Get Adobe Flash player
Srbijanski komentari i izraelska čestitka

Srbijanski komentari i izraelska čestitka

»Teško je prihvatiti, ali je Milošević udaljio Srbe od...

Romske laži Veljka Kajtazija

Romske laži Veljka Kajtazija

I romska komemoracija poziv je na istraživanje...

Trebaju nam dostojanstvene proslave

Trebaju nam dostojanstvene proslave

Domoljublje se živi svaki pojedini dan     Mislim da...

Popis hrvatskih branitelja junaka

Popis hrvatskih branitelja junaka

Koji su u samo 72 sata razbili zločinačku tvorevinu i natjerali teroriste...

IDS je talijanizirao hrvatsku Istru

IDS je talijanizirao hrvatsku Istru

Većinu ulica rashrvatili i nazvali ih po Talijanima i...

  • Srbijanski komentari i izraelska čestitka

    Srbijanski komentari i izraelska čestitka

    četvrtak, 08. kolovoza 2019. 10:15
  • Romske laži Veljka Kajtazija

    Romske laži Veljka Kajtazija

    četvrtak, 08. kolovoza 2019. 10:09
  • Trebaju nam dostojanstvene proslave

    Trebaju nam dostojanstvene proslave

    četvrtak, 08. kolovoza 2019. 10:05
  • Popis hrvatskih branitelja junaka

    Popis hrvatskih branitelja junaka

    četvrtak, 08. kolovoza 2019. 10:01
  • IDS je talijanizirao hrvatsku Istru

    IDS je talijanizirao hrvatsku Istru

    subota, 03. kolovoza 2019. 09:43

Jezik – simbol nacionalnoga identiteta hrvatskih manjinaca Europe i našijenaca preko oceana

 
 
Ovogodišnji su Hrvatski iseljenički zbornik, uz urednicu, predstavili izv. prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti; dr. sc. Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Okupljenima na promociji su se prigodnim slovom obratili Matičin ravnatelj profesor Mijo Marić te izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, državni tajnik Zvonko Milas.
https://moja-domovina.net/wp-content/uploads/2019/02/4.jpg
Ovogodišnji su HIZ u zgradi Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu 7. veljače predstavili izv. prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti; dr. sc. Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH te njegova urednica – po dvadeseti put u kontinuitetu – Vesna Kukavica. Promociju je vodila Ljerka Galic, voditeljica Matičina odsjeka iseljeničke baštine.
 
Okupljenima na promociji su se prigodnim slovom najprije obratili Matičin ravnatelj profesor Mijo Marić te izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan domovine Zvonko Milas. Predstavljanju u Matici nazočili su i dr. sc. Božo Ljubić, predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan RH, saborski zastupnik iz reda dijaspore Željko Raguž, izaslanik ministrice vanjskih poslova Vinko Ljubičić, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Nataša Jovičić, predsjednik UO Hrvatske matice iseljenika Milan Kovač i članovi, književnici Hrvoje Hitrec i Đuro Vidmarović, autori i suradnici Zbornika i povratnici u Lijepu Našu. Također i predstavnici najvažnijih ustanova u kulturi i znanosti Republike Hrvatske, hrvatskih sveučilišta i cijele akademske zajednice.
 
Ravnatelj Marić je, među inim, naglasio kako je ovogodišnji svezak Matičina Zbornika vjerodostojni odraz jezičnih i kulturnih postignuća u domovini i suvremenog stvaralaštva dijaspore u raznim područjima ljudske djelatnosti, od književnosti do prirodnih znanosti, i kako ima oko tri stotine suradnika iz domovine i inozemstva koji su izvrsni kroničari društvenih i kulturnih postignuća hrvatskog naroda u domovini i iseljeništvu. Opisana je, kazao je, hrvatska jezična baština iz Slovačke, Mađarske, Austrije i Rumunjske a zanimljivi su i prilozi o hrvatskoj nastavi u inozemstvu od Bostona do Brazila, o kojoj pišu mlađi stručnjaci, poimajući jezik glavnim simbolom hrvatskoga nacionalnog identiteta među našim iseljeništvom. S druge strane, napomenuo je Marić, hrvatski politički lideri uvijek su u iseljeništvu imali snažnu podršku poput Vladimira Šeksa koji je prije točno 30 godina otišao u pohode australskoj hrvatskoj zajednici uoči pada Berlinskoga zida. I koji, nažalost, danas nije mogao nazočiti promociji u Matici.
 
Matičin ljetopis, sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku, u aktualnom broju poima jezik glavnim simbolom hrvatskoga nacionalnog identiteta među hrvatskim manjincima u europskome susjedstvu, ali i našijencima preko oceana. Autori argumentirano ruše stereotipe o našoj dijaspori, predočavajući autentični mozaik stvaralaštva iseljeništva 21. stoljeća. Raznorodna građa ovogodišnjeg zbornika opseže 436 stranica i povezuje četiri kontinenta, donoseći 32 autorska priloga raspoređenih u osam tematskih cjelina.
 
Predstavljači ovogodišnjeg sveska, prof. dr. sc. Božo Skoko  i dr. sc. Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, ujedno i autori priloga u ljetopisu, prisutnima su sažeto izložili svoje viđenje objavljenoga sadržaja. Prvi je predstavio tematske cjeline Znaci vremena, Mostovi, Povjesnica i Baština a drugi preostale četiri: Kroatistički obzori, Duhovnost, Znanost i Nove knjige.
 
U Znacima vremena urednica Kukavica piše o plodovima integracijskih procesa domovine i dijaspore, a Tado Jurić o značajkama i motivima suvremenog iseljavanja Hrvata u Njemačku. Na aktualnu temu nadovezuje se i napis Tuge Tarle Etička pitanja masovne odselidbe iz Hrvatske. U Kroatističkim obzorima Željko Jozić propituje dosege i mjesto Instituta za hrvatski jezikoslovlje u klasičnom i mrežnom okružju, a Milan Puh piše o poučavanju hrvatskoga jezika u Brazilu. Hrvatski jezik na akademskoj razini u austrijskom Gradišću u svojoj studiji propituje Vladan Čutura a Ana Čagalj, Aleksandra Ščukanec i Anita Skelin Horvat podastiru čitateljima sociolingvističku sliku hrvatske dijaspore u Slovačkoj. Dvojezično školovanje Hrvata u Rumunjskoj tema je koju su izvrsno obradili Petru Hategan i Sanda Lucia Udier. Profesor s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Pečuhu Stjepan Blažetin donosi nadasve zanimljivi tekst o prozi, drami i dječjoj književnosti u Mađarskoj. Nadalje, dr. sc. Jelena Šesnić sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta u zborniku piše o hrvatsko-američkom pismu u globalnome kontekstu, a Irena Stanić Rašin o desetljeću djelovanja hrvatske škole u Bostonu. U Mostovima Walter F. Lalich piše o suvremenim hrvatskim ekspatriotima u Australiji – odlasku i povratku. Usto, Marijeta Rajković-Iveta u svom indisciplinarnom radu rezimira temu o Boki kotorskoj – novim državama, migracijama i nestajanju hrvatskoga identiteta, a Dubravko Barač piše o užitku u hrani znanstvenika Hrvoja Fabeka iz Ontarija. Tu je, nadalje, napis Dubravka Barača o Nikoli Demarinu – istaknutom promicatelju hrvatske kulture u Kanadi. U europske vode čitatelje vraća dijalektologinja Sanja Vulić tekstom o srebrnom jubileju Panonskog instituta iz Pinkovca i novinarka Snježana Herek koja piše o glazbeniku hrvatskoga plemićkoga roda iz Beča.  U Baštini rukovoditeljica Matičina Informacijskoga odjela za iseljeništvo s višegodišnjim iskustvom u hrvatskoj diplomaciji Mirjana Ana Maria Piskulić piše o Kulturnoj federaciji HBZ-a Amerike u domovini i o turnejama kulturnih društava iz dijaspore po Lijepoj Našoj. Povjesnica donosi  zanimljive i informativne prinose Ivice Maškulina, Kristijana Lončarića, Ivana Čizmića i Gojka Borića.
 
U Duhovnosti Danijel Labaš piše o tiskanom i mrežnom izdanju časopisa Živa zajednica, a Uskrsni ekumenski pojmovnik opisuje Inoslav Bešker . Tanja Rudež u poglavlju Znanost donosi priče o robotičarki Danici Kragić iz Švedske i zelenoj kemiji Tomislava Friščića iz Montreala. Igor Marko Gligorić u Novim knjigama piše o novom udžbeniku za hrvatsku nastavu u inozemstvu, Ivo Banac o temi o kojoj je Hrvatska šutjela, odnosno knjizi Wollfyja Krašića ‘Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija’, a Ivo Lučić o trideset godina Mediteranskog brevijara. Poglavlje obuhvaća i napis Filološki dragulj Živka Mandića iz Santova, odnosno ‘Rječniku govora santovačkih Hrvata iz pera jezičnoga znalca Marka Samardžije.
 
Matičin ljetopis već pune 64 godine povezuje kulturnu i znanstvenu zajednicu iz domovine i dijaspore, a činit će to jednakim žarom i ubuduće, kazala je na kraju predstavljanja, uz zahvalu predstavljačima, autorima priloga, UO HMI-ja, kolegama u Matici i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske neumorna, agilna i umješna urednica Vesna Kukavica.
 

Diana Šimurina-Šoufek

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko će biti novi hrvatski nogometni prvak?

Srijeda, 21/08/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1260 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević