Get Adobe Flash player
POPIS PUČANSTVA - Srbi će sami sebe popisivati

POPIS PUČANSTVA - Srbi će sami sebe popisivati

Riječ "samodopisivanje" sama po sebi najbolje govori kakvo nas...

Infantilno nadmudrivanje dvojice predsjednika

Infantilno nadmudrivanje dvojice predsjednika

Sjetite se svih putovanja bivših predsjednika. Osim toga, tko...

Dvojica eksponenta velikosrpske politike u Hrvatskoj

Dvojica eksponenta velikosrpske politike u Hrvatskoj

Kardinal Stepinac i tadašnja hrvatska država organizirali su...

Hrvatskom vladaju potomci ubojica 1945.

Hrvatskom vladaju potomci ubojica 1945.

Oni koji blokiraju proglašenje svetim bl. Stepinca blokiraju i...

Odricanje valjanosti primjene odluka KPJ

Odricanje valjanosti primjene odluka KPJ

Komunistička Partija Jugoslavije donosila je odluke suprotne postojanju i...

  • POPIS PUČANSTVA - Srbi će sami sebe popisivati

    POPIS PUČANSTVA - Srbi će sami sebe popisivati

    srijeda, 16. rujna 2020. 17:30
  • Infantilno nadmudrivanje dvojice predsjednika

    Infantilno nadmudrivanje dvojice predsjednika

    ponedjeljak, 14. rujna 2020. 15:00
  • Dvojica eksponenta velikosrpske politike u Hrvatskoj

    Dvojica eksponenta velikosrpske politike u Hrvatskoj

    četvrtak, 17. rujna 2020. 18:43
  • Hrvatskom vladaju potomci ubojica 1945.

    Hrvatskom vladaju potomci ubojica 1945.

    četvrtak, 17. rujna 2020. 09:45
  • Odricanje valjanosti primjene odluka KPJ

    Odricanje valjanosti primjene odluka KPJ

    četvrtak, 17. rujna 2020. 09:55

Obrazovati Hrvatsku vladu i Hrvatski sabor u iseljeništvu

 
 
Razgovaramo s dr. sci. Ivicom Ivom Josipovićem, koji kao nezavisni znastvenik iintelektualac aktivno sudjeluje u artikuliranju interesa u sklopu Hrvatskoga Svjetskog Sabora, čiji primarni predmet istraživanja obuhvaća različite aspekte suvremenog hrvatskog društva, te državne i političke organizacije. Svojim radovima iz oblasti tehnokratskog i birokratskog društva (hrvatskog) i problemima političke organizacije suvremene hrvatske države, kao i pitanjima suvremenih političkih fenomena, pokazao je duboke probleme/ disfunkcionalnost u ostvarivanju izvornog modela hrvatske države. S Josipovićem razgovaramo o problemu dvije Hrvatske, jedne koja se može locirati na samu matičnu Hrvatsku i drugu, koja se može smjestiti u prostor hrvatskog iseljeništva.

• Gospodine Josipoviću, molim Vas da čitateljima objasnite što podrazumijevate pod pojmom "dvije Hrvatske"?
- Pojam "dvije Hrvatske" označava postojanje matičnog hrvatskog naroda koji živi, i s formalno-pravne strane ostvaruje političku vlast unutar hrvatskih teritorijalnih granica i drugo, pripadnike hrvatskog naroda tzv. hrvatsko iseljeništvo, koje živi i djeluje u drugim zemljama, uključujući i Hrvate u BiH. Pod pojmom prva Hrvatska treba dakle razumijevati postojanje nezavisne i formalno-pravno samostalne hrvatske države, s odgovarajućim prostornim teritorijom i pripadnicima hrvatske nacije koji nastanjuju taj teritorij i čine tzv. hrvatsku maticu. Pod pojmom druga Hrvatska treba podrazumijevati prije svega hrvatsko iseljeništvo koje živi i djeluje u drugim zemljama. To je Hrvatska koja nema svoj teritorij, državno-pravno ustrojstvo, već se isključivo temelji na pripadnicima hrvatskog naroda koji su iz ekonomskih ili političkih razloga pronašli sugurno utočiste u drugim zemljama, pri čemu su zadržali uske obiteljske i sve druge veze s maticom. Druga Hrvatska ima prije svega simbolično značenje kojim je označavaju pripadnici hrvatske nacije locirani u drugim zemljama. Prema tome, pod pojmom dvije Hrvatske treba podrazumijevati podjelu pripadnika hrvatske nacije koji žive u Hrvatskoj, kao matici i dijela istog nacionalnog korpusa koji žive u drugim zemljama.
 
Dvije Hrvatske – jedno nacionalno biće
 
• Zašto ste uopće uveli pojam "dvije Hrvatske"?
- Tu se postavlja niz temeljno teorijskih i praktičnih pitanja kao što su je li primjereno govoriti o postojanju dvije Hrvatske i ukoliko jest, koje bi bile njihove karakteristike. Prvo, prva ili prava Hrvatska predstavlja međunarodno-pravni subjekt s određenim teritorijem i većinskim hrvatskim pučanstvom. Druga Hrvatska bi prema predloženoj podjeli trebala obuhvaćati još uvijek neutvrđeni broj pripadnika hrvatskog naroda i njihovih potomaka koji žive u drugim zemljama a na različite su načine vezane za maticu. Druga Hrvatska dakako nema atribute međunarodno-pravnog subjekta već predstavlja hrvatsko iseljeništvo i određene organizacijske oblike kao što su udruge, klubovi i slični oblici organizacijsko-interesnog povezivanja hrvatskog iseljeništva. Među njima, to jest između dvije Hrvatske, svakako postoje značajne razlike u ideološkom i političkom pogledu, zbog čega je i opravdano razlikovati dvije Hrvatske. U mnogim ideološkim i političkim pitanjima, stavovi i mišljenja hrvatskog iseljeništva znatno se razlikuje od stavova i mišljenja vladajućih političkih struktura u Hrvatskoj. Ukoliko se može govoriti o ideološkim i političkim razlikama izmedju hrvatskog iseljeništva i pojedinih socijalnih grupa koje su nositelji političke vlasti u Hrvatskoj, prije svega kada se radi o definiranju izvornih principa suvremene hrvatske države i ostvarivanja nacionalnih interesa, u toj mjeri se može opravdano govoriti i o postojanju dvije Hrvatske, kako na teorijskoj tako i na empirijskoj razini.
 
• Koje su razlike koje postoje između dvije Hrvatske?
- Prva i osnovna razlika proizlazi iz karaktera suvremene hrvatske države odnosno metode kojom je izvršeno razdruživanje s tzv. drugom Jugoslavijom. Temeljni problem druge Jugoslavije proizlazi iz činjenice, koja je lako dokaziva, da se radilo o umjetnoj tvorevini i drugo, što su određene ideje i koncept tzv. Velike Srbije doživjeli oživotvorenje u političkim programima S. Milođevića i njegove klike, pri čemu treba ponovno naglasiti da su idejni tvorac ovog koncepta “Srpska akademija nauka i umetnosti”, te da je operacionaliziran od strane Miloševićeve supruge Mire Marković. Još uvijek neke političke strukture u Hrvatskoj imaju problema da razumiju problem i javno se odrede prema ovom pitanju. Drugo, formiranje i uspostavljanje suvremene hrvatske države krajem 90-ih godina, tekao je u pravcu uspostavljanja državne organizacije na temelju izvornih principa odnosno po mjeri hrvatskog naroda i slijedom hrvatskih nacionalnih interesa. Međutim, taj je proces prekinut i model napušten smrću prvog hrvatskog predsjednika, i koincidira s dolaskom političkih faktora koji napuštaju model izvorno hrvatske države i hrvatskih nacionalnih interesa. Takva politika se još uvijek provodi. Sve je to uvjetovalo promjene u odnosima između Hrvatske kao matice i hrvatskog iseljeništva. U prvim godinama od uspostavljanja suvremene hrvatske države, hrvatsko iseljeništvo, koje je dalo veliki doprinos, ljudski i materijalni, u stvaranju iste, neposredno je sudjelovalo u izgradnji državne organizacije, premda ne u dovoljnoj mjeri. Dolazi do prekida i naglog zaokreta što se podudara s izlaskom na javnu političku scenu snaga koje su de facto doživjele poraz u domovinsko-obrambenom ratu. Prvi indikator je bila promjena izbornog zakona i marginalizacija hrvatskog iseljeništva. Vlastita iskustva hrvatskog iseljeništva uvjetovalo je i njihovo distanciranje od aktualnih političkih snaga u Hrvatskoj, prije svega prema politici dvije stranke. Aktualne političke strukture provode politiku prema kojoj se ne smije dozvoliti previše utjecaja hrvatskog iseljeništva na politički život i prilike u Hrvatkoj. Sve je to dovelo do polarizacije između Hrvata u Hrvatskoj i Hrvata u iseljeništvu, svakako uključujući i Hrvate u BiH, dakako u režiji glavnih političkih čimbenika. To dovoljno govori o razlikama između dviju Hrvatski i opravdanosti podjele i korištenja pojma “dvije Hrvatske”.
 
• Koji su osnovni zahtjevi hrvatskoga iseljeništva?
- Osnovni zahtjevi hrvatskog iseljeništva su, i to je ono u čemu se razlikuju dvije Hrvatske, prvo, povratak na izvorne principe suvremene hrvatske države (o čemu sam već pisao), redefiniranje hrvatskih nacionalnih interesa u skladu s interesima hrvatskog naroda i realne politike, hrvatsko iseljeništvo traži društvene, gospodarske i političke promjene kao temeljni uvjet napretka čitavog društva, uspostavljanje proporcionalno primjerene zastupljenosti hrvatskog iseljeništva u Hrvatskom saboru (hrvatsko iseljenistvo traži da se izvrši terensko istraživanje kojim bi se točno utvrdilo koliki je broj hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka), traži da se po uzoru na brojne europske države, uvede dopisno i elektroničko glasovanje, uvođenje zakonski obavezujućeg izlaska na izbore za lokalnu samoupravu i Hrvatski sabor, traži priznanje Hrvatske pravoslavne crkve, uvođenje obveznog vojnog služenja u Hrvatskoj vojsci u trajanju do četiri mjeseca, traži da se preispituje položaj i odnos Hrvatske prema članstvu u EU-u, traži da se afirmiraju nacionalni interesi približavanja državama sa sličnim ili identičnim svjetonazorskim pogledima i sličnog geostrateškog položaja. Sve su to elementi koji pokazuju prirodu razlika između prve i druge Hrvatske.
 
Ulaskom u EU državom vladaju tehnokratsko-birokratske strukture
 
• Kako opisujete stanje suvremenog hrvatskog društva i države?
- Ukratko rečeno, dijagnoza nije optimistična. Naime, cijela paleta socijalnih, društvenih, gospodarskih i političkih odnosa nedvojbeno govori u prilog teze da se izvorni model hrvatske države dovodi u pitanje već tri desetljeća, naročito od vremena pristupanja Hrvatske članstvu u EU. Tehnokratsko-birokratske strukture su postale dominantne, odstupa se od izvornih nacionalnih interesa i Hrvatska se postupno pretvara u koloniju njemačkog i uopće stranog kapitala. Hrvatska se po svemu sudeći nelegalno odrekla znatnog dijela gospodarskog i državno-političkog suvereniteta pristupanjem EU-u, što je otvorilo širi prostor za nekontroliran priljev stranog kapitala sumnjivog podrijetla. Izvlačenje kapitala iz Hrvatske odvija se na različite načine, legalne i nelegalne, pri čemu treba posebno istaći odlazak obrazovanih socijalnih grupa u koje je država uložila znatna sredstva, pri čemu najviše koristi ima Njemačka. Kolonijalni položaj Hrvatske prema drugim državama, posebno Njemačkoj, manifestira se kroz sustavno uništavanje poljoprivredne proizvodnje, stimuliranja modela u kojem je turizam značajan izvor državnih prihoda i uništavanja industrijske proizvodnje. To vodi k pretvaranju Hrvatske u “servis-državu” krupnih multinacionalnih kompanija. To su neki od krupnijih pokazatelja kompletnog urušavanja suvremene hrvatske države. Toga je hrvatsko iseljeništvo itekako svjesno i nastoji predočiti vlastima u Hrvatskoj scenarij koji može dovesti u pitanje temeljne vrijednosti suvremene hrvatske države. Kao posljedica odsustva nacionalnog konsensusa o strateškim nacionalnim interesima, pojedini politički faktori i stranke preferiraju interese koji su u suprotnosti s izvorno hrvatskim nacionalnim interesima. Recimo, umjesto da se reafirmira članstvo unutar Višegradske grupe, pojedine političke stranke inzistiraju na daljnjem prijenosu nacionalnog suvereniteta na nadnacionalne institucije. Dalje, sustav parlamentarne i višestranačke demokracije duboko je kompromitiran i korumpiran postojećim ustavnim odredbama, nekim ustavnim rješenjima i naročito postojećim izbornim zakonom kojim se Hrvati de facto stavljaju u neravnopravan položaj prema pripadnicima nacionalnih manjina.
 
Ugled i značaj HDZ-a znatno se smanjio
 
• Kakvo je stanje u hrvatskom iseljeništvu?
- Pod pojmom hrvatskog iseljeništva podrazumijevaju se pripadnici hrvatskog naroda i njihovi potomci koji žive i djeluju u drugim zemljama a na različite su načine vezane za maticu. Hrvatsko iseljeništvo može se podijeliti u, grubo rečeno, dvije grupe: u prvu grupu spadaju oni koji su napustili Hrvatsku ili teritorije koje nastanjuju Hrvati (kao što je BiH) prije 90-ih godine. Jedan dio je otišao iz čisto ekonomskih razloga pri čemu je značajan dio otišao iz političkih (politička emigracija). Sada već možemo govoriti o njihovim potomcima. U drugu grupu ili val iseljavanja mogu se stvrstati Hrvati koji su otišli nakon uspostavljanja suvremene hrvatske države. Za razliku od prve grupe koja je utočište našla primarno u prekomorskim zemjama kao što je Kanada, Australija, Amerika, Argentina, Brazil i slično, pripadnici druge grupe su se uglavnom orijentirali na zapadnoeuropske države kao što je Njemačka ili Austrija. Ako se isključi period formiranja suvremene hrvatske države koji se poklapa s aktivnim sudjelovanjem hrvatskog iseljeništva u Domovinsko-obrambenom ratu i stvaranje državno-pravnih i političkih institucija, što se istovremeno poklapa i sa znatnom materijalnom potporom mladoj državi koja je stizala iz hrvatskog iseljeništva, već tri desetljeća aktualne političke vlasti u Hrvatskoj provode politiku separacije hrvatskog iseljeništva od matice. Hrvatsko iseljeništvo je svjesno toga i također je počelo pokazivati svojevrsnu odbojnost prema praktičnim oblicima političke vlasti u Hrvatskoj, što koincidira s vladavinom dvije stranke, te se manifestira na nekoliko razina: prvo, financijska potpora aktualnim političkim strukturama znatno je manja (naravno nedostaju podaci o tome), ugled i značaj HDZ-a znatno se smanjio temeljem iskustava hrvatskog iseljeništva, kritički odnos prema aktualnim političkim strukturama postao je znatno otvoreniji, što je sveukupno dovelo do “zahlađenja” odnosa s aktualnim vlastima u Zagrebu, kojima je očigledno hrvatsko iseljeništvo postalo opterećenje i balast. I zaista se stječe dojam, a dokazi su dakako brojni, da vladajuće političke strukture u Hrvatskoj (dakako to se ne odnosi na cjelokupno hrvatsko pučanstvo) već određeno vrijeme iz sve snage nastoje eliminirati hrvatsko iseljeništvo s hrvatske političke scene.
 
Pripadnici hrvatskog iseljeništva su itekako svjesni ovakvih loših namjera i loših politika, što je prouzročilo svojevrsno distanciranje i kritički odnos prema nositeljima političke vlasti u Hrvatskoj. Vrlo je loša nemjera da se među hrvatskim pučanstvom unese sjeme razdora, što se dijelom i uspjelo kroz izjave, primjera radi, da hrvatski iseljenici budući ne plaćaju poreze u Hrvatskoj nemaju tu šta tražiti. Drugim riječima, nepoželjni su. Dnevna politika, uz zdušnu medijsku podršku, uspjela je među pojedinim socijalnim grupama proširiti takvu tezu, koja je naravno sasvim pogrhešna i neutemeljena. Treba istaći da ovakve zle namjere veoma negativno utječu na odnos Hrvata u Hrvatskoj prema Hrvatima u BiH i onima koji žive u drugim zemljama. Time se pojačavaju ionako prisutne podjele među Hrvatima. Ponovno ističem da su dva temeljna dokaza o lošim namjerama političkih struktura u Zagrebu, prvo smanjenje broja zastupnika iz hrvatskog iseljeništva u Hrvatskom saboru, i drugo, odbijanje da se uvede dopisno i elektroničko glasovanje.
 
Hrvatski Svjetski Sabor nikada nije iznevjerio iseljene Hrvate
 
• Kako ocjenjujete ulogu i poziciju Hrvatskoga Svjetskog Sabora?
- Hrvatski Svjetski Sabor je izvorno koncipiran kao oblik interesnog povezivanja hrvatskog iseljeništva i Hrvata u matici - Domovini. Kroz više od dva desetljeća kako postoji i djeluje, praćeno usponima i padovima, sačuvan je prvobitni integritet i koncept, naime da se preko ovog pokreta artikuliraju interesi i pojača povezivanje Domovinske i iseljene Hrvatske. Značajna odlika Hrvatskog Svjetskog Sabora je u tomu što je uspio okupiti priličan broj nezavisnih znanstvenika i intelektualaca iz Domovine i iseljeništva, kojima je osnovna metoda kritički pristup društvenim i političkim problemima Hrvatske i njenog iseljeništva. Naravno, pokret nema nikakvu potporu aktualnih državnih i političkih institucija premda vrši vrlo značajnu i pozitivnu ulogu u povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske. Izostanak bilo kakve novčane podrške u neskladu je s izdašnim financiranjem (kapom i šakom) udruga koje ne promoviraju hrvatske interese. Ujedno, postojeće državne organizacije kao što je “Hrvatska matica iseljenika” pod značajnim je uplivom dvije glavne političke stranke i stoga ova organizacija nije u stanju na odgovarajući način sudjelovati u realizaciji stvarnih interesa hrvatskog iseljeništva. Ova bi se organizacija (Hrvatska matica iseljenika), trebala pozitivno odrediti prema pitanju promjene izbornog zakona i podržati uvođenje dopisnog elektroničkog glasovanja za hrvatsko iseljeništvo.
 
Dok s jedne strane aktualne političke strukture (čitaj: SDP i HDZ) nastoje na sve načine, uključujući prljavu propaganda, isključiti i marginalizirati hrvatsko iseljeništvo s hrvatske političke scene, s druge stgrane, hrvatsko iseljeništvo svakodnevno i u svakoj prilici jasno pokazuje povezanost sa Domovinom. Hrvatski Svjetski Sabor na vlastiti način doprinosi, uz odsustvo državne materijalne potpore, toj vezanosti hrvatskog iseljeništva s Domovinom, kroz organiziranje različitih susreta u Domovini i drugim zemljama, razmjenom iskustava i mišljenja putem elektroničkih medija, promoviranjem u vlastitoj sredini hrvatskih nacionalnih interesa kao i drugim oblicima intelektualnog rada pojedinih članova. Sabor je svojim dosadašnjim radom opravdao postojanje i u značajnoj mjeri doprinio zbližavanju domovinske i iseljene Hrvatske. Ovaj pokret predstavlja značajnu “krovnu” organizaciju koja može pozitivno doprinositi jačem i kvalitetnijom povezivanju Hrvata u Domovini i izvan, a naročito treba raditi, uz potporu organizacija i institucija u Domovini na vraćanju i integraciji hrvatskog iseljeništva u Domovinu. Stoga Hrvatski Svjetski Sabor predlaže da se formira posebno ministarstvo ili povjereništvo koje bi se stvarno bavilo ovim problemom. Hrvatsko iseljeništvo je čuvar hrvatskih tradicijskih i političko-državnih vrijednosti i može u značajnoj mjeri doprinijeti gospodarskom razvoju. Pretpostavka je, a to se treba i dokazati, da hrvatsko iseljeništvo raspolaže značajnim financijskim bogatstvom, te bi se ono moglo označiti kao “bogati brat”. Međutim, postoje brojna negativna iskustva hrvatskog iseljeništva u tom dijelu. Naročito želim naglasiti dosadašnji ogroman trud i napor koji je uložio gospodin Niko Šoljak, koji se može smatrati utemeljivačem Hrvatskog Svjetskog Sabora, i koji već dva desetljeća s velikim uspjehom radi na promoviranju ovog pokreta, posebno s aspekta gospodarskog razvoja o čemu se čitatelji mogu detaljnije upoznati na odgovarajućim internetskim poveznicama. Hrvatski Svjetski Sabor može se smatrati kao značajan i pozitivan čimbenik društvenih i političkih reformi u Hrvatskoj.
 
Produbljuju se ideološke i političke razlike
 
• Interesantno bi bilo da čitateljima predočite posljedice tzv. dvije Hrvatske.
- Ukoliko se dokaže da postoje dvije Hrvatske, jedna koju čine Hrvati koji žive u Domovini i druge koju čine hrvatski iseljenici koji žive u drugim zemljama i ukoliko se pokažu stvarne razlike u ideološkom, političkom igospodarskom smislu, to bi značilo postojanje dva odjeljena dijela hrvatskog nacionalnog korpusa. Posljedice su vrlo negativne i zadiru u suštinu hrvatskog nacionalnog i političkog bića. Prvo, to bi značilo da se istvarno priznaju razlike ideološke i političke prirode, na odnos hrvatskog iseljeništva prema pitanju suvremene hrvatske države i njenog ustrojstva. Hrvatsko iseljeništvo inzistira na izvornom hrvatskom modelu što može biti drugačije prema gledanju određenih socijalnih grupa koje vrše političku vlast u Hrvatskoj. Nedvojbeno da prva Hrvatska, predvođena već dva i više desetljeća dvjema strankama, ide u pogrješnom pravcu: vladavini tehno-birokratije, postupnom gubljenju nacionalnog suvereniteta na unutarnjem i vanjskom planu, značajnom odstupanju od nekih osnovnih hrvatskih nacionalnih interesa, kao što su položaj Hrvata u BiH i odnos prema hrvatskom iseljeništvu, gospodarsko propadanje i zanemarivanje gospodarskih prednosti kao što je poljoprivreda i slično. Drugo, produbljuju se ideološke i političke razlike između socijalnih grupa koje obnašaju funkcije političke vlasti i pripadnika hratskog iseljeništva: preveliki utjecaj post-modernih europskih teorija u obliku suvremenog fašizma odnosno antife, što dovodi do zatomljivanja izvorno hrvatskih tradicijskih vrijednosti koje proizlaze iz kršćanske humanističke filozofske i političke misli, praćeno pasivizmom i apatijom nekih socijalnih grupa, kao i nedovoljnim aktiviznom Katoličke Crkve.
 
Treće, ukoliko se to može i stvarno dokazati, a mislim da može, tada se nameće zaključak da hrvatsko iseljeništvo posjeduje legitimitet da izrazi vlastite interese, koji su zapravo identični interesima Hrvata u Domovini, kroz različite organizacijske oblike u koje može spadati i formiranje vlade u hrvatskom iseljeništvu i Hrvatskog sabora u iseljeništvu ili druge Hrvatske. Ne treba zaboraviti činjenicu da, kada bi se došlo do točnih podataka o broju hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, pokazalo bi se da skoro polovina pripadnika hrvatske nacije predstavlja hrvatsko iseljeništvo. Naravno, aktualne vlasti u Hrvatskoj ne žele provesti takvo istraživanje jer bi se njime utvrdio točan broj hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka što bi dodatno potkrijepilo opravdanost zahtjeva za povećanje broja zastupnika u Hrvatskom saboru ili pristupanju organizacijskom ustrojstvu Hrvatske vlade i Hrvatskog sabora u iseljeništvu. Ukoliko se nastavi negativan odnos nositelja političke vlasti u Hrvatskoj prema hrvatskom iseljeništvu, bojim se da će se opisani scenarij stvarno dogoditi što bi bilo tragično za malobrojnu i ugroženu hrvatsku naciju u Domovini i izvan.
 
• Što treba činiti da se ovakav scenarij ne ostvari?
- Prije svega odgovornost je na strani aktualnih političkih vlasti u Hrvatskoj. Kao što je već konstatirano, već dva desetljeća djeluje protuhrvatska struja koja između ostalog teži marginalizaciji i otežanom uključivanju hrvatskog iseljeništva u izbornim i drugim procesima (stranački inženjering). U tomu značajnu ulogu imaju društveni mediji i tisak koji slijedi upustva dnevne politike. U skladu s tim, najviše mogu učiniti da se ne ostvari gore opisani scenarij, oni koji su “zamutili” vodu i love u mutnom. Prije svegao misli se na političke stranke koje pod svaku cijenu žele i rade na tomu da očuvaju vlastitu političku dominaciju na hrvatskoj političkoj sceni. Dakle, politički odnos dvije vodeće stranke prema hrvatskom iseljeništvu, uključujući i Hrvate u BiH, treba se promijeniti tako što će prvo, zakonski regulirati dopisno i elektroničko glasovanje kao znak dobre volje i promjene političkog odnosa prema pitanju hrvatskog iseljeništva. Sve to podrazumijeva reformu izbornog zakona. Hrvatsko iseljeništvo oduvijek je, pa tako i danas, izražavalo i pokazivalo spremnost da se aktivnije uključi u politički život. Međutim, ono je svjesno da su krajem 90-ih godina zaustavljeni pozitivni procesi društvenih i političkih reformi, što je podrazumijevalo aktivnije sudjelovanje hrvatskog iseljeništva u kreiranju državnog i političkog ustrojstva suvremene hrvatske države, da bi se danas moglo konstatirati da su takve reforme u cijelosti napuštene što je utjecalo na odsustvo primjerenog razvoja odnosa između Domovine i iseljene Hrvatske. Dakle, odgovor na pitanje što činiti da se opisani scenarij ne dogodi, znači primarno promjenu nacionalne politike i strategije odnosa prema iseljenoj Hrvatskoj, na čemu najviše mogu uraditi, kao što sam rekao, politički faktori koji određuju karakter političkog života u Hrvatskoj. Prvi potez trebaju učiniti glavni politički akteri u Hrvatskoj. Ukoliko se to ne dogodi u dogledno vrijeme, hrvatsko iseljeništvo ima legitimitet da pristupi odgovarajućem organizacijskom ustrojstvu koje bi omogućilo nacionalno okupljanje u iseljeništvu, kroz obrazovanje Hrvatske vlade i Sabora u iseljeništvu kao prikladnih oblika interesnog povezivanja hrvatskoga iseljeništva.
 

Niko Šoljak

Predstavnik talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj, po plakatima koje je dao polijepiti, očito ne živi u Hrvatskoj

 
 
Furio Radin, predstavnik talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj po plakatima koje je dao polijepiti, očito ne živi u Hrvatskoj! Nigdje ni na jednom plakatu nema obilježja da je kandidat za Hrvatski sabor, niti da se nalazi u Hrvatskoj. Na plakatu piše "ponosno jer smo Talijani!" Hrvatske ni Hrvata nigdje!
https://hrvatskepraviceblog.files.wordpress.com/2020/07/furio-radin-2.png?w=748
Čak je i obilježje u talijanskom "trikoloru"-zelena, bijela i crvena boja. Nema dvojezičnosti, samo talijanski jezik! A u Ustavu RH jasno piše UZ HRVATSKI JEZIK, može i talijanski!
Članak 12.
U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.
U pojedinim lokalnim jedinicamauz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_85_2422.html
Članak 15.
Ako su se sudionici u postupku izjasnili za uporabu dvaju ili više jezika i pisama koji su u ravnopravnoj službenoj uporabi, u postupku će se, uz hrvatski jezik i latinično pismo, koristiti jezik i pismo za čiju se uporabu sudionici u postupku sporazumiju. https://www.zakon.hr/z/1851/Zakon-o-uporabi-jezika-i-pisma-nacionalnih-manjina-u-Republici-Hrvatskoj
Nema uopće ni jedno hrvatsko znamenje, ni simbol da bi bilo vidljivo da se kandidira u Hrvatskoj!
 
Furio Radin, neovisan kandidat, znakovlje talijansko, bez dvojezičnosti i bez ijednog hrvatskog znaka, a u Zakonu jasno stoji uz službenu uporabu znamenje i simbola Republike Hrvatske mogu isticati i simbole nacionalne manjine kojoj pripada.
Članak 14.
(1) Slobodna je uporaba znamenja i simbola nacionalnih manjina i obilježavanje praznika nacionalnih manjina.
(2) Uz službenu uporabu znamenja i simbola Republike Hrvatske nacionalne manjine mogu isticati odgovarajuće znamenje i simbole nacionalnih manjina. Kada se izvodi himna i/ili svečana pjesma nacionalne manjine, obvezatno se prije nje izvodi himna Republike Hrvatske.
(3) Jedinice lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave dužne su statutom propisati službenu uporabu i način korištenja zastave i simbola nacionalnih manjina.
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_155_2532.html
To je nepoštivanje Republike Hrvatske, jezika i simbola Republike Hrvatske! Ne samo nepoštivanje, nego i pokazivanje mišića, da on to smije nekažnjeno raditi! To je demonstracija sile nad hrvatskim narodom! Da imamo Pravosuđe koje štiti hrvatske nacionalne interese, ne bi mu tako nešto palo na pamet! Sve bi po Italiji jedan Hrvat mogao postaviti takve plakate samo na hrvatskom jeziku?
 

Lili Benčik

Srećko Čulina (Obljaj kod Bosanskog Grahova, 15. V. 1938. – Pula, 24. VI. 2020.)

 
 
U srijedu 24. lipnja 2020., u prijepodnevnim satima, u Puli je preminuo dugogodišnji hrvatski politički emigrant Srećko Čulina. Bio je, doduše, nepoznat hrvatskoj javnosti u domovini, ali je po svom političkom radu i doprinosu u uspostavi današnje hrvatske države, bio veoma poznat i priznat u hrvatskoj emigraciji. Rođen je u Obljaju, u blizini Bosanskog Grahova, 15. svibnja 1938. u brojnoj obitelji od oca Ante i majke Ane. Još kao trogodišnje dijete, zajedno s roditeljima, sestrama i braćom, iskusio je progonstvo. Poput svete obitelji, koja je bježala pred Herodom, roditelji Ante i Ana Čulina, sa svojom djecom, u drugoj polovici 1941., morali su bježati pred četničko-partizanskim hordama.
U travnju 1941. godine Bosansko Grahovo s obližnjim selima, uključujući i Obljaj, postalo je dio Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Bio je to razlog tamošnjem srpskom stanovništvu za pobunu protiv hrvatskih susjeda i dizanje četničko-partizanskog ustanka 27. srpnja 1941.  Ustanici su se podijelili u dvije frakcije, rojalističke četnike i komunističke partizane, ali cilj jednih i drugih je bio istrijebiti što više Hrvata katolika. Pred tom četničko-komunističkom najezdom iz Bosanskog Grahova, Obljaja i okolnih mjesta hrvatske obitelji, s prezimenima Bilanđije, Čačići, Čuline, Sarići, Špiranovići, Vulići, itd., morale su napustiti svoje mjesto i pobjeći. Četničko-partizanski ustanici su opljačkali i spalili sve hrvatske kuće.  Hrvatsko stanovništvo je većim dijelom uništeno i protjerano. One koji na vrijeme nisu uspjeli pobjeći, četnici su mučili i pobili. Već u prvim danima četničih napada, koje je predvodio Branko Bogunović, u Grahovu su ubijena 62 Hrvata, rimokatolička župa spaljena, a grahovski župnik don Juraj Gospodnetićje bio nataknut na ražanj, a potom živ pečen pred očima svoje majke. S njime je ubijeno više od 250 Hrvata, žena, muškaraca i djece u selima Obljaju, Koritima, Luci, Ugarcima i Crnom Lugu. U izvješću Župe oblasti Knin od 13. studenog 1941. za četničkog vođu Bogunovića piše da "prijeti i danomice ubija i kolje hrvatski narod, sve dotle dok ne ubije do zadnjega Hrvata, jer da u njegovom kraju ne smije biti živo ni jedno hrvatsko lice.”
 
Uz vlč. Jurja Gospodnetićameđu žrtvama posebno se ističe Anica Barać iz sela Peći,koju su četnici zvjerski mučili i ubili, zajedno s njezinim mužem Stipom i osmero njihovedjece.  Nju je prošle godine grahovski župnik don Davor Klečina s pravom nazvao „majkom Makabejkom“.
Od članova župe Bosanskog Grahova, kojih je prije rata bilo više od 1000, kraj rata na svojim ognjištima dočekalo je manje od stotinjak. Većina imovine grahovskih Hrvata oteta je, nacionalizirana i poklonjena pripadnicima srpskog stanovništva. Bila je to njihova plaća i nagrada za klanje i progon “narodnih neprijatelja”.
     
Po povratku u selo, obitelj Čulina je našla spaljenu kuću, bez stoke i potrebnog alata za obradu zemlje. Trebalo je početi život iznova. Da bi živjeli u miru sa pravoslavnim susjedima otac Ante im je često puta besplatno pomagao u obradi zemlje. Te ružne uspomene i predodžbe, koje su bile odraz četničkog morala i “hrabrosti”, zauvijek su ostale u sjećanjuSrećka Čuline. Nakon očeve smrti, koji je rano umro od raka, Srećko se snalazio kako je najbolje mogao i znao. Kao dječak, neko vrijeme je živio kod strica u Prijedoru i tamo pohađao nižu školu. Osjećaj nepravde koji je osjetio kao dijete, bio mu je u kasnijim godinama poticaj da radi na ostvarenju slobodne i socijalno pravedne hrvatske države i da u svom odnosu prema suradnicima bude iskren i pravedan.  
 
Protiv svake Jugoslavije
 
Srećko Čulina nikad nije prihvatio Jugoslaviju ni jugoslavenstvo, a za Titinu jugoslavensku politiku je znao reći da je ona “produžetak jugočetničke politike”. Zbog prošlosti njegove obitelji, te njegovih osobnih nacionalnih uvjerenja i privrženosti hrvatskoj državnosti, jugoslaveni su ga nazivali ustašom i psovali mu ustašku majku. Kao mladićje osuđen na 5 i pol godina robije koju je izdržao na Golom otoku. Nakon robije živio je neko vrijeme u Zagrebu i radio kao strojar. Šezdesetih godina pobjegao je u Italiju, a odatle odlazi u Njemačku. Iz Njemačke je otputovao u SAD, najprije u Cleveland, gdje je osnovao obitelj, a iz Clevelanda u San Francisco. Tamo je otvorio malu strojarsku radnju i materijalno napredovao.
 
U SAD-u je došao u dodir s raznim hrvatskim političkim i kulturnim organizacijama i športskim društvima. Smatrao je da je ljudska i hrvatska dužnost svakog Hrvata pomoći hrvatskom narodu u domovini i raditi za Hrvatsku sve ono što se nije moglo ni smjelo raditi u domovini. U početku je bio angažiran u športskim društvima, čitao je hrvatski tisak i pratio rad političkih organizacija.Nakon što je spoznao da politika ima svoju svrhu i ciljeve i da se ti ciljevi jedino mogu postići ustrajnim radom i žrtvama unutar političke stranke, oduševljen idejama i programom Hrvatske republikanske stranke, te pojavom revolucionarnog lista “Hrvatska borba” čiji je urednik bio mladi i poletni intelektualac i republikanac Rudolf Arapović, Čulina je postao član stranke i jedan od njezinih najaktivnijih članova. Iskreno je surađivao s članovima Izvršnog odbora stranke, a na lokalnoj razini, unutar stranke, politički je radio s Marinkom Jelićem, Jozom i Miljenkom Brekalom, Brankom Ćorićem, Vencelom Mlinarevićem i drugima. Širio je i materijalno podupirao tisak stranke, a ponekad je u njemu objavio kraći članak ili važno pismo. Bio je također aktivni član Hrvatskog narodnog vijeća. Sudjelovao je u protujugoslavenskim akcijama, a posebno u javnim demonstracijama. Svojim političkim radom i ogromnim žrtvama, pokazao je da je sljedbenik oca domovine Ante Starčevića i vjerni tumač i širitelj ideje “Integralne slobode” Ivana Oršanića, osnivača Hrvatske republikanske stranke. Često je ponavljao Oršanićevu izreku da je Jugoslavija diktatura ili je ne može biti.
 
Bio je svjestan da se odcjepljenjem od Jugoslavije i uspostavom hrvatske države ostvaruje hrvatsko oslobođenje, ali ne i sloboda i da je oslobođenje tek uvjet i prvi korak do slobode. Znao je da Hrvati kao narod bez svoje države ne mogu opstati i da je ona jedino mjesto koje im pruža mogućnost nacionalnog, političkog, kulturnog, ekonomskog i vjerskog razvitka i napretka, ali je isto tako znao da državi koja nije istinski slobodna, pravna i socijalno pravedna, prijeti opasnost opstanka. 
Radio je i surađivao sa svima koji su bili za hrvatsku državu. Propast Jugoslavije i osnutak hrvatske države dočekao je s velikom radošću i nadom. Materijalno je pomagao predstavnike svih novoosnovanih političkih stranaka i organizacija u Hrvatskoj, posebno dr. Franju Tuđmana i dr. Marka Veselicu.
 
Nakon srpske i crnogorske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, Čulina je sa svojim povjerljivim suradnicima u Kaliforniji osnovao Fond za pomaganje Hrvata u domovini. Pomoć se sastojala u novcu, hrani, odjeći i oružju. Slanje oružja bilo je od posebne važnosti, jer su Hrvati u prvim mjesecima velikosrpske agresije bili potpuno goloruki. Čim je saznao da je američka tajna policija otkrila njihovu djelatnost, Čulina je potajno otputovao u Kanadu, a odatle u Hrvatsku. Nekoliko godina kasnije, nakon što je američki sud odbacio optužbu protiv njega, vratio se u SAD i neko vrijeme živio u Arizoni. Umoran dugim izbjegličkim životom, ponovno se vraća u Hrvatsku i u njoj je proživio ostatak života. 
Pokojni Srećko iza sebe ostavlja četiri kćeri i sina, dva brata i brojnu rodbinu i prijatelje. Svima njima, u moje osobno ime, te u ime njegovih i mojih bivših političkih suradnika, pripadnika Hrvatske republikanske stranke, izražavam duboku sućut.
Vječna slava dugogodišnjem stranačkom suborcu i političkom suradniku Srećku Čulini!   
 

Šime Letina

Anketa

Vjerujete li da će Vas maske spasiti od zaraze?

Subota, 19/09/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1390 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević