Get Adobe Flash player

Taj zanimljivi svijet nastanka svemira gdje boja nezaustavljivo teče, klizi, eksplodira, sudara se…

 
 
Gotovo da i nema tema kojih se slikar Mladen Žunjić nije dotakao u svojoj bogatoj umjetničkoj praksi, s tek nekoliko slika ili ciklusom ili s više ciklusa, istražujući svekolike mogućnosti motiva ali i posebice boja, pojedinih, njemu dragih dominantnih ali i ostalih u kolorističkom spektru.
https://www.zagrebonline.hr/wp-content/uploads/2020/10/20200917_163911-1024x768.jpg
U jednom od novijih ciklusa Žunjić se okrenuo motivu svemira, njegova davna nastanka, u ulju i akrilu na velikim formatima platna 100 x 100 cm, tvoreći uznemirene, dramatične kompozicije, prepune energije, koja doista frca na sve strane, ostavljajući nizove brojnih tragova u boji, koji nestaju, istodobno se i pojavljujući.
 
Taj zanimljivi svijet nastanka svemira gdje boja nezaustavljivo teče, klizi, eksplodira, sudara se i u bljeskovima nestaje i nastaje u novom kovitlacu, vrlo je blizak slikaru, od samoga početka njegovog slikarstva. Golemi energetski naboj osjeća se i izvan granica slike, izvan njezinog volumena jer doista, Žunjićeve slike jednostavno emaniraju uočljivu energiju izvan okvira.
https://akademija-art.hr/wp-content/uploads/2019/06/trans-america-regular-aa-favicon-plavi.png
Naravno, toliko gibanje može dobro podnijeti samo veliki format jer dopušta autoru da se u potpunosti razmaše, da bude posve iskren, ne primoravajući slikara poput manjeg formatra na minuciozno promišljanje o svakom potezu, koji ne mora uvijek biti pravi. Nadahnuti ciklus Mladena Žunjića posvećen svemiru skladno se uklapa u autorov opus i dalje snažno potvrđujući temeljnu karakteristiku, njegove slike i njegovi ciklusi nikako nisu dosadni, izazovni su i poticajni, iznimnog kolorizma.
 

Miroslav Pelikan

Prije nekoliko dana zatvorena je impresivna izložba Davorina Radića

 
 
Imao sam sreću doista, upoznati i slikara i njegovo djelo, akademskog slikara Davorina Radića u nizu proteklih desetljeća, prateći njegovu bogatu i raznovrsnu produkciju i promišljajući često o njegovom opusu, zaključujući kako je slikar iskoristio, ujedinio svu svoju vještinu i talent, svo svoje mnogostruko iskustvo, trošeći i koristeći raznolike motive, od aktova do veduta i  preoblikovao ih nefigurativnom izrazitom kolorističkom gestom u novu stvarnost.
https://zg-magazin.com.hr/wp-content/uploads/2020/10/davorin_radic_gliptoteka.jpg
Oduvijek mi se sviđao njegov opus, kolor, otmjen i dojmljiv s nizom izazovnih i intrigantnih tema i motiva, od crteža i akvarela, od ulja i skulptura vrlo specifičnog, vrlo samosvojnog,posve individualnog izraza.
Prije nekoliko dana zatvorena je impresivna izložba Davorina Radića „Bezobličje, sličnosti, naličje“ u Gliptoteci HAZU-a, s izborom djela iz dva ciklusa njegovog kompleksnog opusa u odabiru Tonka Maroevića, koja je neprijeporno pokazala iznimnost stvaralaštva ovoga vrijednog umjetnika.
Na nedavnoj retrospektivi u Modernoj galeriji izložio je uz ostala odabrana djela i seriju ulja, većih formata s apstraktnim motivima.
 
„Da, zadovoljan sam s izložbom, no, moram reći, prostor mi je bio premali, želio sam izložiti dvostruko više, naime nije izloženo ništa od radova na papiru, crteža, akvarela. Odabir je učinila gđa Reberski uz moju suglasnost, no možda bih danas izložio potpuno druge stvari“, kaže slikar.
Doista, posve bi bilo logično očekivati da Radić u skoroj budućnosti priredi novu retrospektivu, znatno veću, koja bi sveobuhvatnije prikazala sve njegove interese ali i sve njegove visoke dosege i to za njega u ovoj situaciji, u posve adekvatnom prostoru, u zagrebačkim Klovićevim dvorima.
https://akademija-art.hr/wp-content/uploads/2020/10/Davorin-Radic-01-930x620.jpg
Istodobno valja pohvaliti Radićev odnos spram javnosti, naime o njegovom ukupnom slikarskom djelu objavljeno je i niz reprezentativnih monografuija s kritičkim tekstovima niza uglednih povjesničara umjetnosti, koji su, svatko na svoj način, valorizirali djelo Davorina Radića. Radić je s najnovijom izložbom u Glipoteci HAZU-a, ali i s ukupnim djelom, neprijeporno potvrdio svoju čvrstu pripadnost malobrojnom krugu najvrsnijih hrvatskih umjetnika.
 

Miroslav Pelikan

U obzoru izloženih radova autor tumači mjesta na kojima se živi ili prinudno ili voluntarno

 
 
Izložba „Osobna anarhija“  mladog splitskog umjetnika  Josipa Šurlina, otvorena je u organizaciji HULU- Splita, u srijedu 7. 10. 2020. u splitskom Salonu Galić. Od početka samostalne umjetničke karijere Josip Šurlin zaokupljen je dijalektikom pojedinca i društva. Radovi na ovoj izložbi uglavnom simboliziraju iskustva socijalno marginaliziranog subjekta i načine na koje se suočava s vlastitim egzistencijalnim traumama. Poprište tih događaja artificijelni su i nadrealni životni prostori obilježeni tek tragovima njihovog anonimnog stanara. Oni su pojednostavljeni prikazi stvarnih „ćelija“ unutar suvremenih urbanih košnica i otjelovljuju nelagodna mjesta izrazito pogođena društvenom ili ekonomskom nejednakošću. Nadahnuće za oblikovanje većine svojih umjetničkih instalacija Šurlin pronalazi ponajviše u neuglednim dijelovima periferije grada Splita odnosno u tamošnjoj divljoj gradnji ili zapuštenim privatnim posjedima. U obzoru izloženih radova Šurlin tumači ta mjesta kao ona na kojima se živi ili prinudno ili voluntarno.
https://arteist.hr/wp-content/uploads/2020/10/3-1.jpg
Prvo opažanje povezano je s ograničenim ekonomskim mogućnostima pojedinca, a drugo se odnosi na neku vrstu dobrovoljnog izbjeglištva u odnosu na uobičajeni habitus življenja u urbanim sredinama. Šurlin uočava da oba scenarija proizvode neku vrst traumatičnog iskustva. U prvom slučaju pojedinac je stalno iznova izložen traumi zbog vlastite ekonomske paraliziranosti. U drugom slučaju on svjesno odabire „samoizolaciju“ nastojeći izbjeći susret s već proživljenom traumom, ali ga ona unatoč tome ne mimoilazi nego sustiže i postaje sastavnim dijelom njegovog životnog stila upravo stoga što je njegov egzil zasnovan na kompulzivnoj potrebi da se od nje zaštiti, pritom je rijetko gubeći iz vida.
U prilog dosljednosti Šurlinovog stvaralaštva svjedoče sve njegove samostalne izložbe od 2017. godine do danas, pa i aktualna koja se održava u Salonu Galić pod nazivom Osobna anarhija. Sadržaj izložbe posreduje pet recentno nastalih umjetničkih instalacija čija jednostavna, ali upečatljiva likovnost podrazumijeva hermeneutički pristup izložbi.
Radovi na ovoj izložbi simboliziraju specifične situacije koje se rađaju iz neke vrste društvenog diktata ili nepravde, a zahvaćaju neimenovanog pojedinca (jednog ili više njih). Niti jedna instalacija ne prikazuje niti izričito navodi o kome se radi. Umjesto toga naglasak izložbe je na konstruiranim prostorima koji poprimaju oblik „produženih“ karakternih obilježja onoga tko ih nastanjuje. Upravo u kreiranju takvih ambijenata (obilježenih tek tragovima nečije prisutnosti) Šurlin prepoznaje priliku da pokaže to da je krajnja nemoć traumatiziranog pojedinca u odnosu na društvenu paradigmu najbolje uočljiva u konkretnim fizičkim prostorima, a ne u subjektu samome. Ona su mjesta perpetuiranja ponašanja koja nastoje izmaći probojima traume, ali vidljivo je da u tome ne uspijevaju i da, zajedno s onima koji ih proizvode, tvore žive „rane“ (traumatske cjeline) u društvenom tkivu.
 
Govoreći o čovjekovoj mogućnosti poboljšanja vlastitog života, Oscar Wilde krajem devetnaestog stoljeća ustanovljava da je potrebno osloboditi se ovisnosti o državi, novcu i privatnom vlasništvu te posvetiti se onome što volimo (Živjeti je najrjeđa stvar na svijetu). Međutim, u okolnostima današnjeg života to je odavno hipertrofirani utopizam i propala priča koja je pregažena pod nogama robne potrošnje i suvremenih fetiša, a ljudska kreativnost (koja prema Wildeu ne treba imati svoju svrhovitost) i sama postaje roba koja se razmjenjuje za materijalnu dobrobit. Onaj tko tako pokušava živjeti najčešće se izdvaja iz društva samostalno ili je iz njega izdvojen poput mjesnog „luđaka“, homo sacera.
Šurlina takav podsjeća na protagonista Jean-Paul Sartreove Mučnine Antoinea Roquentina i na njegov specifični odnos sa svojom apsurdnom okolinom. Roquentin proživljava egzistencijalističku krizu i agresivnu, ali istovremeno sputanu i kontroliranu reakciju na beznačajno postojanje. On se kreće prostorom odavno podređenome vladavini većine, gdje ljudi i predmeti nesvjesno obitavaju u vječnom limbu. Konačno, svjestan vremena u kojem živi, a u obzoru prikazanog na ovoj izložbi, Šurlin poentira: „Sasvim je sigurno da na mjestu gdje se 'apokalipsa vrijednosti' konstantno perpetuira, tamo gdje 'pustoš raste', odjekuje zaboravljena poruka: Živjeti je najrjeđa stvar na svijetu“. (kustos Božo Kesić)
Izložba ostaje otvorena do 23. listopada 2020.
 

Nives Matijević

Proglašenje Književne nagrade Knez Trpimir za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman 2020.

 
 
Roman Sjaj neotkopane krune dobitnik je Književne nagrade Knez Trpimir za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman 2020. Rukopis Sjaj neotkopane krune proglašen je najboljim rukopisom pristiglim na Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman, koji je GKK ove godine raspisala po treći put s ciljem poticanja književnog stvaralaštva na temu hrvatske povijesti. Rukopis Sjaj neotkopane krune je na Natječaj stigao pod zaporkom Zijon. Tu je odluku donijelo Povjerenstvo književne nagrade u čijem su sastavu: Nevenka Nekić, književnica, publicistica, povjesničarka i slikarica; Đuro Vidmarović, književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat i Hrvoje Hitrec, književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist.
https://www.gkk.hr/wp-content/uploads/2016/10/citaj-knjigu-gkk-2016-02.jpg
Prosudbeno Povjerenstvo ocijenilo je kako je rukopis Sjaj neotkopane krune najbolji roman s temom iz hrvatske povijesti koji je pristigao na ovogodišnjiNatječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela. Auktor je izvrstan poznavatelj hrvatske povijesti na kojoj se temelji tekst, a ujedno riječ je i o sudbini glavnoga junaka priče fra Luje Maruna. Opširni i kronološki izložen raskošno opremljen tekst vodi nas od rođenja djeteta 1857. godine u Skradinu koje će postati budući fra Lujo Marun, te putem njegova rada kao franjevca, arheologa i domoljuba dovodi na koncu romana do smrti 1939. Punina teksta donosi točne i bogate podatke koje potvrđuje u poznatim dokumentima, ali ujedno prati i osobne ljudske sretne i nesretne trenutke fra Lujina života. Time se povijest kao široka baza pretače u naizgled uski vrč jednoga života i donosi lik danas zanemarena i širokoj javnosti uglavnom nepoznata i hrabra, višekrat usamljena zanesenjaka za hrvatske starine otkrivene na području Knina i okolice, na kojima počiva i povijest kao teorija. Auktor je u posjedu mnogih saznanja o ličnostima koje su odlučivale o hrvatskoj sudbini, zauzimajući stav prema njihovim djelima iz vizure fra Luje Maruna. Taj stožerni lik, prgav i ustrajan u grčevitoj borbi za spas hrvatskih arheoloških spomenika, beskompromisan, žrtvuje sve svoje svećeničke, znanstvene i ljudske pogodnosti koje bi imao da se poklonio ignorantima i protivnicima čudesnih nalaza na iskopanim lokalitetima kojima dokazujemo svoju istinsku povjesnicu.
 
Roman je pun iznenađenja (pr. javnosti slabo poznata činjenica sukoba fra Luje Maruna i don Frane Bulića), ponešto misterija, kao što je to i red u životnom ciklusu svakoga čovjeka, kako bi tajanstvenost postojanosti života i smrti bila dostojanstvena i nespoznata. Od povijesnih činjenica do dirljivih osobnih momenata u romanu, smjenjuju se upravo izbalansirane silnice općega vremenskoga i političkoga konteksta i sudbinskoga puta jednoga lika, koje čine tkivo djela napetim i čitljivim (pr. susret fra Luje Maruna i Stjepana Radića, ukop fra Luje – sam načinio kovčeg i dao se pokopati u Vrpolju, bez kovčega u zemlji…)
 
Roman je svakako otkriće za široku publiku kao i za sladokusce povijesnih i arheoloških činjenica te vjerujemo kako će zbog toga privući čitatelje svih naraštaja, zaključak je Povjerenstva, koje je također donijelo i odluku o pohvali rukopisa Mila Gojsalić koji je na natječaj stigao pod zaporkom Blago.
Auktoru će biti dodijeljena novčana nagrada u iznosu od 10.000,00 kn (deset tisuća kuna), a roman će objaviti NAKLADA BOŠKOVIĆ u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela. Pokrovitelj glavne nagrade je Grad Kaštela.
Premijerno predstavljanje nagrađenoga romana Sjaj neotkopane krune i autora istog bit će održano u prosincu u Kaštelima na Dan Gradske knjižnice Kaštela u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela.
O Natječaju GKK Najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Knez Trpimir
Iz razloga što su dva prethodno raspisana Natječaja bila iznimno uspješna te zato što su isti izazvali veliko zanimanje javnosti i uključenje poznatih hrvatskih književnika, ali isto tako i mladih javnosti nepoznatih autora, Gradska knjižnica Kaštela raspisala je 2020. godine po treći put Natječaj za najbolji (izvorni) neobjavljeni hrvatski povijesni roman pisan na hrvatskomu jeziku.
 
Svrha natječaja jest obogaćivanje žanrovske raznolikosti hrvatske književnosti te poticanje zanimanja za hrvatsku povijest, povijesni roman i književno stvaralaštvo. Cilj natječaja jest i upoznavanje šire javnosti s događajima iz hrvatske povijesti na što zanimljiviji način, a što bi trebalo biti postignuto upravo kroz ovakvu formu.
Natječaj je bio otvoren od 6. ožujka do 20. srpnja 2020. godine, a Gradska knjižnica Kaštela je istog raspisala iz razloga što se upravo u Kaštelima, kolijevci hrvatske državnosti i mjestu bogatom kulturno-povijesnom baštinom čuva prijepis Trpimirove darovnice (povelje) iz 852. godine (najstarija hrvatska vladarska isprava i rodni list hrvatske državnosti), a ista je ujedno i prvi pisani dokument u kojem se spominje Hrvatska i ime HRVAT.
Kaštela obilježavaju Dan grada upravo na datum 4. ožujka u spomen na isti datum daleke 852. godine kada je knez Trpimir darovavši crkvicu Svetog Jurja na lokalitetu Putalj iznad današnjeg Kaštel Sućurca splitskoj nadbiskupiji u pisanoj darovnici izdanoj u Bijaćima po prvi put napisao “knez Hrvata milošću Božjom”, odnosno “dux Croatorum iuvatus munere divino”. (r.d.)

Anketa

Tko je u pravu: Zoran Milanović ili Andrej Plenković?

Nedjelja, 25/10/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1696 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević