Get Adobe Flash player

Tilurijum, Gardun, Nutjak i Cetina

 
 
Birao sam slova i slagao riječi
Razmišljao, dušom, što Vam želim reći
Važno je i ovo pa to trebate znat
Rođenjem sam kršćanin nadasve Hrvat
Odnili su vitri ove čvrste gene
Od rodnoga kraja, pa tako i mene
Sve se češće sjeta za tim krajem javlja
Friži kad se skupe ponestaje zdravja
https://visitvrlika.com/images/o-nama/Cetina.jpg
Dalmatinska majka, Sinjska Gospe, Alka
Škrta zemlja,loza i bukara vina
Tilurijum, Gardun, Nutjak i Cetina
Znamenje su roda mojih Dalmatina
 
Svoga Doma čuvar i korijena svojih
Ponosim se rodom, kamena i drače
Korijena sa škrape di mendula cvate
Duje sveti, Hajduk, odma poslin ćaće..
 
Dalmatinska majka, Sinjska Gospe, Alka
Škrta zemlja, loza i bukara vina
Tilurijum, Gardun, Nutjak i Cetina
Znamenje su roda mojih Dalmatina
 

Vladimir Živaljić, Vukovar

Izložba MAS-a 'Staklene svjetiljke kroz vrijeme' gostuje u Splitu

 
 
Jedna od najposjećenijih izložbi Muzeja antičkog stakla u Zadru 'Staklene svjetiljke kroz vrijeme', čiji su autori dr. sc. Vedrana Jović Gazić i dr. sc. Berislav Štefanac, gostuje u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Izložba je otvorena u ponedjeljak, 29. srpnja 2019. godine, i moći će se pogledati do 30. listopada 2019. Izložba je bila postavljena u Zadru u studenom prošle godine u sklopu obilježavanja Dana grada Zadra (Sv. Krševana). Ovo je prvo gostovanje izložbe u čijem postavu sudjeluje 10 muzeja iz cijele Hrvatske ustupanjem građe iz vlastitih fundusa, pa tako i prvi domaćin Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
https://www.zadarskilist.hr/sites/default/files/styles/article_image_full_node/public/field/image/MAS_IZLOZBA_5.jpg?itok=zmqpuqj8
Izložba Staklene svjetiljke kroz vrijeme obuhvaća pregled tipološki vrlo raznolikih svjetiljki koje su u širokom vremenskom rasponu od 1. do 19. stoljeća bile u opticaju na području Hrvatske, najčešće u svakodnevnoj funkciji osvijetljavanja sakralnih ili profanih, javnih ili privatnih prostora. Odabrana tema rasvjete, svjetlosti, odnosno rasvjetnih tijela uvijek je atraktivna, a moglo bi se reći i povoljna za prezentaciju u formi izložbe. Pruža raznolike mogućnosti popratnih likovnih interpretacija i rekonstrukcija kojima je ovom prilikom pridana posebna važnost. Osim izloženih originalnih povijesnih primjeraka svjetiljki, počevši od rijetkih sačuvanih antičkih lucerni do uljanica 19. stoljeća s prepoznatljivim globularnim recipijentom za ulje, izložba obuhvaća staklene replike nekolicine najzastupljenijih formi srednjovjekovnih i novovjekovnih svjetiljki, te vrlo zanimljive rekonstrukcije prototipnih povijesnih formi suvremenih lustera. Izložba ukupno sadrži 103 primjeraka staklenih svjetiljki, cjelovitih, fragmentiranih, rekonstruiranih, koje se do sada definitivno nisu našle na okupu, u isto vrijeme i na istom mjestu.
 
Početci osvjetljavanja staklenim svjetiljkama mogu se pratiti od antike, točnije rimskog ranocarskog razdoblja. Prema malo­brojnim arheološkim nalazima njihova primjena najintenzivnija je u razdoblju od druge polovine 1. do 3. stoljeća, usporedo s gorućim bakljama, uljanicama od terakote i metala, čiji su se oblici primjenjivali i u izradi staklenih inačica. Tijekom kasnoantičkog razdoblja staklarstvo je bilo obilježeno visokim tehnološkim i estetskim ostvarenjima, što se odrazilo i na izradu staklenih svjetiljki. Posebno intenzivna proizvodnja i primjena vezane su uz razvoj kršćanstva. Porastu proizvodnje posebno su doprinijele političke odluke prvih kršćanskih careva koje su pokrenule i masovnu izgradnju ranokršćanskih bazilika. U osvjetljavanju njihovog posvećenog prostora često su se primjenjivale upravo staklene uljanice. Osim primarne funkcije osvjetljavanja interijera, rasvjeta u crkvama imala je važnu simboličku ulogu u liturgiji. Posebno osvjetljenje primjenjivalo se i nad oltarima te grobovima mučenika, u baptisterijima i kriptama. Uljne svjetiljke stalno su bile prisutne u procesijama i pogrebnim obredima.
Upravo u kasnoantičkom razdoblju, uslijed intenzivnog razvoja raznolikih formi svjetiljki nastaju i složeniji oblici stalaka i nosača, poput polikandila izrađenih od kružnih perforiranih metalnih ploča s utorima za umetanje svjetiljke. Broj utora bio je promjenjiv, ovisno o veličini polikandila, za svega tri ili šest svjetiljki. Postojale su i raskošnije inačice koje su mogle no­siti i više od dvadeset svjetiljki. Na području Hrvatske do sada su sačuvani samo manji dijelovi metalnih polikandila, ulomci lanaca za vješanje s motivom križa i medaljona. Češći su nalazi jednostavnih nosača (monokandila), namijenjeni tek jednoj svjetiljci. Razni oblici polikandila ponovo su bili vrlo popularni tijekom srednjeg vijeka, što je također bilo dobrim dijelom uvjetovano velikim uzletom u podizanju crkvenih građevina, posebno romaničkih i gotičkih bazilika. Najkasnije od sredine 13. stoljeća uobičajen je bio specifičan oblik polikandila nalik konstrukciji krletke.
 
Primjena staklenih svjetiljki u srednjem vijeku ponajviše je vezana uz sakralne prostore, ali sve učestaliji su podatci i o njihovoj primjeni u profanim prostorima, zgradama javne i privatne namjene. Jedan od najčešće korištenih tipova jest bikonična svjetiljka s ručkicama za vješanje (tzv. islamski tip). Na njihovu prisutnost na zapadnom Mediteranu već u 10.-11. stoljeću neizravno ukazuju literarni i likovni izvori, minijature u rano­srednjovjekovnim liturgijskim knjigama. Premda se izvorna primjena i proizvodnja bikoničnih svjetiljki vezuje uz islamsku tradiciju, njihova distribucija od 13. do 16. stoljeća znatno nadilazi okvire izravnog utjecaja islamske religije i kulture, stoga su mnoge kršćanske crkve, katedrale ili samostani na zapadnom Mediteranu, istočno-jadranskoj obali, ali i dubljoj unutrašnjosti jugozapadnog Balkana, bile opremljene upravo islamskim ili džamijskim tipom svjetiljke.
 
Uz trajnu prisutnost svjetiljki bikonična tijela, tijekom 16. i 17. stoljeća uvodi se još jedna specifična forma viseće staklene svjetiljke – cesendello– kao prepoznatljiv proizvod muranskih radionica, također nastao pod utjecajem islamske tradicije. Prisutnost muranskih cesendellana Istoku posvjedočena je poznatom narudžbom velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića iz 1569. godine, ali i brojnim pojedinačnim nalazima. Zastupljenost tog tipa svjetiljki u novovjekovnim interijerima na prostoru Hrvatske, posebno Dalmacije, nije upitna, no zasad je potvrđena vrlo skromnim arheološkim tragovima na kopnu, te znatno brojnijim podmorskim nalazima s brodoloma iz 17. stoljeća u Koločepskom kanalu (Drevine i rt Ratac).
Kronološki pregled tipologije staklenih svjetiljki završava posljednjim primjercima ručne izrade staklenih svjetiljki iz druge polovine 19. stoljeća. To je razdoblje obilježeno osnivanjem brojnih manufaktura, kao rezultat vrlo intenzivnog tehnološkog razvoja društva. Sjeverna Hrvatska i Slavonija područja su na kojem su pokrenute prve staklane, a uz pretežno strane osnivače, proizvodnju su uz pomoć stranih majstora nosili i domaći staklari. Po uspjehu i raznovrsnom proizvodnom repertoaru poznata je bila staklana na Zvečevu u središtu Slavonije, među čijim proizvodima je i prepoznatljiva uljanica na visokoj nozi s kuglastim recipijentom za vodu i ulje.
 
Posudbom građe iz vlastitih fundusa realizaciju izložbe omogućili su: Arheološki muzej u Splitu, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Dubrovački muzeji – Pomorski muzej u Dubrovniku, Gradski muzej u Šibeniku, Gradski muzej u Umagu, Gradski muzej Požege, Muzej đakovštine u Đakovu, Muzeja Slavonije Osijek te Arheološki muzej Osijek. Među sudionicima koji su iznimnom susretljivošću ustupili građu je i Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, kao i gospodin Srećko Tolja, vlasnik privatne zbirke. Dio zastupljenog materijala potječe iz fundusa Muzeja antičkog stakla u Zadru (Zbirka srednjovjekovnog i novozavjetnog stakla – u nastajanju).
 

Nives Matijević

Misli procvjetale

 
 
        Nabujale misli što sav život traju u sna zagrljaju.
        Poput djece male, još neprocvjetale čekajući kiše, da narastu
        i bude ih više, u se su se stisli.
        Čekali su dugo da ih doba drugo sa sobom povede u prostore šire
        pa da i one, k'o ptići iz gnijezda, u život izvire.
        Skupile se misli u đerdan od snova, proljepšale, zbile ispod tuđeg
        krova - kao da svu vječnost pod njim su i bile.
        Nisu znale da se, samo da se spase od žege i groma, čak i usred tuđeg   
        neželjenog doma, stasale i bdjele nad pradavnim snima u kojima samo,
        a da i ne znamo, ljubavi i vjere u slobodu i u riječi smjele mnogo,
        mnogo ima.
https://cdn.pixabay.com/photo/2016/10/09/16/16/flower-1726085_960_720.jpg
        Nabujale misli, al' govora nema! Možda mu se opet sud njemoće
        sprema? Ili samo drijema čežnja u nigdini pa će jednog trena iz
        dubine snene buknuti k'o iskre iz plama vatrena?
        Radoznale, smjele, širit će se i nebeske pute osvijetliti sve će, al'
        zemaljske ipak napustiti ne će, jer sa Zemlje znane govor im ne brane
        nit im zlobom prijete - sve dok plamen nisu ni dah vode svete.
        A kad jednom misli, to se zbiti mora, i govorom budu sa bistrih izvora,
        svjedočit će vrijeme da im čežnje nisu snivane zaludu!
 

Malkica Dugeč, 6. 4. 2019.

Od 20. do 22. rujna ove godine u Rešetarima održava se XXII. susret pjesnika u Rešetarima

 
 

Književno likovno društvo

R E Š E T A R I

R e š e t a r i

 

XXII. REŠETARAČKI SUSRET PJESNIKA

REŠETARI

 

    20. rujna 2019.

      (petak)

       

          

        19:00 sati     Postavljanje Likovne izložbe  

 

21. rujna 2019.

    (subota)

 

            11:00   Promocija XII. zbornika mladih pjesnika

 
Susret mladih pjesnika sa učenicima Osnovnih škola iz  Zapadnog dijela  Brodsko-posavske županije te sa hrvatskim pjesnicima izvan Hrvatske i učenicima iz Rumunjske, Makedonije, Lipovljana i Donje Voće
https://matis.hr/wp-content/uploads/2017/09/images_dogadanja_2017_09_170912-resetari.jpg
            
15:00 Promocija XXII. zbornika pjesama Rešetaračkog susreta pjesnika
                                                 
            17:00 Razgovor Načelnika Općine Rešetari i  sudionika Rešetaračkog susreta
                         pjesnika
                       
            18:30 XXI. rešetarački susret pjesnika
 
Druženje sudionika Rešetaračkog susreta pjesnika
 
  22. rujna 2019. 
             (nedjelja)
 
                9:00 Okrugli stol: „Slovo, riječ, stih, pjesma“   
              10:00 Sudjelovanje pjesnika u Sv. misi sa svojim pjesmama
       
                13:00   Zajednički ručak  
 
Rešetari, 20. kolovoza 2018.      
 
REŠETARAČKI SUSRET PJESNIKA
REŠETARI
 
POPIS AUTORA ZA ZBORNIK XXII. REŠETARAČKOG SUSRETA PJESNIKA
 
1.   Mirta Abramović 
2.   Stjepan Adžić 
3.   Inga Aladrović
4.   Ivan Andrašić  
5.   Frane Petar Bašić 
6.   Mia Behtan 
7.   Meri Benutić
8.   Mišo Bijuklić
9.   Đurđica Blažinović Zoričić
10. Marija Borčić
11. Vlatka Bošnjak
12. Slavica Božičević
13. Krunoslav Božić
14. Marija Buconjić Lončarević
15. Viktorija Bukovac
16. Jadranka Čadinovska
17. Marin Čaveliš
18. Josip Čenić
19. Bernarda Ćurić
20. Veronika Devčić
21. Božica Drakulić
22. Malkica Dugeč
23. Josip Dumenčić
24. Radomir Dumičić
25. Vesna Dumičić
26. Vangjel Dunovski
27. Vlado Đurđević
28. Maja Epp
29. Gordana Ereš
30. Anka Svetlana Frkač
31. Ivan Gerić
32. Ante Glavor
33. Barbara Gmazel Jakimovski
34. Robert Haszjan
35. Petar Hategan
36. Vedran Horvacki
37. Ivan Hudec
38. Miroslav Ilić
39. Ana Maria Iovanac
40. Ingrita Ivanišević
41. Andrea Josipović
42. Lorena Josipović
43. Snježana Josipović
44. Anđelka Jovičić Šumanovac
45. Silvijana Jurković
46. Zrinko Kapetanić
47. Marija Kenjević
48. Antun Kikaš
49. Josip Klarić
50. Milka Knežević
51. Zlatko Knižek
52. Mirko Knjižek
53. Franjo Kopecki
54. Dragica Kordas
55. Sara Kordas
56. Antun Kovač
57. Kata Kovač
58. Anto Kovačević
59. Nevia Kožljan
60. Evica Kraljić
61. Ana Krnjus
62. Mirjana Krsnik
63. Nadica La Rosa
64. Josip Lakušić
65. Ljiljana Lipovac
66. Marijan Lončarić
67. Miroslav Lovčanin
68. Marija Lovrić
69. Zdravko Luburić
70. Nina Ljubin McLeod
71. Zorica Marušić
72. Franjo Matanović
73. Ivo Matijašević
74. Antun Matošević
75. Jasenka Medvedec
76. Ivan Mijatović
77. Keti Mijolović
78. Ljerka Mikić
79. Ivan Milčec
80. Mato Nedić
81. Kata Pavić
82. Katica Pavkić Špiranec
83. Rosica Perić
84. Nataša Periša
85. Vesna Petrić Terzić
86. Damir Pilko
87. Mile Pletikosa
88. Vilim Pohorny Tica
89. Nada Pomper
90. Vera Primorac
91. Lidija Puđak
92. Matija Pupić
93. Alena Rais
94. Ljubica Sedlaček
95. Lidija Sopjanac
96. Milica Steković
97. Slavko Subjak
98. Jovica Sunajko
99. Goran Suručić
100. Miljenko Šimunović
101. Maja Šiprag
102. Stjepan Šmit
103. Magdalena Teufel
104. Ružica Todorović
105. Miroslav Branimir Tomlekin
106. Ljerka Toth Naumova
107. Štefica Vanjek
108. Milenko Vasiljević
109. Gabrijela Vojvodić
110. Biserka Vuković
111. Dorothea Zeichmann
112. Joso Zorica
113. Slavko Žarnić
114. Ana Žigić

Anketa

Tko je po Hrvatsku i Hrvate opasniji?

Utorak, 17/09/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1437 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević