliki Bože,
                Zar bezbožnik može
                I u hramu svetu
                Zlo činiti svijetu,
                Sijat smrt i stravu
                Na piru krvavu?!
 

                VARKA PROLJEĆA

 
                "Proljeće je, ljudi vele,
                Stiglo vrlo rano."
                A umorni ljudi žele
                Da još zima traje,
                Al  nije im Bogom dano
                Smirit uzdisaje.
                Proljeće je.
                Nek potraje
                Makar varka da je!
 

                PROSVJEDI SVIH RASA

 
                Ovog tjedna
                Usred grada
                Bit će jedna
                Slavljena parada.
                Skupit će se masa
                Ljudi sviju rasa
                Da svak svoje traži:
                Mir, slobodu, hranu.
                I da zakon važi,
                Služi za obranu
                Od gladi. I laži!
 

                KRAJ

 
                Ovaj dnevnik straha, tuge,
                Jedne noći duge, duge
                Jedna je djevojčica nadahnula
                Kada je u bolnici-izdahnula.
                Tek je rođena bila
                Pa još nije znala
                Da i dječja srca imaju krila
                I da i ona mala,
                Što su još rast svoj snila,
                Poput ptice se vinu
                U svetu, Božju visinu! 
 

Malkica Dugeč, Stuttgart, 27. 3. 2019.

Anketa

Tko je po Hrvatsku i Hrvate opasniji?

Utorak, 17/09/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1421 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević