Get Adobe Flash player
Što Plenkovića uopće interesira?

Što Plenkovića uopće interesira?

Banalno, nespretno i glupo laganje javnosti predsjednika Vlade i...

Martinje u Draganovom klubu

Martinje u Draganovom klubu

Svi premijeri, predsjednici, vlade i vlasti su ga...

Što se kuha u susjedstvu?

Što se kuha u susjedstvu?

U Hrvatskoj nema plana, nema strategije, niti imamo jedinstvo nacije u...

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Izrežirana predstava od koje hrvatski građani ne će biti obeštećeni...

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Budući Hrvatska nema registar stanovništva, pod pritiskom EU-a o...

  • Što Plenkovića uopće interesira?

    Što Plenkovića uopće interesira?

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:08
  • Martinje u Draganovom klubu

    Martinje u Draganovom klubu

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:02
  • Što se kuha u susjedstvu?

    Što se kuha u susjedstvu?

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:43
  • Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:40
  • Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:30

Obrazovati Hrvatsku vladu i Hrvatski sabor u iseljeništvu

 
 
Razgovaramo s dr. sci. Ivicom Ivom Josipovićem, koji kao nezavisni znastvenik iintelektualac aktivno sudjeluje u artikuliranju interesa u sklopu Hrvatskoga Svjetskog Sabora, čiji primarni predmet istraživanja obuhvaća različite aspekte suvremenog hrvatskog društva, te državne i političke organizacije. Svojim radovima iz oblasti tehnokratskog i birokratskog društva (hrvatskog) i problemima političke organizacije suvremene hrvatske države, kao i pitanjima suvremenih političkih fenomena, pokazao je duboke probleme/ disfunkcionalnost u ostvarivanju izvornog modela hrvatske države. S Josipovićem razgovaramo o problemu dvije Hrvatske, jedne koja se može locirati na samu matičnu Hrvatsku i drugu, koja se može smjestiti u prostor hrvatskog iseljeništva.

• Gospodine Josipoviću, molim Vas da čitateljima objasnite što podrazumijevate pod pojmom "dvije Hrvatske"?
- Pojam "dvije Hrvatske" označava postojanje matičnog hrvatskog naroda koji živi, i s formalno-pravne strane ostvaruje političku vlast unutar hrvatskih teritorijalnih granica i drugo, pripadnike hrvatskog naroda tzv. hrvatsko iseljeništvo, koje živi i djeluje u drugim zemljama, uključujući i Hrvate u BiH. Pod pojmom prva Hrvatska treba dakle razumijevati postojanje nezavisne i formalno-pravno samostalne hrvatske države, s odgovarajućim prostornim teritorijom i pripadnicima hrvatske nacije koji nastanjuju taj teritorij i čine tzv. hrvatsku maticu. Pod pojmom druga Hrvatska treba podrazumijevati prije svega hrvatsko iseljeništvo koje živi i djeluje u drugim zemljama. To je Hrvatska koja nema svoj teritorij, državno-pravno ustrojstvo, već se isključivo temelji na pripadnicima hrvatskog naroda koji su iz ekonomskih ili političkih razloga pronašli sugurno utočiste u drugim zemljama, pri čemu su zadržali uske obiteljske i sve druge veze s maticom. Druga Hrvatska ima prije svega simbolično značenje kojim je označavaju pripadnici hrvatske nacije locirani u drugim zemljama. Prema tome, pod pojmom dvije Hrvatske treba podrazumijevati podjelu pripadnika hrvatske nacije koji žive u Hrvatskoj, kao matici i dijela istog nacionalnog korpusa koji žive u drugim zemljama.
 
Dvije Hrvatske – jedno nacionalno biće
 
• Zašto ste uopće uveli pojam "dvije Hrvatske"?
- Tu se postavlja niz temeljno teorijskih i praktičnih pitanja kao što su je li primjereno govoriti o postojanju dvije Hrvatske i ukoliko jest, koje bi bile njihove karakteristike. Prvo, prva ili prava Hrvatska predstavlja međunarodno-pravni subjekt s određenim teritorijem i većinskim hrvatskim pučanstvom. Druga Hrvatska bi prema predloženoj podjeli trebala obuhvaćati još uvijek neutvrđeni broj pripadnika hrvatskog naroda i njihovih potomaka koji žive u drugim zemljama a na različite su načine vezane za maticu. Druga Hrvatska dakako nema atribute međunarodno-pravnog subjekta već predstavlja hrvatsko iseljeništvo i određene organizacijske oblike kao što su udruge, klubovi i slični oblici organizacijsko-interesnog povezivanja hrvatskog iseljeništva. Među njima, to jest između dvije Hrvatske, svakako postoje značajne razlike u ideološkom i političkom pogledu, zbog čega je i opravdano razlikovati dvije Hrvatske. U mnogim ideološkim i političkim pitanjima, stavovi i mišljenja hrvatskog iseljeništva znatno se razlikuje od stavova i mišljenja vladajućih političkih struktura u Hrvatskoj. Ukoliko se može govoriti o ideološkim i političkim razlikama izmedju hrvatskog iseljeništva i pojedinih socijalnih grupa koje su nositelji političke vlasti u Hrvatskoj, prije svega kada se radi o definiranju izvornih principa suvremene hrvatske države i ostvarivanja nacionalnih interesa, u toj mjeri se može opravdano govoriti i o postojanju dvije Hrvatske, kako na teorijskoj tako i na empirijskoj razini.
 
• Koje su razlike koje postoje između dvije Hrvatske?
- Prva i osnovna razlika proizlazi iz karaktera suvremene hrvatske države odnosno metode kojom je izvršeno razdruživanje s tzv. drugom Jugoslavijom. Temeljni problem druge Jugoslavije proizlazi iz činjenice, koja je lako dokaziva, da se radilo o umjetnoj tvorevini i drugo, što su određene ideje i koncept tzv. Velike Srbije doživjeli oživotvorenje u političkim programima S. Milođevića i njegove klike, pri čemu treba ponovno naglasiti da su idejni tvorac ovog koncepta “Srpska akademija nauka i umetnosti”, te da je operacionaliziran od strane Miloševićeve supruge Mire Marković. Još uvijek neke političke strukture u Hrvatskoj imaju problema da razumiju problem i javno se odrede prema ovom pitanju. Drugo, formiranje i uspostavljanje suvremene hrvatske države krajem 90-ih godina, tekao je u pravcu uspostavljanja državne organizacije na temelju izvornih principa odnosno po mjeri hrvatskog naroda i slijedom hrvatskih nacionalnih interesa. Međutim, taj je proces prekinut i model napušten smrću prvog hrvatskog predsjednika, i koincidira s dolaskom političkih faktora koji napuštaju model izvorno hrvatske države i hrvatskih nacionalnih interesa. Takva politika se još uvijek provodi. Sve je to uvjetovalo promjene u odnosima između Hrvatske kao matice i hrvatskog iseljeništva. U prvim godinama od uspostavljanja suvremene hrvatske države, hrvatsko iseljeništvo, koje je dalo veliki doprinos, ljudski i materijalni, u stvaranju iste, neposredno je sudjelovalo u izgradnji državne organizacije, premda ne u dovoljnoj mjeri. Dolazi do prekida i naglog zaokreta što se podudara s izlaskom na javnu političku scenu snaga koje su de facto doživjele poraz u domovinsko-obrambenom ratu. Prvi indikator je bila promjena izbornog zakona i marginalizacija hrvatskog iseljeništva. Vlastita iskustva hrvatskog iseljeništva uvjetovalo je i njihovo distanciranje od aktualnih političkih snaga u Hrvatskoj, prije svega prema politici dvije stranke. Aktualne političke strukture provode politiku prema kojoj se ne smije dozvoliti previše utjecaja hrvatskog iseljeništva na politički život i prilike u Hrvatkoj. Sve je to dovelo do polarizacije između Hrvata u Hrvatskoj i Hrvata u iseljeništvu, svakako uključujući i Hrvate u BiH, dakako u režiji glavnih političkih čimbenika. To dovoljno govori o razlikama između dviju Hrvatski i opravdanosti podjele i korištenja pojma “dvije Hrvatske”.
 
• Koji su osnovni zahtjevi hrvatskoga iseljeništva?
- Osnovni zahtjevi hrvatskog iseljeništva su, i to je ono u čemu se razlikuju dvije Hrvatske, prvo, povratak na izvorne principe suvremene hrvatske države (o čemu sam već pisao), redefiniranje hrvatskih nacionalnih interesa u skladu s interesima hrvatskog naroda i realne politike, hrvatsko iseljeništvo traži društvene, gospodarske i političke promjene kao temeljni uvjet napretka čitavog društva, uspostavljanje proporcionalno primjerene zastupljenosti hrvatskog iseljeništva u Hrvatskom saboru (hrvatsko iseljenistvo traži da se izvrši terensko istraživanje kojim bi se točno utvrdilo koliki je broj hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka), traži da se po uzoru na brojne europske države, uvede dopisno i elektroničko glasovanje, uvođenje zakonski obavezujućeg izlaska na izbore za lokalnu samoupravu i Hrvatski sabor, traži priznanje Hrvatske pravoslavne crkve, uvođenje obveznog vojnog služenja u Hrvatskoj vojsci u trajanju do četiri mjeseca, traži da se preispituje položaj i odnos Hrvatske prema članstvu u EU-u, traži da se afirmiraju nacionalni interesi približavanja državama sa sličnim ili identičnim svjetonazorskim pogledima i sličnog geostrateškog položaja. Sve su to elementi koji pokazuju prirodu razlika između prve i druge Hrvatske.
 
Ulaskom u EU državom vladaju tehnokratsko-birokratske strukture
 
• Kako opisujete stanje suvremenog hrvatskog društva i države?
- Ukratko rečeno, dijagnoza nije optimistična. Naime, cijela paleta socijalnih, društvenih, gospodarskih i političkih odnosa nedvojbeno govori u prilog teze da se izvorni model hrvatske države dovodi u pitanje već tri desetljeća, naročito od vremena pristupanja Hrvatske članstvu u EU. Tehnokratsko-birokratske strukture su postale dominantne, odstupa se od izvornih nacionalnih interesa i Hrvatska se postupno pretvara u koloniju njemačkog i uopće stranog kapitala. Hrvatska se po svemu sudeći nelegalno odrekla znatnog dijela gospodarskog i državno-političkog suvereniteta pristupanjem EU-u, što je otvorilo širi prostor za nekontroliran priljev stranog kapitala sumnjivog podrijetla. Izvlačenje kapitala iz Hrvatske odvija se na različite načine, legalne i nelegalne, pri čemu treba posebno istaći odlazak obrazovanih socijalnih grupa u koje je država uložila znatna sredstva, pri čemu najviše koristi ima Njemačka. Kolonijalni položaj Hrvatske prema drugim državama, posebno Njemačkoj, manifestira se kroz sustavno uništavanje poljoprivredne proizvodnje, stimuliranja modela u kojem je turizam značajan izvor državnih prihoda i uništavanja industrijske proizvodnje. To vodi k pretvaranju Hrvatske u “servis-državu” krupnih multinacionalnih kompanija. To su neki od krupnijih pokazatelja kompletnog urušavanja suvremene hrvatske države. Toga je hrvatsko iseljeništvo itekako svjesno i nastoji predočiti vlastima u Hrvatskoj scenarij koji može dovesti u pitanje temeljne vrijednosti suvremene hrvatske države. Kao posljedica odsustva nacionalnog konsensusa o strateškim nacionalnim interesima, pojedini politički faktori i stranke preferiraju interese koji su u suprotnosti s izvorno hrvatskim nacionalnim interesima. Recimo, umjesto da se reafirmira članstvo unutar Višegradske grupe, pojedine političke stranke inzistiraju na daljnjem prijenosu nacionalnog suvereniteta na nadnacionalne institucije. Dalje, sustav parlamentarne i višestranačke demokracije duboko je kompromitiran i korumpiran postojećim ustavnim odredbama, nekim ustavnim rješenjima i naročito postojećim izbornim zakonom kojim se Hrvati de facto stavljaju u neravnopravan položaj prema pripadnicima nacionalnih manjina.
 
Ugled i značaj HDZ-a znatno se smanjio
 
• Kakvo je stanje u hrvatskom iseljeništvu?
- Pod pojmom hrvatskog iseljeništva podrazumijevaju se pripadnici hrvatskog naroda i njihovi potomci koji žive i djeluju u drugim zemljama a na različite su načine vezane za maticu. Hrvatsko iseljeništvo može se podijeliti u, grubo rečeno, dvije grupe: u prvu grupu spadaju oni koji su napustili Hrvatsku ili teritorije koje nastanjuju Hrvati (kao što je BiH) prije 90-ih godine. Jedan dio je otišao iz čisto ekonomskih razloga pri čemu je značajan dio otišao iz političkih (politička emigracija). Sada već možemo govoriti o njihovim potomcima. U drugu grupu ili val iseljavanja mogu se stvrstati Hrvati koji su otišli nakon uspostavljanja suvremene hrvatske države. Za razliku od prve grupe koja je utočište našla primarno u prekomorskim zemjama kao što je Kanada, Australija, Amerika, Argentina, Brazil i slično, pripadnici druge grupe su se uglavnom orijentirali na zapadnoeuropske države kao što je Njemačka ili Austrija. Ako se isključi period formiranja suvremene hrvatske države koji se poklapa s aktivnim sudjelovanjem hrvatskog iseljeništva u Domovinsko-obrambenom ratu i stvaranje državno-pravnih i političkih institucija, što se istovremeno poklapa i sa znatnom materijalnom potporom mladoj državi koja je stizala iz hrvatskog iseljeništva, već tri desetljeća aktualne političke vlasti u Hrvatskoj provode politiku separacije hrvatskog iseljeništva od matice. Hrvatsko iseljeništvo je svjesno toga i također je počelo pokazivati svojevrsnu odbojnost prema praktičnim oblicima političke vlasti u Hrvatskoj, što koincidira s vladavinom dvije stranke, te se manifestira na nekoliko razina: prvo, financijska potpora aktualnim političkim strukturama znatno je manja (naravno nedostaju podaci o tome), ugled i značaj HDZ-a znatno se smanjio temeljem iskustava hrvatskog iseljeništva, kritički odnos prema aktualnim političkim strukturama postao je znatno otvoreniji, što je sveukupno dovelo do “zahlađenja” odnosa s aktualnim vlastima u Zagrebu, kojima je očigledno hrvatsko iseljeništvo postalo opterećenje i balast. I zaista se stječe dojam, a dokazi su dakako brojni, da vladajuće političke strukture u Hrvatskoj (dakako to se ne odnosi na cjelokupno hrvatsko pučanstvo) već određeno vrijeme iz sve snage nastoje eliminirati hrvatsko iseljeništvo s hrvatske političke scene.
 
Pripadnici hrvatskog iseljeništva su itekako svjesni ovakvih loših namjera i loših politika, što je prouzročilo svojevrsno distanciranje i kritički odnos prema nositeljima političke vlasti u Hrvatskoj. Vrlo je loša nemjera da se među hrvatskim pučanstvom unese sjeme razdora, što se dijelom i uspjelo kroz izjave, primjera radi, da hrvatski iseljenici budući ne plaćaju poreze u Hrvatskoj nemaju tu šta tražiti. Drugim riječima, nepoželjni su. Dnevna politika, uz zdušnu medijsku podršku, uspjela je među pojedinim socijalnim grupama proširiti takvu tezu, koja je naravno sasvim pogrhešna i neutemeljena. Treba istaći da ovakve zle namjere veoma negativno utječu na odnos Hrvata u Hrvatskoj prema Hrvatima u BiH i onima koji žive u drugim zemljama. Time se pojačavaju ionako prisutne podjele među Hrvatima. Ponovno ističem da su dva temeljna dokaza o lošim namjerama političkih struktura u Zagrebu, prvo smanjenje broja zastupnika iz hrvatskog iseljeništva u Hrvatskom saboru, i drugo, odbijanje da se uvede dopisno i elektroničko glasovanje.
 
Hrvatski Svjetski Sabor nikada nije iznevjerio iseljene Hrvate
 
• Kako ocjenjujete ulogu i poziciju Hrvatskoga Svjetskog Sabora?
- Hrvatski Svjetski Sabor je izvorno koncipiran kao oblik interesnog povezivanja hrvatskog iseljeništva i Hrvata u matici - Domovini. Kroz više od dva desetljeća kako postoji i djeluje, praćeno usponima i padovima, sačuvan je prvobitni integritet i koncept, naime da se preko ovog pokreta artikuliraju interesi i pojača povezivanje Domovinske i iseljene Hrvatske. Značajna odlika Hrvatskog Svjetskog Sabora je u tomu što je uspio okupiti priličan broj nezavisnih znanstvenika i intelektualaca iz Domovine i iseljeništva, kojima je osnovna metoda kritički pristup društvenim i političkim problemima Hrvatske i njenog iseljeništva. Naravno, pokret nema nikakvu potporu aktualnih državnih i političkih institucija premda vrši vrlo značajnu i pozitivnu ulogu u povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske. Izostanak bilo kakve novčane podrške u neskladu je s izdašnim financiranjem (kapom i šakom) udruga koje ne promoviraju hrvatske interese. Ujedno, postojeće državne organizacije kao što je “Hrvatska matica iseljenika” pod značajnim je uplivom dvije glavne političke stranke i stoga ova organizacija nije u stanju na odgovarajući način sudjelovati u realizaciji stvarnih interesa hrvatskog iseljeništva. Ova bi se organizacija (Hrvatska matica iseljenika), trebala pozitivno odrediti prema pitanju promjene izbornog zakona i podržati uvođenje dopisnog elektroničkog glasovanja za hrvatsko iseljeništvo.
 
Dok s jedne strane aktualne političke strukture (čitaj: SDP i HDZ) nastoje na sve načine, uključujući prljavu propaganda, isključiti i marginalizirati hrvatsko iseljeništvo s hrvatske političke scene, s druge stgrane, hrvatsko iseljeništvo svakodnevno i u svakoj prilici jasno pokazuje povezanost sa Domovinom. Hrvatski Svjetski Sabor na vlastiti način doprinosi, uz odsustvo državne materijalne potpore, toj vezanosti hrvatskog iseljeništva s Domovinom, kroz organiziranje različitih susreta u Domovini i drugim zemljama, razmjenom iskustava i mišljenja putem elektroničkih medija, promoviranjem u vlastitoj sredini hrvatskih nacionalnih interesa kao i drugim oblicima intelektualnog rada pojedinih članova. Sabor je svojim dosadašnjim radom opravdao postojanje i u značajnoj mjeri doprinio zbližavanju domovinske i iseljene Hrvatske. Ovaj pokret predstavlja značajnu “krovnu” organizaciju koja može pozitivno doprinositi jačem i kvalitetnijom povezivanju Hrvata u Domovini i izvan, a naročito treba raditi, uz potporu organizacija i institucija u Domovini na vraćanju i integraciji hrvatskog iseljeništva u Domovinu. Stoga Hrvatski Svjetski Sabor predlaže da se formira posebno ministarstvo ili povjereništvo koje bi se stvarno bavilo ovim problemom. Hrvatsko iseljeništvo je čuvar hrvatskih tradicijskih i političko-državnih vrijednosti i može u značajnoj mjeri doprinijeti gospodarskom razvoju. Pretpostavka je, a to se treba i dokazati, da hrvatsko iseljeništvo raspolaže značajnim financijskim bogatstvom, te bi se ono moglo označiti kao “bogati brat”. Međutim, postoje brojna negativna iskustva hrvatskog iseljeništva u tom dijelu. Naročito želim naglasiti dosadašnji ogroman trud i napor koji je uložio gospodin Niko Šoljak, koji se može smatrati utemeljivačem Hrvatskog Svjetskog Sabora, i koji već dva desetljeća s velikim uspjehom radi na promoviranju ovog pokreta, posebno s aspekta gospodarskog razvoja o čemu se čitatelji mogu detaljnije upoznati na odgovarajućim internetskim poveznicama. Hrvatski Svjetski Sabor može se smatrati kao značajan i pozitivan čimbenik društvenih i političkih reformi u Hrvatskoj.
 
Produbljuju se ideološke i političke razlike
 
• Interesantno bi bilo da čitateljima predočite posljedice tzv. dvije Hrvatske.
- Ukoliko se dokaže da postoje dvije Hrvatske, jedna koju čine Hrvati koji žive u Domovini i druge koju čine hrvatski iseljenici koji žive u drugim zemljama i ukoliko se pokažu stvarne razlike u ideološkom, političkom igospodarskom smislu, to bi značilo postojanje dva odjeljena dijela hrvatskog nacionalnog korpusa. Posljedice su vrlo negativne i zadiru u suštinu hrvatskog nacionalnog i političkog bića. Prvo, to bi značilo da se istvarno priznaju razlike ideološke i političke prirode, na odnos hrvatskog iseljeništva prema pitanju suvremene hrvatske države i njenog ustrojstva. Hrvatsko iseljeništvo inzistira na izvornom hrvatskom modelu što može biti drugačije prema gledanju određenih socijalnih grupa koje vrše političku vlast u Hrvatskoj. Nedvojbeno da prva Hrvatska, predvođena već dva i više desetljeća dvjema strankama, ide u pogrješnom pravcu: vladavini tehno-birokratije, postupnom gubljenju nacionalnog suvereniteta na unutarnjem i vanjskom planu, značajnom odstupanju od nekih osnovnih hrvatskih nacionalnih interesa, kao što su položaj Hrvata u BiH i odnos prema hrvatskom iseljeništvu, gospodarsko propadanje i zanemarivanje gospodarskih prednosti kao što je poljoprivreda i slično. Drugo, produbljuju se ideološke i političke razlike između socijalnih grupa koje obnašaju funkcije političke vlasti i pripadnika hratskog iseljeništva: preveliki utjecaj post-modernih europskih teorija u obliku suvremenog fašizma odnosno antife, što dovodi do zatomljivanja izvorno hrvatskih tradicijskih vrijednosti koje proizlaze iz kršćanske humanističke filozofske i političke misli, praćeno pasivizmom i apatijom nekih socijalnih grupa, kao i nedovoljnim aktiviznom Katoličke Crkve.
 
Treće, ukoliko se to može i stvarno dokazati, a mislim da može, tada se nameće zaključak da hrvatsko iseljeništvo posjeduje legitimitet da izrazi vlastite interese, koji su zapravo identični interesima Hrvata u Domovini, kroz različite organizacijske oblike u koje može spadati i formiranje vlade u hrvatskom iseljeništvu i Hrvatskog sabora u iseljeništvu ili druge Hrvatske. Ne treba zaboraviti činjenicu da, kada bi se došlo do točnih podataka o broju hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, pokazalo bi se da skoro polovina pripadnika hrvatske nacije predstavlja hrvatsko iseljeništvo. Naravno, aktualne vlasti u Hrvatskoj ne žele provesti takvo istraživanje jer bi se njime utvrdio točan broj hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka što bi dodatno potkrijepilo opravdanost zahtjeva za povećanje broja zastupnika u Hrvatskom saboru ili pristupanju organizacijskom ustrojstvu Hrvatske vlade i Hrvatskog sabora u iseljeništvu. Ukoliko se nastavi negativan odnos nositelja političke vlasti u Hrvatskoj prema hrvatskom iseljeništvu, bojim se da će se opisani scenarij stvarno dogoditi što bi bilo tragično za malobrojnu i ugroženu hrvatsku naciju u Domovini i izvan.
 
• Što treba činiti da se ovakav scenarij ne ostvari?
- Prije svega odgovornost je na strani aktualnih političkih vlasti u Hrvatskoj. Kao što je već konstatirano, već dva desetljeća djeluje protuhrvatska struja koja između ostalog teži marginalizaciji i otežanom uključivanju hrvatskog iseljeništva u izbornim i drugim procesima (stranački inženjering). U tomu značajnu ulogu imaju društveni mediji i tisak koji slijedi upustva dnevne politike. U skladu s tim, najviše mogu učiniti da se ne ostvari gore opisani scenarij, oni koji su “zamutili” vodu i love u mutnom. Prije svegao misli se na političke stranke koje pod svaku cijenu žele i rade na tomu da očuvaju vlastitu političku dominaciju na hrvatskoj političkoj sceni. Dakle, politički odnos dvije vodeće stranke prema hrvatskom iseljeništvu, uključujući i Hrvate u BiH, treba se promijeniti tako što će prvo, zakonski regulirati dopisno i elektroničko glasovanje kao znak dobre volje i promjene političkog odnosa prema pitanju hrvatskog iseljeništva. Sve to podrazumijeva reformu izbornog zakona. Hrvatsko iseljeništvo oduvijek je, pa tako i danas, izražavalo i pokazivalo spremnost da se aktivnije uključi u politički život. Međutim, ono je svjesno da su krajem 90-ih godina zaustavljeni pozitivni procesi društvenih i političkih reformi, što je podrazumijevalo aktivnije sudjelovanje hrvatskog iseljeništva u kreiranju državnog i političkog ustrojstva suvremene hrvatske države, da bi se danas moglo konstatirati da su takve reforme u cijelosti napuštene što je utjecalo na odsustvo primjerenog razvoja odnosa između Domovine i iseljene Hrvatske. Dakle, odgovor na pitanje što činiti da se opisani scenarij ne dogodi, znači primarno promjenu nacionalne politike i strategije odnosa prema iseljenoj Hrvatskoj, na čemu najviše mogu uraditi, kao što sam rekao, politički faktori koji određuju karakter političkog života u Hrvatskoj. Prvi potez trebaju učiniti glavni politički akteri u Hrvatskoj. Ukoliko se to ne dogodi u dogledno vrijeme, hrvatsko iseljeništvo ima legitimitet da pristupi odgovarajućem organizacijskom ustrojstvu koje bi omogućilo nacionalno okupljanje u iseljeništvu, kroz obrazovanje Hrvatske vlade i Sabora u iseljeništvu kao prikladnih oblika interesnog povezivanja hrvatskoga iseljeništva.
 

Niko Šoljak

Anketa

Tko je naredio uhićenje predsjednika Uprave JANAF-a?

Nedjelja, 27/09/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1856 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević