Get Adobe Flash player

Kata Mijatović i MARTA u suradnji – Interaktivna VR instalacija POLJE

 
 
Interaktivna VR instalacija Polje nastala u suradnji umjetnice Kate Mijatović i projekta MARTA /Mixed Reality Kunst im öffetlichen Raum/ na Sveučilištu za primijenjene znanosti u Düsseldorfu, predstavljena je u ponedjeljak, 4. studenog 2019. godine u Galeriji umjetnina Split.
https://www.galum.hr/site/assets/files/1072/thumbnail_01_jpeg_s.jpeg
Polje je virtualna inačica on-line projektaArhiv snova realiziranog 2013. kao središnji rad izložbe Između neba i zemlje medijalne umjetnice Kate Mijatović koji je s velikim uspjehom predstavljao Republiku Hrvatsku na 55. bijenalu u Veneciji. Izbornik i kustos izložbe je povjesničar umjetnosti Branko Franceschi. Dok su stare civilizacije u spoznaju svijeta uključivale i psihičke energije iza svjesnog ja, iza racionalnog – naša civilizacija prostore nesvjesnog doživljava jedino još kao prostore potiskivanja. Gotovo pola života doslovno provodimo u snu, u nesvjesnom, što je činjenica koju zbog nekog razloga ne želimo osvijestiti. Pa ipak, sustavima masovne kontrole poput političke ili medijske manipulacije izmičemo još jedino u snovima. Nesvjesno, prvenstveno u snovima, tako postaje jedna od zadnjih oaza unutarnjeg i privatnog koje pruža otpor 'dogovorenoj' slici svijeta. Arhiv snova osvijestio je važnost psihičkih prostora nesvjesnog, tog potisnutog kompendija ljudskih 'pra-slika'.
 
U Arhiv snova, on-line domenu u koju korisnici Arhiva mogu odlagati svoje tekstualne zapise snova, do sada je zaprimljeno više od 2200 snova na različitim jezicima. Zahvaljujući globalnom odazivu stvoren je svojevrsni bazen snova, u kojem brojni introspektivni i hermetični zapisi snova, u kontekstu Arhiva, svjedoče o sposobnosti ljudskog uma da u nesvjesnom stvara slike svjetova izvan kontrole svjesnog ja. Učiniti vidljivim taj fenomen stvaranja/konstruiranja svjetova u snovima, polazišna je pretpostavka i interaktivne VR instalacije Polje. Snovi, koji nastaju kao produkti bio-virtualne stvarnosti koje stvara naše nesvjesno, u Polju se paradoksalno smještaju u polje tzv. 'prave', tehnički proizvedene virtualne stvarnosti koju stvara svjesni um. Virtualna scena blatnjava je preorana njiva u maglovito, kišno jesenje jutro, iznad koje sve do ruba horizonta lebde panoi (billboardi).
Na panoima se ispisuju izabrani snovi iz Arhiva koje posjetitelj može iščitati tijekom šetnje kroz polje. Zbunjujućem osjećaju prisutnosti u 'po-ostvarenom' virtualnom svijetu snova (dvostrukoj virtualnosti) doprinosi i činjenica da ono jedino što dolazi iz stvarnosti u tom virtualnom okruženju zapravo su tekstovi iz Arhiva snova.
Izazov stapanja osjetilnih informacija koje istovremeno dopiru iz realne i virtualne stvarnosti jedno je od glavnih obilježja mixed reality medija u kojem je realiziran i projekt Polje. U ovom slučaju on funkcionira ne samo u cilju izazivanja iznimnog fizičkog doživljaja, već, vodeći tijelo na putovanje kroz različite dimenzije istovremeno, doslovno realizira i samu simboliku projekta.
 
Trogodišnji projekt MARTA pruža interdisciplinarnu suradnju, potrebne alate i produkcijsko okruženje za stvaranje umjetnosti u mixed reality mediju /kombiniranjem virtualnih i augmentiranih medija, kinetičkih instalacija, projection mapping-a, motion capuring-a i dr./, a financiran je sredstvima za regionalni razvoj njemačke savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije. Projekt vodi Hochschule Düsseldorf /Mixed Reality and Visualization Team/ u suradnji s tvrtkama LAVAlabs i tennagels, te galerijom NRW-Forum, jednim od najvažnijih izložbenih prostora za digitalnu i pop kulturu u regiji.
Kata Mijatović (1956., Branjina), članica je umjetničke grupe Močvara/Baranja od 1988. do 1991., kada započinje studij na Accademia di belle arti u Firenzi. Dvije godine kasnije nastavlja studirati na Akademiji likovnih umjetnosti, gdje diplomira 1997. Od 2005. do 2010.  bila je članica Umjetničkog odbora Baranjske umjetničke kolonije, a od 2005. i voditeljica Galerije AŽ Atelieri Žitnjak Zagreb. Članica je Umjetničke grupe PLEH. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama.
 

Nives Matijević

Predstavljena enciklopedijska monografija o Matošu

 
 
U Galeriji „Vinko Draganja OP“ Dominikanskog samostana u Splitu u srijedu 30. listopada 2019.g. u Mjesecu hrvatske knjige priređena je još jedna – svečanost knjige. Naime, kulturnoj javnosti predstavljena je monografija ANTUN GUSTAV MATOŠ – Pod Starčevićevim barjakom, o kojoj su velikom broju slušatelja stručno, nadahnuto i elokventno govorili Mladen  Vuković, dr. sc. Zlatko Hasanbegović, prof. Stjepan Bekavac i sâm autor dr. sc. Tomislav Jonjić. No, već nakon pogleda na Sadržaj knjige samo se od sebe nameće pitanje: je li to samo monografija kao što to po bibliotečnim standardima doista i jest, ili je i nešto više od toga? Doista, po tematskom mjerilu to jest monografija, no po primijenjenom interdisciplinarnom istraživačkom metodološkom pristupu i sadržajnoj obuhvatnosti, to je enciklopedijska monografija koja i kakva u nas još do sada nije napisana i objavljena! Njezin autor Tomislav Jonjić doktor je povijesnih znanosti, po osnovnoj izobrazbi pravnik, poznat hrvatskoj kulturnoj i političkoj javnosti po historiografskim monografijama i člancima, drugim publikacijama te i kao urednik i političar.
https://static.wixstatic.com/media/106f5e_63518141634c4161be9d89841e048324~mv2.png/v1/fit/w_1000%2Ch_607%2Cal_c%2Cq_80/file.png
U obradi širokog tematskog područja primijenjen je integralan, raščamblen i sintetički metodološki pristup istraživanju života, rada i djela Antuna Gustava Matoša s književnopovijesnog, političko-politološkog, društveno-kulturnog i biografskog motrišta, što je iznjedrilo divot-publikaciju koja obasiže 886 stranica i respektabilnih više od pet tisuća citiranih bibliotečnih jedinica odnosno referenci, s mnogim novim i do sada nepoznatim podatcima i spoznajama o književnom, društvenom i političkom stvaralaštvu i djelovanju;  u kulturnoj, društvenoj i političkoj svijesti hrvatskoga naroda znamenitog Antuna Gustava Matoša čiji već i akronim – AGM budi asocijacije na lirsku dušu neponovljivog pjesnika, glazbenika i domoljuba koji je najveći dio svog plodnog i višeznačnog stvarateljskog života proveo – izvan domovine Hrvatske!
 
Nije samo nakladnički paradoks nego je to moguće i društveno znakovito da u 52 godine dugom izdavačkom djelovanju i opstojanju nakladničke kuće AGM izdavačkim programom nije obuhvaćeno i objavljeno ni jedno djelo Antuna Gustava Matoša, pa je ova divljenja vrijedna enciklopedijska monografija zasigurno dostojna kompenzacija i matoševski kazano „utjeha kose“ za sve do sada propušteno. Tomu pridonose i vizualno i estetski privlačna i besprijekorna grafička oprema i dizajn u čemu je ne mala te i izravna uloga i zasluga urednika i direktora nakladnika AGM prof. Stjepana Bekavca, kao i društvenog i inog ozračja koje je omogućilo da može očitovati svoju programsku nakladničku, likovnu i estetsku inventivnost i kreativnost.
Kako završiti prikaz a da to bude primjereno kulturnom i društvenom značaju teme i surječju već kazanog? Pa možda može i tako da se ponovi već napisano: navedeno predstavljanje enciklopedijske monografije o AGM-u uistinu je bilo – svečanost knjige u Mjesecu hrvatske knjige!
 

Erih Lesjak

Ima didak sto čokova

 
 
Ima didak sto čokova
Vinograd i loza prava
Puno vina i rakije
Kažu to je hrana zdrava
https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcTRfyDaziM9xPqN2zUkQ3vAt2BV19F7Pp86x75e9NnOjCr_o6gzlg&s
Morogala stara baba
Čokanje mu stalno broji
Didak stari bećar pravi
Baba sto se on ne boji
 
Sankcije je pokušala
Strogi plan joj proš'o nije
Shvatila je što je život
Ko i bećar bez rakije
 
Kad se zorom kući vraća
Sokak bruji sve se ori
Za penđerom susjedi su
Rijetko koji se otvori
 
Kere laju al' na misec
Slovo jedno nisam slag'o
Kud se žuriš de ohani
Bećari su naše blago… 
 

Vladimir Živaljić, Vukovar

Roman godine

 
 
Hrvatsko književno drtuštvo, 12 Međunarodni festival književnosti, „Dani prijatelja knjige“, 8. 10.- studenog 2019., Rijeka & Opatija. Roman "Zov očeva" autora Darka Petrova iz Zadra dobitnik nagrade Književno pero 2019. u kategoriji Nagrada za roman godine u izdanju HKD za 2019. Recenziju je napisao književnik Nikola Šimić-Tonin a pogovor Irena Petrov mag. paed. soc. Lektura Martina Vidaić mag. phillol. croat. Fotografija naslovnice Robert Lerga. Nakladnik HKD-Ogranak Zadar, Biblioteka Donat. Promocija romana održala se 11. 03. 2019 u GKZ a roman su predstavili Nikola Šimić-Tonin predsjednik HKD Ogranak Zadar i dr. sc. Šenol Selimović, urednik Zadarskog lista.
https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/Portals/3/Images/2019/03/10/naslovna%20-%20Zov%20Oceva%20-%20promocija.jpg

 

Nikola Šimić Tonin

Anketa

Zašto A. Plenković i dalje brani nepostojeći "dan antifašističke borbe" 22. lipnja?

Nedjelja, 17/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1573 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević