Get Adobe Flash player
Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Nije Putin slučajno vratio Boga u ustav. Ne, ne. Bila je to priprema za...

Tko treba vladati Hrvatskom?

Tko treba vladati Hrvatskom?

Ova vremena zaslužuju katolički odgovor     Kroz...

Boji se savjeta za gospodarstvo

Boji se savjeta za gospodarstvo

Plenkovićeva demagogija o reprezentativnoj...

Nikakve koristi od gradonačelnikova

Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

Mnogi su se rodili u Petrovoj bolnici iz koje sad bježe rodilje i porađaju...

Je li sada jasno tko je Plenković?

Je li sada jasno tko je Plenković?

Nije on kriv za potres i zarazu, ali je kriv za mnoge druge...

  • Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    četvrtak, 02. travnja 2020. 15:00
  • Tko treba vladati Hrvatskom?

    Tko treba vladati Hrvatskom?

    ponedjeljak, 30. ožujka 2020. 21:29
  • Boji se savjeta za gospodarstvo

    Boji se savjeta za gospodarstvo

    četvrtak, 02. travnja 2020. 14:54
  • Nikakve koristi od gradonačelnikova

    Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:36
  • Je li sada jasno tko je Plenković?

    Je li sada jasno tko je Plenković?

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:31

"Hrčci" su oni koji u doba Corone vuku iz trgovačkih centara robu, namirnice, dezinfekcijska sredstva…

 
 
Danas je 21. ožujak 2020., nekad prvi dan proljeća. Jutro. Sad će sunce tamo iza dugavskih zgrada („zgrada“, kako neljudski pojam za ljudske domove). Samo što nije. Zatvaram se u svoju izbu 2,0x1,5 m da ne smetam supruzi koja još spava. Ona je danas dežurna spavačica, mene je nešto istjeralo iz postelje još prije pet. Srčem kavu bez šećera kao i već nekoliko godina jerbo me, tko zna kada, strefilo da budem u jednoj od tih skupina na koje sada i Corona najradije i među prvima udara.
https://www.dw.com/image/52560344_101.jpg
Kosići su svoje već otpjevali, sad se javlja grlica koju smo u mom rodnom kraju zvali „kupuj kru'“ jer se tako glasa. Poslušate li pažljivije čut ćete taj poziv. U blizini, odmah iza ugla, je pekarnica, nu danas ne moram „kupovati kru'“ - nahrčkali smo ga za dva tri dana - eno ga u zamrzivaču. I on mi je skoro zabranjen, samo po tanka kriška, tanja od one kakvu je svojedobno aktualna prva dama ovdašnjim „debeljucama“, jer da smo mi najdeblji u Europi. Znam kako se neki pitaju, a što znači „nahrčkati“. Jadni hrčak, ta umiljata životinja, mnogima i kućni ljubimac, postao je odjednom omražen lik. Naročito u njemačkim medijima, „hrčci“ su oni koji u doba Corone vuku iz trgovačkih centara robu, namirnice, dezinfekcijska sredstva…, a naročito su se namjerili na toaletni papir(!) u velikim količinama. (Hamster, njem. hrčak, Hamstern, vući kao hrčak, „hrčkanje“, zgrtanje, Hamsterkaufe - „kad hrčci kupuju“). Drže ih sebičnim gadovima, jer da sve „popale“ pa ništa ne ostane drugima. Ti „hrčci“ su postali, kao i Corona, globalna pojava. Političari diljem svijeta, i medija, viču: Ne kupujte !, al' „hrčci“ im ne vjeruju. Ne znam zašto.
 
Jučer me nazvala doktorica sa „šećerane“ (Zavod "Vuk Vrhovec") da odgodimo kontrolni pregled, koji je trebao biti idući tjedan, za poslije Corone i usput mi dala neke upute. Dugo se ne ćemo vidjeti. Hoćemo li? Sjajna doktorica, sjajni su tamošnji doktori, sestre i ostalo osoblje. Najradije bih ju spomenuo imenom, nu možda joj se ne bi svidjelo. Drugom zgodom. Nadam se postcoronskoj  prigodi. Naši su liječnici i inače odlični u svakom pogledu, u svakom području medicine, od obiteljskih do bolničkih. Kolike bih tek pohvale mogao izreći našoj obiteljskoj liječnici i sestri. Prate i pratile su nas kroz tri generacije - i da bih riječ rekao - Znaju o nama, pacijentima inače, više nego mi sami o sebi. Uostalom branio sam liječničku struku prije desetak godina u nekoliko navrata još u tiskanom Fokusu. U jednoj „aferi“ koju je pandemijski širila ovdašnja medija (lat. virus, hrv., smrad) čak je i Uskok „naskočio“ na obiteljske liječnike. Bila je to jedna od onih akcija, infodemija, u razaranju hrvatskog društva, najvjerojatnije u širem sklopu - razaranja obitelji. Zato kad danas čitam kako taj isti „virus“ (medija) bezgranično hvali naše liječnike dođe mi muka, blago rečeno. Pa ću tek za starim Grcima ponoviti: Čuvaj se Danajaca i kad darove nose.
 
Dok ovo zapisah stigle su i vrane. One su naši vanjski sustanari. Vjerujem kako nas stanare te inteligentne i gradu prilagodljive ptice prepoznaju po facama, a i misli nam već čitaju. Njih nije htjela ni ptičja gripa. Čekaju da se mačke o kojima se brinu dvije susjede, najedu pa će one dovršiti obilate ostatke. Nego gdje sam ja to, što me je, nas, stiglo? Ništa osobito, samo je Globalni dojahao u naš dom, u svaki naš dom. A dom je realno postao - zatvor. Do sada nas je kontrolirao preko mobitela, i doma i u kretanju, a sada nas je još i opkolio. Uz pomoć jahača Corone. Pipneš kvaku na izlaznim vratima. vreba Ona, stisneš gumb za dizalo, i tu vreba, stisneš gumb u dizalu, e tu bi tek mogla biti. A je li tko prije koju minutu ondje kihnuo, ne daj Bože. Naročito su opasni oni koji se osjećaju zdravima, a već su ju negdje, ne znajući isto tako, od istih takvih, „zapatili“, „navukli“ se na nju. Tek na izlaznim vratima, pa na i u prostoriji za smeće… I tako na povratku.  
 
Corona, to nešto nit' živo, nit' neživo - živi tek ako ti dohvati stanice - učinila je nešto nevjerojatno - da svaki od nas jedan drugome bude potencijalni neprijatelj. Ukinula je, za nadati se privremeno, ono elementarno ljudsko, izravni ljudski kontakt, druženje, posijala ogromno nepovjerenje… Možda je to samo opomena. Posljednja. Pred isključenje.
Za danas, 21. ožujka, dosta.
 

Mato Dretvić Filakov

Podnio je teret hrvatske borbe u želji da hrvatskom narodu pomogne da što prije ostvari svoju slobodnu državu

 
 
Iznenadna smrt profesora Bože Dugeča ostavila je u srcima njegovih prijatelja i suradnika duboku bol i tugu, a u hrvatskim redovima intelektualnu prazninu koju će biti teško popuniti. Poput munje pronijela se je vijest o njegovoj smrti među iseljenim Hrvatima na svim kontinentima, uključujući i neka mjesta u Hrvatskoj gdje je Dugeč bio poznat i obljubljen. Prof. Božo Dugeč rodio se je 5. siječnja 1932. u Sedramiću blizu Drniša. Osnovnu školu završio je u Drnišu, gimnaziju u Dubrovniku, a Filozofski fakultet (hrvatski jezik s književnošću i ruski jezik) u Zagrebu. Od svojih najranijih dana Božo je pokazivao ljubav prema Hrvatskoj i svom hrvatskom narodu, a poštovanje i pravičnost prema drugima, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost i uvjerenja. Njegovi rodoljubni i beskompromisni stavovi bili su magnet u okupljanju prijatelja i suradnika, ali isto tako u očima karijerista i oportunista njegova ljubav za Hrvatsku bila je razlogom za ocrnjivanje, sumnjičenje i optuživanje. U svom zalaganju za ljudsko dostojanstvo i pravdu stvarao je prijatelje i neprijatelje. Još kao student zagrebačkog Sveučilišta nije zbog svojih stavova mogao dobiti mjesto u studentskom domu i zato je, da bi preživio i uspješno završio školovanje, bio prisiljen obavljati najteže fizičke poslove (istovar ugljena iz vagona i slično).
Božo Dugeč
 
Poslije završenih studija, kao profesor hrvatskog jezika službovao je po raznim mjestima u Hrvatskoj. U svom radu nikada nije pomišljao na osobne probitke, već je nastojao svojim učenicima pružiti što bolju i širu naobrazbu i ojačati u njima osjećaj nacionalne pripadnosti. Među učenicima i u puku Božo Dugeč je bio cijenjen i obljubljen, ali ne i u redovima vladajuće manjine, poltrona i karijerista. U vrijeme Hrvatskog proljeća bio je na strani onih koji su željeli Hrvatsku izvesti na put slobode i demokratskog rasta. U Donjem Miholjcu bio je izabran za predsjednika ogranka Matice hrvatske. Držeći za ono vrijeme neobično smione govore na osnivačkim skupštinama Matice hrvatske širom Slavonije (Našice, Valpovo, Virovitica, Donji Miholjac, Ilok i dr.) i zalažući se za pravo hrvatskog naroda da sam odlučuje o svojoj sudbini, postao je trn u oku režimskih slugu i meta okorjelim Jugoslavenima i oportunistima za bjesomučne napadaje. Poslije zloglasne sjednice u Karađorđevu 1971. bio je optužen za širenje hrvatskog nacionalizma. Zbog napada i prijetnji da će biti uhićen opravdano je odlučio pobjeći u Njemačku. U odsutnosti je bio osuđen na tri i pol godine strogog zatvora. Čim je stigao na slobodu, iako je morao raditi teške i opasne fizičke poslove u jednoj čeličani, uključio se aktivno u hrvatsku osloboditeljsku djelatnost. Jugoslavija je vidjela u njemu i njegovoj upornosti vlastitu opasnost i zato je 1978. od Njemačke bila zatražila njegovo izručenje. Ono što je u domovini pritajeno priželjkivao i zbog diktature poluotvoreno zastupao, došavši u Njemačku počeo je otvoreno isticati i propagirati.
 
Zajedno sa svojom suprugom prof. Malkicom Dugeč bez odugovlačenja pridružuje se nacionalno svjesnoj hrvatskoj emigraciji koja otvoreno zastupa i brani ideju hrvatske državne nezavisnosti i narodne slobode. Njih dvoje, bez prigovora pomažu jedno drugome, i cijelo vrijeme nosili su teret hrvatske borbe u želji da hrvatskom narodu pomognu da što prije ostvari svoju slobodnu državu i da se oni, umorni, ali sretni i zadovoljni, povrate u nju. Božo i Malkica shvaćali su teško i mučno stanje u kojem se nalazi hrvatski narod, ali njihova vjera u pobjedu bila je puno veća od poteškoća s kojima su se susretali i svakodnevno hrvali. U njihovu radu Hrvatska je bila i uvijek ostala na prvom mjestu.
 
Prof. Božo Dugeč je bio razborit u svojim nastupima i u svom djelovanju. Nikada nije nepromišljeno podcjenjivao niti precjenjivao snagu jugoslavenske tamnice. Na proslavi Desetog travnja u Münchenu 7. travnja 1979., govoreći o hrvatskoj prošlosti i sadašnjosti, o našim uspjesima i problemima, o situaciji u kojoj se nalazimo i iz koje želimo izaći, između ostalog Dugeč je rekao i ovo: "A to je vrlo mučan položaj, jer protiv sebe imamo dobro organiziranu propagandnu mrežu jedne diktatorske tvorevine, s brojnim agentima i ubojicama, a s druge strane - nadzor i sumnjičavost organa sigurnosti u zemljama privremenog boravka…, ali se ne moramo i nećemo se nikada pomiriti sa stanjem u kakvom se danas nalazi naša Domovina i hrvatstvo. Za volju nekih velikih ideja, mira u svijetu i 'statusa quo' mi nismo spremni robovati i mi ćemo prinijeti baklju 'balkanskom buretu baruta' i time otvoriti vrata pakla, pa makar nestali do posljednjega". ("Republika Hrvatska", br. 121., str. 17.-18.).
 
Božo Dugeč je bio hrvatski rodoljub i intelektualac u pravom smislu riječi. Po naravi je bio blag, tih i miran, ali u obrani svojih hrvatskih i političkih stavova uporan i logičan. Bio je dosljedan sljedbenik Starčevićeve političke doktrine. Nikada nije zagovarao nasilje i nepravdu, ali je vjerovao da svi ljudi, pa tako i Hrvati, imaju pravo boriti se svim prikladnim sredstvima za svoj opstanak i svoju državu. Bio je dva puta sabornik HNV-a, dužnosnik UHE, a u času svoje smrti bio je dužnosnik HRD-a "Dr. Ante Starčević" u Stuttgartu. Pisao je u raznim hrvatskim listovima i časopisima. Prije dolaska u emigraciju u Hrvatskoj je bio dopisnik "Večernjeg lista". U časopisu "Republika Hrvatska" objavljivao je političke i satirične članke u kojima je oštro šibao po neprijateljima hrvatske državne nezavisnosti i slobode. Za njega se s pravom može reći da je živio i radio za Hrvatsku. Ona je bila njegov ponos, a njezina sloboda bila bi mu nagrada i plaća koju bi dobio za svoj trud i žrtve. Nije dočekao čas hrvatskog oslobođenja ni zvuke hrvatske na domahu Slobodne Hrvatske i on sada s osmijehom na licu prati hod hrvatskog stroja koji se je uputio u pravcu hrvatskog svanuća.
 
Preminuo je iznenada u rano jutro 17. ožujka, u vrijeme kad su sabornici Osmog Sabora HNV-a napuštali Stuttgart u kojem su kroz nekoliko dana raspravljali o svojoj i Božinoj Hrvatskoj. Pored supruge Malkice i najbliže rodbine, 22. ožujka 1990. Ispratilo ga je na vječni počinak mnoštvo Hrvata i njegovih osobnih prijatelja iz Domovine i hrvatske dijaspore.
Dragi Božo, počivaj u miru!
 

Šime Letina

Cjepivo protiv sezonske gripe povećava rizik od infekcije koronavirusom

 
 
Prestižni znanstveno-recenzirani medicinski časopis „VACCINE“ kojeg izdaje „Elsevier“ početkom siječnja 2020. objavio je rezultate provedene znanstvene studije kod osoblja američkog Ministarstva obrane. Naziv objavljene studije je: „Cijepljenje protiv sezonske gripe i interferencija respiratornih virusa kod osoblja Ministarstva obrane tijekom sezonske gripe 2017.-2018.“ Dakako, istraživanje je provela Američka vojska - „a svrha studije bila je procjena takozvane 'test negativne učinkovitosti cjepiva' kojim se koriste za izračun učinkovitosti cjepiva protiv sezonske gripe bez obzira na učinke koje ovo cjepivo može imati u procjeni rizika od infekcije uzrokovane drugim virusima koji mogu izazvati respiratorne bolesti.“ Svi ispitanici američkog Ministarstva obrane bili su cijepljeni protiv sezonske gripe i nitko nije pokazivao nikakve simptome oboljenja dišnog sustava. Ujedno su ispitani i pojedini respiratorni virusi (virusi koji mogu izazvati oboljenje dišnog sustava) i njihova povezanost s cjepivom protiv sezonske gripe. Rezultati provedene znanstvene studije otkrivaju da cjepivo protiv gripe može povećati rizik od infekcija uzrokovanih drugim virusima respiratornog tj. dišnog sustava – a taj fenomen naziva se interferencija virusa. 
https://www.trinityhealth.org/wp-content/uploads/2019/02/influenza-virus-nolabels.jpg
„Fenomen interferencije virusa u suprotnosti je s osnovnom pretpostavkom ispitivanja  negativnih učinaka cjepiva u smislu da cijepljenje odnosno vakcinacija ne mijenja rizik od infekcija uzročnicima drugih respiratornih oboljenja, pa stoga potencijalna pristrana (neobjektivna) učinkovitost cjepiva rezultira u pozitivom smjeru.“ A to prema provedenoj studiji znači da „interferencija virusa koja potječe od cjepiva značajno je povezana s koronavirusom i humanim metapneumovirusom.“
Humani metapneumovirus (hMPV) je virus dišnog sustava koji uzrokuje infekciju gornjih dišnih putova (prehlada). Virus je bio nepoznat – otkriven je tek 2001. godine. Najčešće uzrokuje infekcije kod djece mlađe od pet godina – infekcija najčešće prolazi sama od sebe i bez komplikacija. Ipak, moguća je komplikacija i to najčešće u obliku upale pluća kod dojenčadi u dobi od 0 do 5 mjeseci te kod osoba starije životne dobi, osobito onih iznad 75 godina života te kod kroničnih bolesnika i onih s imunosupresijom.
 
Studija je otkrila da kod osoba cijepljenih protiv sezonske gripe rizik od infekcije koronavirusom je do 36 posto veći, a kod humanog metapneumovirusa rizik je i do 51 posto veći. Rezultati ove studije izravno su u suprotnosti s nedavnim zdravstvenim preporukama u SAD-u (objavio i New York Times) da bi se ljudi trebali cijepiti cjepivom protiv sezonske gripe radi zaštite od infekcije novim koronavirusom SARS-CoV-2 (COVID-19).
 
Rezultati provedene studije kod vojnog osoblja američkog Ministarstva obrane nisu začuđujući niti iznenađujući.. Naime, u lipnju 2012. godine Benjamin J. Crowling sa suradnicima je proveo istraživanje kod 115 djece cijepljene trovalentnim inaktiviranim cjepivom protiv influenze odnosno sezonske gripe. Tijekom devet mjeseci cijepljena djeca su praćena te je utvrđen povećani rizik virusnih infekcija koje ne uzrokuju influencu/sezonsku gripu ali uzrokuju druga oboljenja dišnog sustava zbog nemogućnosti tzv. nespecifične reakcije (ili 'odgovora') imunog sustava koji štiti organizam od drugih uzročnika bolesti dišnog sustava.
 
Navedena studija koju je provelo američko Ministarstvo obrane a čiji su rezultati objavljeni u recenziranom medicinskom časopisu „Vaccine“ nije objavljena u vodećim „mainstream“ medijima – studiju je objavio 11. 3. 2020. „Disabled Veterans“.
No, još više iznenađuje ali i zabrinjava činjenica da je Bijela kuća („White House“) javnozdravstvenim stručnjacima zabranila (!) javnu raspravu i komentiranje o sadašnjoj epidemiji izazvanoj novim koronavirusom (SARS-CoV-2) koji uzrokuje 'teški akutni respiratorni sindrom 2'  - bolest u javnosti poznatija kao COVID-19.
 
Izvor:
 
1. „Influenza vaccination and respiratory virus interference among Department of Defense personnel during the 2017. – 2018. influenza season“, Vaccine Vol. 38(2), 10. 1. 2020., str. 350.-354.;
2. Benjamin Krause: „Flu Vaccine Increases Coronavirus Risk 36% Says Military Study,“ Disabled Veterans, 11. 3. 2020.; www.disabledveterans.org
3. Benjamin J. Crowling et al.: „Increased Risk of Noninfluenza Respiratory Virus Infections Associated With Receipt of Inactivated Influenza Vaccine,“ Clinical Infectious Diseases  Vol. 54(12), 15. lipnja 2012., str. 1778.-1783. (https://academic.oup.com)
4. Michael Halpern: „White House Removes Public Health Experts from Coronavirus Discussions,“ Union of Concerned Scientists, 11. 3. 2020.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Čega se više bojite?

Ponedjeljak, 06/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1683 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević