Get Adobe Flash player

Zavičaj Boke Kotorske sa čarobnim planinsko-morskim krajolikom bogate baštine i živopisne svakodnevice

 
 
U Galeriji umjetnina Split u četvrtak, 2. srpnja 2020. otvorena je izložba radova Vaska Lipovca čime je započela splitska dionica ovogodišnjeg Katamaran Art projekta, koji se po treći put održava na relaciji Jelsa – Split.
https://split.com.hr/images/upload/23/vali30620.jpeg
Dvadeset osam nagrada i priznanja za skulpture, grafike, javne spomenike, slike, crteže, ilustraciju, scenografiju i životno djelo, gotovo stotinu samostalnih te više od dvije stotine skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu postignuće su Vaska Lipovca u polustoljetnom javnom djelovanju započetom 1956. godine. Najomiljeniji splitski i jedan od najpopularnijih hrvatskih suvremenih umjetnika zauvijek nas je napustio prije četrnaest godina. Za sobom je ostavio obilan i inspirativan opus pa svako novo predstavljanje Lipovčevih radova publika dočekuje s posebnim zanimanjem.
 
Solidno i raznovrsno obrazovanje stečeno na zagrebačkoj Akademiji primijenjenih umjetnosti u kombinaciji sa stvaralačkom znatiželjom bili su humus na kojemu je rasla strast za eksperimentiranjem s različitim tehnikama i materijalima, koji su se kreativno nadopunjavali s motivskom i tematskom raznolikošću. Lipovca je zaokupljao ambijent i život vezan uz more, vjerski i erotski motivi, sport… Prilagođavajući ih u potrebnoj mjeri sadržaju, no uvijek u korelaciji s vlastitim habitusom, u svoje dvodimenzionalne ili trodimenzionalne forme uspijevao je utisnuti prepoznatljiv izraz koji u promatrača potiče emotivnu reakciju. Neki protagonisti Lipovčevog artificijelnog svijeta djeluju aristokratski dostojanstveno, drugi izazivaju sjetu, neki imaju ludički karakter dok neki erotično i lascivno provociraju.
 
Zavičaj Boke Kotorske sa čarobnim planinsko-morskim krajolikom bogate baštine i živopisne svakodnevice bio je ključno polazište u oblikovanju lirskog i nostalgičnog pola karakterističnog likovnog izričaja. Riječ je o najeksponiranijem i najprepoznatljivijem dijelu opusa sačinjenog od prikaza mora i brodova na pučini, mornara i kapetana, zaljubljenih parova… Od zaborava čuvane u mladosti viđene prizore umjetnik je transponirao u očaravajuću vizualnu poetiku. Nema sumnje da taj ishodišni genius loci svoju trajnu prisutnost u opusu barem djelomično duguje splitskom ambijentu. Međutim, isto djelo istodobno pripada i ne pripada prostorima Lipovčevog življenja jer je svojim specifičnim univerzalizmom više-manje blisko i razumljivo svim Mediterancima.
Unatoč svojevremenom favoriziranju apstraktnog likovnog idioma, u kojemu se na početku karijere i sam iskušao, Lipovac je ostao vezan za figuru i predmetni svijet, smjelo posežući za tradicionalnim i anakronim sadržajem otežalim od ustaljenih predodžbi. Na tom putu je lucidno uspostavio vlastitu likovnu ikonografiju i, premda je pojedine motive nebrojeno puta interpretirao, u pravilu nije posustajao u stvaralačkoj iskrenosti izvedbe. To vrijedi i za jedanaest dosad neizlaganih radova u laviranom tušu i/ili temperi na papiru iz obiteljske zbirke, među kojima su četiri predloška za već izlagane grafike. Pojedinačni prikazi brodova u tipu jedrenjaka i parobroda na uzburkanom ili mirnom moru i jedna silueta mornara njihov je motivski repertoar. Svi su naslikani u tonovima crne boje, koja je tek u tri rada oživljena nijansama plave, iznimno i crvene boje. Ako nas motiv ne zavede, odnosno ako oku damo vremena i pažnju usmjerimo na likovnu komponentu, uvidjet ćemo da je onaj bitni sadržaj napeta ravnoteža sažetih i stiliziranih monokromnih oblika koji dominiraju kadrom ili, s druge strane, oslobođeni potez koji uživa u svojoj autonomnoj transparentnosti, svodeći deskriptivne obaveze na nužni minimum. Umjesto s hipnotizirajućom kontemplativnom bezvremenosti Lipovčevih prizora na koju smo navikli, ovdje smo suočeni s konkretnim vremenom upisanim u razigrani trag kista. Iskričava nesputanost u izvedbi kao i prikazivačka sabranost u radovima zamišljenim za grafičke predloške, kojima nesavršenost umjetnikove ruke daje dodatnu vrijednost, dio su jedinstvenog umjetničkog koda.
 
Vasko Lipovac rođen je 14. lipnja 1931. godine u Kotoru. Akademiju primijenjenih umjetnosti završio je u Zagrebu 1955. godine. Od 1955. do 1959. godine bio je polaznik Majstorske radionice Krste Hegedušića. Izlagao je na oko stotinu samostalnih i preko dvjesto skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Autor je javnih skulptura: spomenik Draženu Petroviću, park Olimpijskoga muzeja u Lausanni (1995.), spomenik Marku Maruliću u Vukovaru (2006.) i u Parku skulptura u Santiagu de Chile (2007.), Crveni cvijet ispred Ekonomskoga fakulteta u Splitu. Za crkvu sv. Marije u Kotoru izradio je brončane vratnice (1989.). Likovno je opremio interijere brojnih hotela („Argentina“ i „Babin kuk“ u Dubrovniku, „Berulia“ u Brelima i „Marco Polo“ u Korčuli, Marjan u Splitu), javnih zgrada (Centar za kulturu i Pomorski muzej u Kotoru). Bavio se ilustracijom knjiga, scenografijom i kostimografijom. Za svoj rad dobio je niz nagrada i priznanja. Vasko Lipovac umro je 2006. godine u Splitu gdje je živio i radio od 1967. godine.
Izložba ostaje otvorena do 21. 7. 2020.
 

Nives Matijević

            Neka molitva od zla bude jača

 
 
                Ako ti se desi
                U životu tvom,
                Da nisi što jesi,
                Ni u domu svom,
                Ne zdvajaj,
                Ne kloni,
                Ni na tuđa vrata
                Nikad ne pozvoni!
https://book.hr/wp-content/uploads/2017/05/aleteia-molitva-oslobodjenja-za-obitelj-book-evangelizacija-990x658.jpg
                U životu često
                Pronađe se mjesto
                Gdje se skriti može.
                Tu molitve riječi
                Tiho izgovori:
                "O, moj dragi Bože,
                Ti me rodi, stvori
                Da čovjekom bivam
                Odanom Ti, vjernim
                I kad oganj mori,
                I kad tiho snivam.
 
                Pomozi mi sada,
                Vjerom me izliječi
                Od straha, od boli
                Što još kraja nema
                A još veća već se
                Čovječanstvu sprema.
               
                Još nas zadnja nada
                Molitvom sokoli.
                Još je srce spremno
                Da sve ovozemno
                Poštuje i voli,
                Za vjeru da mrije,
                Ali za nevjeru,
                Nkad spremno nije.
 
                Ako se dogodi
                Da zla kob nas zgodi,
                Ne daj mraku, zlobi
                Ne daj da nam vjeru
                Nevjera nadjača,
                Da nam nade zdrobi,
                Svete želje gasi.
                I neka molitva
                Od zla bude jača,
                Od nevolje neka
                Čovječanstvo spasi!" 
 
Ovu pjesmu posvećujemsvojoj dragoj i odanoj prijateljici - Hrvatici Luciji Šarčević!

 

Malkica Dugeč, 14. 4. 2020.

Žunjić slika razigrani, stvarno nestvarni krajobraz sa životnom rijekom koja teče polovicom platna…

 
 
Novi ciklus akrila na platnu, 120 x 100 cm, slikara Mladena Žunjića, vrijednog i istaknutog hrvatskog likovnog umjetnika, iznimno je zanimljiv, ponajprije po dojmu koje primarno slike ostavljaju. Rekli bi, zgodni kolaži, ljepljeni elementi, različite formi na dominantnoj površini koju čine ili se sučeljavaju dvije boje ili pak samo jedna, tvoreći dvostruki ili jednostruki svijet egzistencije, one gore i ove dolje s fluktuirajućim oblicima između.
https://www.zagrebonline.hr/wp-content/uploads/2020/06/20200503_160637-scaled.jpg
Vrlo živahan svijet, optimističan,  osvijetljen, sve je vidljivo i opazivo, nema skrivenog, nema višestrukih tumačenja. Pred nama je jasna površine različitih sklopova boja koje pak čine jedinstvenu cjelinu umirujućeg i opuštajućeg volumena, u kome ne postoje iznenađenja, neugodnosti.
 
Žunjić slika razigrani, stvarno nestvarni krajobraz sa životnom rijekom koja teče polovicom platna, mirno, stalno, bez prekida, bez promjena gibanja. U seriji slika vrlo različitih nefigurativnih motiva, Žunjić gotovo uvijek istražuje motivske mogućnosti do krajnjih granica, slikajući slojevitu različitost ali i blisku pripadnost teme, eksperimentirajući s kolorom, s kojim se zapravo igra ili poigrava jer kolor je ono što primarno zanima umjetnika.
https://otvoreno.hr/wp-content/uploads/2020/06/20200618_172840.jpg
Novi ciklus Mladena Žunjića ostavlja vrlo jak dojam svježine i nadahnutosti motivom i naravno iznimnim kolorom.
 

Miroslav Pelikan

Treću godinu zaredom umjetnost putuje jednom od najprometnijih katamaranskih linija na Jadranu

 
 
Otvaranjem izložbe Ivana Posavca u Galeriji Kravata u Jelsi, u petak 26. lipnja 2020. godine, započelo je treće izdanje programa Katamaran Art, kojeg suradnički provode Galerija umjetnina Split i Muzej općine Jelsa.
https://www.galum.hr/site/assets/files/1704/vasko_lipovac-_bez_naziva-_1990-ih-2.410x0.jpg
Treću godinu zaredom umjetnost putuje jednom od najprometnijih katamaranskih linija na Jadranu koja povezuje Split i Jelsu. Od 2018. godine, kada je prvi put zaplovio Katamaran Art, domicilnom stanovništvu, turistima i robi potrebnoj za servisiranje njihovih potreba, u transferu su se priključili umjetnici sa svojim radovima uvjereni da zanimanje za takvim sadržajima ne odumire s ljetnim žegama, fiestama i siestama. Isto uvjerenje dijelili su inicijatori i organizatori projekta, Muzej općine Jelsa i splitska Galerija umjetnina, prigodom koncipiranja programa od tri izložbe koje se tijekom ljetnih mjeseci naizmjenično postavljaju u Jelsi i Splitu. Koliko god suradnja na paritetnim osnovama regionalnog centra i njegove krovne likovne ustanove, s jedne strane, te manje otočke sredine i njene muzejske institucije, s druge, bila neuobičajena, nije slučajna niti bez svojevrsne geneze. Trebalo je samo slijediti Jurja Dobrovića. Naime, istaknuti hrvatski umjetnik svojim izdašnim donacijama obogatio je funduse oba muzeja, poklonivši pritom rodnoj Jelsi i obiteljsku kuću u prizemlju koje će početi s radom Galerija Kravata. Na toj poveznici i na tom tragu osmišljen je Katamaran Art, kao produkt zdrave ambicije da se stečeni kulturni i prostorni kapital stavi u službu promocije suvremene umjetnosti izvan većih likovnih centara, kao i obaveze da se takva ambicija podupre bez metropolitanske nadmenosti.
 
Katamaran Art u programskom je smislu otvoren za raznolike medijske, poetičke i tematske kombinacije. Tako je projekt inauguriran izložbama umjetnika različite generacijske pripadnosti: Vedrana Perkova, Vitra Drinkovića i Igora Zdunića, što je dodatno podcrtano medijskom raznovrsnošću, od klasične slike preko prostorno specifične do interaktivne instalacije. Referentna točka prošlogodišnjeg Katamaran Arta bio je Juraj Dobrović, odnosno njegova umjetnička ostavština koju je likovna kritika s pravom verificirala kao jedan od najznačajnijih prinosa geometrijskoj i konstruktivističkoj struji hrvatske apstraktne umjetnosti druge polovice 20. stoljeća. Da se jezikom apstrakcije i nadalje mogu oblikovati svježa i inovativna djela zorno su pokazali umjetnički veterani Mladen Galić, Eugen Feller i Damir Sokić.
 
Program za 2020. godinu vezan je uz sam naziv projekta. Naime, prve asocijacije na Katamaran Art zacijelo su vezane uz brod i putovanje. I dok je motiv broda postao svojevrsni zaštitni znak umjetnosti Vaska Lipovca i Nine Ivančić, na fotografijama Ivana Posavca srećemo ga vrlo rijetko, što i ne čudi s obzirom na to da je riječ o fotografu ljudi i krajeva Panonske Hrvatske, koja je u njegovom slučaju omeđena rodnim Dužicama kraj Siska, s jedne, i Zagrebom, s druge strane. Međutim, ako tražimo poveznice među odabranim radovima ovo troje posve različitih umjetničkih osobnosti, slijedeći autorske intencije, fokus moramo staviti na umjetnički, odnosno likovno-konceptualni, a ne motivski aspekt djela. Kao što je katamaran u funkciji arta tako je motiv podređen umjetničkoj gesti i misli. Kod Lipovca to znači da je „bitni sadržaj napeta ravnoteža sažetih i stiliziranih monokromnih oblika koji dominiraju kadrom ili, s druge strane, oslobođeni potez koji uživa u svojoj autonomnoj transparentnosti, svodeći deskriptivne obaveze na nužni minimum“. Za razliku od Vaska, Nina kao da svoj rukopis želi lišiti svake ekspresije koja bi mogla stvarati šumove u namjeri „objektivnog“ prikaza broda. Međutim, bez obzira na tehničku preciznost i brojnost detalja kao i činjenici da se radi o konkretnim modelima brodova, ovdje nije riječ o realističkom prikazu. Posežući za „hiperrealističkim“ stilom projektnih biroa, koji pozornosti promatrača prinose i ono što je u zbilji oku nedostupno, Nina naglašava da umjetničko djelo ne prikazuje realnost. Čak i onda kada se radi o mimetičkom iluzionizm ili prikazu subjektivnog doživljaja objektivne stvarnosti, uvijek je riječ o konvencijama, formulama i usvojenim navikama. Jedinstveno iskustvo plovidbe morem donosi nam serija fotografija Ivana Posavca. Kako bi nam ga što neposrednije dočarao, inteligentno fotografsko oko pažnju je usmjerilo na vjetrom pokrenutu kosu putnice iza koje razabiremo morski krajolik. Sve drugo bi bilo višak, uključujući cilj puta, zloglasni Goli otok, kao i brod, u ovom slučaju gumenjak, koji su ostali izvan mentalnog i fotografskog kadra autora.
 
Ivan Posavecrođen je 1951. godine u Dužici kraj Siska. U Zagrebu 1969. godine upisuje Veterinarski fakultet. Studij prekida 1974. godine kao apsolvent da bi se posvetio fotografiji. Na zagrebačkoj Akademiji za kazalište, film i televiziju diplomira 1980. godine filmsko snimanje u klasi prof. Nikole Tanhofera, a već sljedeće godine postaje majstor fotografije. Magistrira fotografiju 1984. godine kod prof. Dragoljuba Kažića na Fakultetu primijenjenih umjetnosti u Beogradu. Gotovo četiri desetljeća bavi se novinskom fotografijom. Dobitnik je nagrade „Tošo Dabac” 1992. godine, Nagrade grada Zagreba 2003. godine te pedesetak drugih fotografskih nagrada. S Miom Vesovićem osniva 1979. godine grupu MO (Meko okidanje). Član je Fotokluba Zagreb i Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH).
Na kraju nije nevažno reći da će sva izložena djela, od recentnih crteža Nine Ivančić, preko nedavnih fotografija Ivana Posavca do radova u tušu i temperi Vaska Lipovca, na Katamaran Art-u imati svoju izložbenu premijeru. Božo Majstorović, Marija Plenković – voditelji projekta.
 

Nives Matijević

Anketa

Buduća Hrvatska vlada bit će najljevija od 1945. godine. Slažete li se?

Petak, 10/07/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1180 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević