Get Adobe Flash player
Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

Prepisati riječi iz pjesme Ekaterine Velike može samo neznalica i(li)...

Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

Gospođo profesorice, ispričajte se svojim đacima, ako ne nikome...

Karmine na Pantovčaku

Karmine na Pantovčaku

Lisičina karikaturalna izvedba Lijepe...

Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

Hrvatska ima pravnu osnovu za zakonsku zabranu svih komunističkih simbola...

Ekaterina Velika u

Ekaterina Velika u "Vili Zagorje"

Inauguracija protekla bez mentorâ     Kako je...

  • Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

    Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

    četvrtak, 20. veljače 2020. 15:43
  • Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

    Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

    četvrtak, 20. veljače 2020. 09:40
  • Karmine na Pantovčaku

    Karmine na Pantovčaku

    četvrtak, 20. veljače 2020. 10:02
  • Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

    Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

    srijeda, 19. veljače 2020. 12:30
  • Ekaterina Velika u

    Ekaterina Velika u "Vili Zagorje"

    četvrtak, 20. veljače 2020. 15:38

Hrvatska riječ prešućuje hrtkovačke Hrvate

 
 
Otvoreno pismo „Hrvatskoj riječi“ (uredništvo i naklada), Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, DSHV-u, HNV-u, Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, svim udrugama u Srijemu, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i Hrvatskoj matici iseljenika, a povodom članka „Hrtkovački sindrom – zločin bez kazne“ u „Hrvatskoj riječi“ br. 630. od 8. svibnja 2015. godine.
http://www.e-novine.com/files.php?file=photo/srbija/licnosti/seselj_vojislav/Ljuga_01_u_574743762.jpg
Ne prešućuje li Hrvatska riječ i ove ratne hrtkovačke goste!?
 
„Informativno-politički tjednik“ Hrvata u Srbiji koji se zove „Hrvatska riječ“ pokušava sve vreme koliko god je to moguće da ne spominje Hrtkovce i tragične događaje u njima početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Primjera je bezbroj, navešću samo ponešto karakteristično, a ako netko pokuša iz subotičke elite Kuntić, Bačić, Žigmanov, Karan, J. Dulić i njima slični da to negiraju, navešću sve primjere unazad deset godina.
 
U prošlom broju „Hrvatske riječi“ (br. 629. od 1. svibnja 2015.) u rubrici „Kronologija od 1. do 7. svibnja“ pod datumom 6. svibanj ne spominje se miting u Hrtkovcima kao značajan datum za Hrvate u Vojvodini, a glavna urednica ima kolumnu u tom broju tjednika s naslovom „Udruženo roštiljanje“(!). U cijelom broju se ne spominju Hrtkovci. Onda pojedini srpski mediji reagiraju na taj događaj i junaci s krajnjeg sjevera Bačke (koji iza Srijemske Golgote tamo daleko na miru tavanskog kuta prave biznis) su na muci jer moraju ipak, pa makar i naknadno, i oni „reagirati“. No, i to čine na taj način da glavnoj urednici ne smeta da i u današnjem broju ima kolumnu s naslovom „Manjak socijalnog kapitala“(?), a jedino podpisnik(ca) s inicijalima Z.S. piše izuzetno kratak članak „Hrtkovački sindrom – zločin bez kazne“ u kojem se uglavnom navode riječi Đorđa Subotića u vezi događanja u Hrtkovcima. Tu je samo još kraće „priopćenje“ DSHV-a, i to je sve!
 
Kada bi „Hrvatsku riječ“ uređivala Šešeljeva radikalna stranaka ne bi se trebalo čuditi ovom skrivanju događaja u Hrtkovcima, koji su inače sinonim u cijelom svijetu za početak izgona Hrvata sa ovih prostora. S ključnih funkcija hrvatskih institucija u Vojvodini nitko se ne oglašava i razveseljava jedino izjava Petra Kuntića, koji u tri mandata i pet godina kao poslanik u Skupštini Republike Srbije nije rekao koga on zastupa, da se ne će više kandidirati za predsjednika DSHV-a. Ali strah ulijeva njegova izjava da „imamo vrlo dobrog kandidata“, što znači da bi to mogao biti novi oligarh iz Subotice, njegov kućni prijatelj ili čak rođak.
 

Branimir Miroslav Cakić, A. Šantića 12/20, Novi Sad

Dok Europa slavi pobjedu demokracije, vi slavite uspostavu komunističkog totalitarizma i velikosrpsku dominaciju

 
 
Otvoreno pismo
Gospodo drugovi, sljedbenici zločinačkoga Titova komunističkog totalitarizma, monstruozna je činjenica da na svečanu akademiju obilježavanja pobjede nad nacifašizmom niste pozvali dragovoljce, branitelje i stradalnike obrambenog Domovinskog rata. I njihovi su očevi i djedovi bili pripadnici pobjedničke vojske. 
http://www.hercegovina.info/img/repository/2010/08/web_image/huda-jama-barbara-rov-i-hrvatski-politicki-cinizam.jpg
Zašto ih se bojite? Znamo vrlo dobro zašto. Zato što njihovi djedovi nisu sudjelovali u kasnijim zločinima te iste vojske koja je postala operativom zločinačke jugokomunističke vlasti. Bojite ih se jer su njihovi djedovi postali žrtvama zločina sustava koji vi veličate. Zato niste pozvali one koji su pobijedili velikosrpski i jugofilni nacifašizam, te uveli i obranili višestranačje i demokratsku, suverenu Hrvatsku.
https://bedrudingusic.files.wordpress.com/2015/02/franjo-habulin.png?w=614http://i245.photobucket.com/albums/gg44/APOLLO1861/TITOCharlesBillich_zps842a8335.jpeghttp://i245.photobucket.com/albums/gg44/APOLLO1861/TITOCharlesBillich_zps842a8335.jpeghttp://i245.photobucket.com/albums/gg44/APOLLO1861/TITOCharlesBillich_zps842a8335.jpeghttp://i245.photobucket.com/albums/gg44/APOLLO1861/TITOCharlesBillich_zps842a8335.jpeg
Dok cijela Europa slavi pobjedu demokracije, vi slavite uspostavu komunističkog totalitarizma i velikosrpsku dominaciju uvedenu 1945. masovnim ubojstvima političkih neistomišljenika, pa i partizana koji su željeli suverenu Hrvatsku, šutnjom i zaboravom, i vi ste se svrstali na stranu zločina. Objasnite javnosti zašto ratnici obrambenoga Domovinskog rata za vas nisu adekvatni gosti proslave pobjede nad fašizmom? Slavite li pobjedu nad nacifašizmom ili slavite uspostavu zločinačke komunističke diktature?
Samo nas istina može pomiriti.
 

Stožer za obranu hrvatskoga Vukovara

Bora Ćosić u razgovoru s Goranom Matovićem na Krležinom Gvozdu

 
 
U četvrtak 7. svibnja u 19 sati u Memorijalnom prostoru Miroslava i Bele Krleže i na terasi Krležin Gvozd 23 prema autorskoj zamisli Gorana Matovića, voditelja Centra Miroslav Krleža, odvija  se novi  program Sjećanja u kojemu sudjeluje veliki književnik, prevoditelj i krležijanac Bora Ćosić.
http://www.e-novine.com/files.php?file=photo/kultura/licnosti/bora_cosic2_u_868728191.jpg
Bora Ćosić
 
Nakon sjajnog otvaranja ciklusa Sjećanja Krležinih suvremenika, koji je priredio ugledni krležolog Velimir Visković, memorijski niz nastavljamo s Borom Ćosićem koji se u autentičnom prostoru Krležinog doma sjeća konkretnih susreta s Krležom. Bora Ćosić kroz svoja djela – Poslovi, sumnje, snovi  Miroslava Krleže (1983.), Doktor Krleža (1988.), Miroslavljevo jevanđelje – apokrifna verzija (2014.) i Izlet u Beograd (kulturni magazin "Gordogan" 29.-30., 2014.) – nakon Krležine smrti  uspostavlja novi uzbudljivi dijalog s velikim piscem. Kao što ističe Velimir Visković u Krležijani, odnos Bore Ćosića prema Krleži ambivalentan je; očito postoji snažna privlačnost: Krleža ga fascinira toliko da je spreman čitavu jednu fazu svoje književne karijere podrediti njemu, "ući mu pod kožu", čak pisati kao Krleži; no, Ćosić je suviše samosvojna i snažna umjetnička personalnost da bi identifikacija s Krležom okončala u trivijalnoj apoteozi "velikog pisca". Program se filmski snima kao trajni dokument o Krleži i njegovim suvremenicima.
http://www.njuskalo.hr/image-w920x690/literatura-knjige/krleza-bora-cosic-slika-43849465.jpg
Krleža pripada prošlosti ali i budućnosti. On je most što veže svjetove i vremena pa kao takav može biti orijentir, mjera i kriterij našeg trajanja na ovom prostoru. Nakon Ćosića u  programu Sjećanja sudjeluju: Georgij Paro, Zlatko Bourek, Željko Senečić, Ivo Štivičić, Rade Šerbedžija, Marija Ujević, Mani Gotovac, Irena Vrkljan, Neva Rošić, Latica Ivanišević, Mira Stupica, Josip Vaništa, Stanko Lasić, Boro Krivokapić, Igor Mandić, Nikica Petrak, Arsen Dedić, Antun Vrdoljak, Josip Šentija, Edo Galić… Program se organizira uz potporu Grada Zagreba, Muzeja grada Zagreba, Centra Miroslav Krleža, Memorijalnog prostora Miroslav i Bela Krleža te Teatra poezije.(v.h.)

Anketa

Tko je "zaslužan" što je 2018. mason Dražen Jelenić došao na čelo DORH-a?

Utorak, 25/02/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1861 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević