Get Adobe Flash player
Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Nije Putin slučajno vratio Boga u ustav. Ne, ne. Bila je to priprema za...

Tko treba vladati Hrvatskom?

Tko treba vladati Hrvatskom?

Ova vremena zaslužuju katolički odgovor     Kroz...

Boji se savjeta za gospodarstvo

Boji se savjeta za gospodarstvo

Plenkovićeva demagogija o reprezentativnoj...

Nikakve koristi od gradonačelnikova

Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

Mnogi su se rodili u Petrovoj bolnici iz koje sad bježe rodilje i porađaju...

Je li sada jasno tko je Plenković?

Je li sada jasno tko je Plenković?

Nije on kriv za potres i zarazu, ali je kriv za mnoge druge...

  • Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    četvrtak, 02. travnja 2020. 15:00
  • Tko treba vladati Hrvatskom?

    Tko treba vladati Hrvatskom?

    ponedjeljak, 30. ožujka 2020. 21:29
  • Boji se savjeta za gospodarstvo

    Boji se savjeta za gospodarstvo

    četvrtak, 02. travnja 2020. 14:54
  • Nikakve koristi od gradonačelnikova

    Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:36
  • Je li sada jasno tko je Plenković?

    Je li sada jasno tko je Plenković?

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:31

Savjetnik prvog predsjednika Franje Tuđmana za znanost, obrazovanje i strategiju razvitka

 
 
U Zagrebu je u subotu 4. travnja 2015. u 74. godini života umro akademik Slaven Barišić, istaknuti hrvatski fizičar, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Rodio se 26. siječnja 1942. u Pleternici. Fiziku je diplomirao 1964. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) Sveučilišta u Zagrebu, a magisterij (1968.) i doktorat znanosti (1971.) stekao je na Faculté de Sciences, Université de Paris u Orsayu, pod vodstvom profesora Jacquesa Friedela. Od 1965. do 1972. bio je znanstveni asistent, a potom suradnik Instituta za fiziku Sveučilišta u Zagrebu. Od 1967. do 1971. bio je istraživač u Centre National de la Recherche Scientifique u Francuskoj. Od 1972. je docent, od 1976. izvanredni, a od 1979. redoviti profesor u Fizičkom zavodu PMF-a. Titulu professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu dobio je 2013.
http://www.index.hr/images2/FAH-slaven-bari%C5%A1i%C4%87.jpg
Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, postao je 1991., a od 1990. bio je izvanredni član. Od 2011. do smrti bio je predsjednik Odbora za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima, a od 2011. do 2014. i član Predsjedništva HAZU-a.
 
Od 1972. do 1981. bio je prvi pročelnik Odjela teorijske fizike Instituta za fiziku, od 1977. do 1978. pročelnik Fizičkog odjela PMF-a, od 1984. do 1986. prorektor Sveučilišta u Zagrebu, a od 1986. do 1988. dekan Prirodoslovnih odjela PMF-a. Od 1982. je član, a od 1989. do 1999. predsjednik Matičnog povjerenstva za fiziku. Područje znanstvenoga rada akademika Barišića bila je teorijska fizika kondenziranih tvari, naročito fazni prijelazi u niskodimenzijskim vodljivim materijalima. Stalan interes su mu bili visokotemperaturni supravodiči, odnosno, u širem smislu, jako korelirani elektronski sustavi. Autor je i koautor stotinjak citiranih izvornih i preglednih znanstvenih radova, većinom objavljenih u renomiranim svjetskim časopisima, te 34 pozvana predavanja na međunarodnim konferencijama. Suorganizator je triju međunarodnih znanstvenih konferencija i suizdavač dva njihova zbornika. U nastavnom je radu preuredio dodiplomski kolegij Fizika čvrstog stanja, uveo novi dodiplomski kolegij Ireverzibilni procesi te novi poslijediplomski kolegij Teorija faznih prijelaza. Kao pročelnik Fizičkog odjela inicirao je reorganizaciju studija na smjerovima dipl. inž. fizike i profesor fizike.
 
Od 1991. do 1992. te od 1998. do 2000. akademik Slaven Barišić bio je savjetnik prvog predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana za znanost, obrazovanje i strategiju razvitka. Od 1993. do 1996. bio je član Upravnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu. Suosnivač je Vojno-tehničkog savjeta Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Od 1994. do 2000. bio je prvi predsjednik Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu. Kao član Programskog savjeta za obrazovanje u području elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje ishodio je 1988. uvođenje srednjoškolskog gimnazijskog profila Prirodoslovni tehničar, a kao član Prosvjetnoga savjeta Republike Hrvatske 1990. s uspjehom se založio za ponovno uvođenje gimnazija.Bio je suosnivač i prvi predsjednik Hrvatskog fizikalnog društva 1990., a bio je i član Francuskog fizikalnog društva, Instituta za fiziku u Velikoj Britaniji i Europskog fizikalnog društva. Od 1995. bio je redoviti član Europske akademije znanosti i umjetnosti sa sjedištem u Parizu. Godine 1976. nagrađen je nagradom "Ruđer Bošković", 1992. je odlikovan Spomenicom domovinskog rata, a 1997. Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Čega se više bojite?

Ponedjeljak, 06/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1302 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević