Srpski ekspanzionisti izmišljaju srpsku povijest u "zaljevu svetaca"

 
 
U hrvatskoj Boki Kotorskoj nastavlja se nesmiljena srbizacija. Od 3. do 28. kolovoza 2018. u Herceg Novom, petu godinu za redom, održava se velikosrpska manifestacija pod nazivom "Trg od ćirilice". Manifestacija je posvećena »Očuvanju srpskog jezika i ćiriličnog pisma, Svetom Simeonu i Savi Srpskom, Svetom arhiepiskopu Danilu Drugom, Svetom ruskom caru Nikolaju i njegovoj porodici, 'Sveštenomučeniku' Varnavi Rosiću, patrijarhu srpskom, Svetom vladici Nikolaju, Svetom ocu Justinu i patrijarhu Gavrilu Dožiću, Aleksi Šantiću, Simu Matavulju, Desanki Maksimović, Isidori Sekulić i drugima«, kako ističu organizatori.
https://i.ytimg.com/vi/DD2tW4HhOOg/maxresdefault.jpg
Jedan od njih, Nikola Todorović, predstavnik tamošnje pravoslavne crkvene općine, ističe da se ustvari radi o »spomenu na velike crkveno-narodne godišnjice kao pouzdane putokaze narodnog opstanka«, piše Novica Đurić u beogradskoj Politici dva dana prije obilježavanja 23. obljetnice vojnoredarstvene akcije Oluja (Novica Đurić, "Trg od ćirilice" za zaštitu srpske kulture, Politika, Beograd, 3. VIII. 2018., http://www.politika.rs/sr/clanak/408541/Trg-od-cirilice-za-zastitu-srpske-kulture). Književni kritičar Želidrag Nikčević kaže da ta duhovna i vjerska manifestacija predstavlja svojevrsnu odbranu ćiriličnog pisma i identiteta. »Naša ideja je bila da ogromno bogatstvo koje postoji u Boki i Herceg Novom oživotvorimo i pokažemo, jer svaki metar tog prostora je popunjen najvećim umjetničkim, znanstvenim, kulturnim i vjerskim dometima našeg naroda kroz vjekove. Trg od ćirilice će pokazati da ta tradicija ima dostojne nasljednike srpskog jezika, umjetnosti i znanosti. Trg od ćirilice predstavlja pokušaj da se otvori prostor ljepote, slobode, hrabrosti, kulture i pravoslavne vjere, o čemu će govoriti brojni povjesničari filozofi, lingvisti i duhovnici«, naglašava Nikčević.
 
Prisjećajući se činjenice da je Boka Kotorska kroz povijest hrvatska, kao i činjenicu da je u Herceg Novom rođen treći hrvatski svetac Bogdan Leopold Mandić – u tom hrvatskom i katoličkom zaljevu svetaca – onda ovakva svojatanja hrvatske i katoličke Boke od strane velikosrba i velikosrpske Pravoslavne crkve, ne smije ostati bez reakcije aktualnih hrvatskih političkih i crkvenih vlasti.
 

Pavao Blažević