Get Adobe Flash player
Je li lijek opasniji od bolesti?

Je li lijek opasniji od bolesti?

Navijači pomažu sve one koji nastradali, ali nema onih koji brane tzv....

Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

Trebamo se odmah okrenuti vlastitoj poljoprivrednoj...

Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

Zaraza vratila Europsku uniju u 1951....

Naknadna pamet Borislava Škegre

Naknadna pamet Borislava Škegre

Dragi Borislave, najprije treba rezati davanja raznim...

Moralna i etička sramota novinarstva

Moralna i etička sramota novinarstva

Manjinski mediji, ako žele na tržište, neka se sami...

  • Je li lijek opasniji od bolesti?

    Je li lijek opasniji od bolesti?

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 14:12
  • Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

    Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 14:03
  • Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

    Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 15:14
  • Naknadna pamet Borislava Škegre

    Naknadna pamet Borislava Škegre

    utorak, 24. ožujka 2020. 20:18
  • Moralna i etička sramota novinarstva

    Moralna i etička sramota novinarstva

    utorak, 24. ožujka 2020. 17:36

Šest dana, 2 grada, 25 najboljih amaterskih predstava, radost igre na daskama koje život znače...

 
 
Svečanom završnicom i dodjelom nagrada u nedjelju, 17. svibnja 2015. u Kulturnom centru Vodice završen je jubilarni 55. Festival hrvatskih kazališnih amatera. Jubilarni 55. Festival hrvatskih kazališnih amatera ove je godine igrao na pazinskim i vodičkim daskama koje život znače. Najbolje hrvatske amaterske skupine odigrale su najuspješnije predstave u Pazinu, od 8. do 10. svibnja i Vodicama, od 15. do 17. svibnja, a u okviru ovogodišnjeg FHKA u Vodicama je održan i 11. Međunarodni festival amaterskih kazališta „Jadran 2015.“ Svih 6 festivalskih dana budno je pratilo Prosudbeno povjerenstvo, a prema njihovoj odluci u svečanoj završnici u Vodicama proglašene su nominacije i dobitnici festivalskih nagrada... Odlukom Prosudbenog povjerenstva u sastavu: Areta Ćurković, glumica, Zoran Mužić, redatelj i Igor Ružić, kazališni kritičar u svečanoj završnici najboljima su dodijeljene festivalske nagrade, a Povjerenstvo je dodijelilo i 2 posebne pohvale.
Organizator 55. FHKA, kao i svih dosadašnjih godina je Hrvatski sabor kulture, suorganizatori su Pučko otvoreno učilište Pazin, Pučko otvoreno učilište Vodice i Maistra d.d., uz pokroviteljstvo Grada Vodica, supokroviteljstvo potpisuju Istarska i Šibensko-kninska županija, Grad Pazin i Turistička zajednica grada Vodica, a Festival se odvio i uz materijalnu potporu Ministarstva kulture RH i sponzorstvo Maistre d.d.
 
NOMINACIJE I NAGRADE 55. FHKA
 
Za NAJBOLJU PREDSTAVU U CJELINI nominirane su predstave:
1. Sluškinje u izvedbi Dramske skupine eRKave i Udruge studenata povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu „Ivan Lučić - Lucius“ (tekst: Jean Genet  režija: Christian Jean – Michel Jalžečić i Nikolina Dominiković)
2. 9 najgorih prekida svih vremena u izvedbi PAX-a – Amaterskog kazališta POU-a Samobor (tekst: Ian McWethy, režija: članovi ansambla)
3. Vjerenice Studentskog teatra „Lero“ Dubrovnik (tekst: baština i sačuvani zapisi, režija: Davor Mojaš)
NAGRADA ZA NAJBOLJU PREDSTAVU 55. FHKA pripala je predstavi VJERENICEu izvedbi Studentskog teatra „Lero“ Dubrovnik, režija: Davor Mojaš
http://sibenskiportal.hr/wp-content/uploads/2015/05/kazaliste-vodice.jpg
Za NAJBOLJU REŽIJU nominirani su:
1. Christian Jean – Michel Jalžečić i Nikolina Dominiković – režija predstave Sluškinje u izvedbi Dramske skupine eRKave i Udruge studenata povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu „Ivan Lučić - Lucius“
2. Članovi ansambla skupine PAX – Amaterskog kazališta POU-a Samobor – režija predstave 9 najgorih prekida svih vremena
3. Davor Mojaš – režija predstave Vjerenice u izvedbi Studentskog teatra „Lero“ Dubrovnik
NAGRADU ZA NAJBOLJU REŽIJU dobili su CHRISTIAN JEAN – MICHEL JALŽEČIĆ I NIKOLINA DOMINIKOVIĆ za režiju predstave Sluškinje u izvedbi Dramske skupine eRKave i Udruge studenata povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu „Ivan Lučić - Lucius“
 
Za NAJBOLJI NOVI DRAMSKI TEKST ILI PRILAGODBU nominirani su:
1. Marko Sabljaković za dramatizaciju i adaptaciju djela Joze Ivakića u predstavi Žedna ljubavi u izvedbi Kazališta „Mika Živković“ Retkovci
2. Jelena Hadži-Manev za tekst predstave Možda… u izvedbi grupe „Drugačiji“ - Kazališne radionice Centra mladih Ribnjak
3. Božidar Glavina za tekst predstave Regija u izvedbi Priločke amaterske scene
NAGRADU ZA NAJBOLJI DRAMSKI TEKST ILI PRILAGODBU dobio je MARKO SABLJAKOVIĆ za dramatizaciju i adaptaciju djela Joze Ivakića u predstavi ŽEDNA LJUBAVI u izvedbi Kazališta „Mika Živković“ Retkovci
 
Za najbolju GLAVNU ŽENSKU ULOGU nominirane su:
1. Đurđica Seleš za ulogu Ruže u predstavi Oporuka Dramske udruge KAJ, Zabok
2. Zrinka Majstorović za ulogu Claire u predstavi Sluškinje Dramske skupine eRKave i Udruge studenata povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu „Ivan Lučić - Lucius“
3. Dunja Vlahek za ulogu Anne Frank u predstavi „Dnevnik Anne Frank“ Gradskog kazališta Beli Manastir
NAGRADU ZA NAJBOLJU GLAVNU ŽENSKU ULOGU dobila je ZRINKA MAJSTOROVIĆ za ulogu CLAIRE u predstavi Sluškinje Dramske skupine eRKave i Udruge studenata povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu „Ivan Lučić - Lucius“
Nagradu za najbolju glavnu žensku ulogu dobila je Zrinka Majstorović za ulogu Claire u predstavi Jeana Geneta Sluškinje
 
Za najbolju GLAVNU MUŠKU ULOGU nominirani su
1. Vlado Kovač za ulogu Muža u predstavi Regija Priločke amaterske scene
2. Božo Anić – Kaliger za ulogu Dalmatinca Roka u predstavi Ajme meni jadna ti sam Dramske sekcije Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ Knin
3. Andrija Krištof za ulogu glavnog kuhara Frogija u predstavi Hamlet u pikantnom umaku Satiričkog kazališta Slavonski Brod
 
NAGRADU ZA NAJBOLJU GLAVNU MUŠKU ULOGU osvojio je VLADO KOVAČ za ulogu MUŽA u predstavi Regija Priločke amaterske scene
 
Za najbolju SPOREDNU ŽENSKU ULOGU nominirane su:
1. Katica Štefančić za ulogu babe Mare u predstavi Žedna ljubavi Kazališta „Mika Živković“ Retkovci
2. Adrian Bagarić za ulogu Gospođe u predstavi Sluškinje Dramske skupine eRKave i Udruge studenata povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu „Ivan Lučić - Lucius“
3. Olja Crnobrnja za ulogu Olge u predstavi Majke Scene Sisak
NAGRADU ZA NAJBOLJU SPOREDNU ŽENSKU ULOGU dobila je KATICA ŠTEFANČIĆ za ulogu babe Mare u predstavi Žedna ljubavi Kazališta „Mika Živković“ Retkovci
 
Za najbolju SPOREDNU MUŠKU ULOGU nominirani su:
1. Zvonimir Kufek za uloge u predstavi 9 najgorih prekida svih vremena u izvedbi  Amaterskog kazališta POU-a Samobor - PAX
2. Krešimir Tomljenović za ulogu Josine u predstavi Klupko Amaterskog kazališta Gospić
3. Ilija Červen za ulogu majstora File Golubovića u predstavi Žedna ljubavi Kazališta „Mika Živković“ Retkovci
http://fama.com.hr/wp-content/uploads/2015/04/FZKA.jpg
NAGRADU ZA NAJBOLJU SPOREDNU MUŠKU ULOGU dobio je ZVONIMIR KUFEK za uloge u predstavi 9 najgorih prekida svih vremena u izvedbi Amaterskog kazališta POU-a Samobor - PAX
 
NAGRADA ZA NJEGOVANJE KULTURNE BAŠTINE dodijeljena je KAZALIŠTU „MIKA ŽIVKOVIĆ – RETKOVCI“ za predstavu Žedna ljubavi
 
NAGRADA ZA INVENTIVNOSTpripala je KNJIŽEVNOM KRUGU PRELOG za predstavu Domaći češnjak i njegov stranjski brat
 
POSEBNE POHVALE
Prosudbeno povjerenstvo 55. FHKA dodijelilo je i 2 posebne pohvale:
 
BALETNOM STUDIJU JASTREBARSKO za afirmaciju baletne umjetnosti u kontekstu hrvatskog kazališnog amaterizma u predstavi Orašar
 
AMATERSKOM KAZALIŠTU POU-a SAMOBOR – PAX za kolektivnu igru glumačkog ansambla u predstavi 9 najgorih prekida svih vremena
 
Festivalu su prethodile županijske smotre i selektiranja koja su pratili izbornici Festivala: dr. sc. Dubravka Crnojević-Carić, Petra Jelača, teatrologinja i kazališna kritičarka, Zoran Mužić, redatelj, dr. sc. Sanja Nikčević, Gordana Ostović, dramatičarka i kazališna kritičarka, Igor Ružić, kazališni kritičar i prof. Joško Ševo, glumac. Odlukom selektora, od čak 180 prijavljenih, odabrane su 22 najbolje hrvatske predstave koje će biti odigrane na 55. FHKA-u.
 
PROGRAMSKU KNJIŽICU FESTIVALA prelistajte na http://issuu.com/hsk.martina.brumen/docs/hsk_2015_kazaliste_knjizica_web_fin
 

Martina Brumen, mag. educ. croat., stručna suradnica za kazališnu, književnu i likovnu kulturu

Šport je hrvatska riječ, isto kao što su milijun, milijarda, tisuća...

 
 
Godine 1818. u Grabovnici pokraj Pitomače, u pravoslavnoj obitelji, kao sin vojnog dočasnika, rođen je Petar Preradović, poznati hrvatski pjesnik. Za vrijeme vojnog školovanja prelazi na katoličanstvo. Susreti s domoljubima onoga vremena, napose s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim, ostavit će na njega velikoga traga, tako da se okreće materinskom jezikom i isticanju hrvatske kulturne i jezične baštine, s izrazitim domoljubnim naglascima.
http://www.antikvarijatzz.hr/media/catalog/products/21330/020974.JPGhttp://os-starigrad-paklenica.skole.hr/upload/os-starigrad-paklenica/images/static3/687/Image/PETAR-PRERADOVI%C4%86-196x300.gif
U svojoj pjesmi 'Jezik roda moga', podrijetlom Srbin-pravoslavac, Petar Preradović ovako kaže:
Ljub’ si, rode, jezik iznad svega,
U njem živi, umiraj za njega!
Po njemu si sve što jesi:
Svoje tijelo, udo svijeta,
Bus posebnog svog cvijeta
U naroda silnoj smjesi,
Bez njega si bez imena,
Bez djedova, bez unuka,
U pošasti, sjena puka,
Ubuduće niti sjena!
 
Neki od saborskih zastupnika sigurno nikad nisu ni čuli za velikog hrvatskog pjesnika Petra Preradovića a neki se uporno trude vrijeđati jezik države u kojoj žive i čiji kruh jedu, jezik kojeg moraju upotrebljavati pri komunikaciji u najvišem zakonodavnom tijelu RH, Saboru! Jedan od takvih 'jezičnih disidenata' je i Dragan Crnogorac, Srbin po uvjerenju, rođen u hrvatskim Vinkovcima a studirao u srbijanskom Zrenjaninu. Predsjednik je Zajedničkog vijeća općina koje okuplja općine Vukovarsko-srijemske županije s većinskim srpskim stanovništvom, dopredsjednik je Miloradova SDSS-a i zastupnik ove stranke u Saboru a želja mu je bila postati gradonačelnikom, po njemu, srbijanskog Vukovara! Kad on uzme riječ u časnom domu Hrvatskoga Sabora digne nam se kosa na glavi jer iz njegovih usta namjerno teče čista 'ekavska ćirilica' a da ga nitko ne opomene, ni Josip Leko a bogme ni 'domoljubni' Neša Stazić. Pa čiji je ovo Sabor ako se u njemu ne govori hrvatski, hoćemo li sutra slušati talijanski, mađarski, češki ili možda romski, bez uvrjede?
 
Srbe sa sjevera Kosova taj Srbin, Dragan Crnogorac savjetuje neka se uče na iskustvu Srba u Podunavlju jer sporazum koji je Srbija postigla s Kosovom, sličan je Erdutskom sporazumu o mirnoj reintegraciji tada okupiranih područja istoka Hrvatske u hrvatski politički i pravni sustav krajem 90-ih. I, pazi sad ovo: „Ta dva sporazuma su u mnogome identična. Ovaj dio REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE (upravo tako je Crnogorac javno nazvao vukovarski kraj!!? op.a.) je bio na prvoj liniji ratišta i nalik na sadašnjim prijetnjama Srbima sa sjevera da bi Albanci na silu i uz pomoć NATO mogli ga osvojiti, kao što je to bio slučaj s nama 1995.“ Ali, nije ovaj hrvatski Srbin jedini koji hrvatski ne govori, ima još puno saborskih zastupnika kojima se srbizam zalijepio za nepce pa lupetaju o hiljadama-umjesto tisućama, milionima-umjesto milijunima, itd. i …o SPORTU umjesto ŠPORTU!
Pa, nije POSTA nego POŠTA, a nije ni SKOLA nego ŠKOLA!
U svezi 'sporta' evo jednog lijepog pisma upućenog medijima, bez koristi i bez odgovora:
„Poštovani!
Evo me odmah s neba pa u rebra!
Zašto podržavate srbizme?
S listom sam zadovoljan jer diše hrvatski, ali kada otvorim športsku stranicu, zamrači mi se pred očima.
Otkud Vam SPORT umjesto ŠPORT?
Zar ste zaboravili stare hrvatske klubove HAŠK- Hrvatski akademski športski klub, GOŠK – Gruški omladinski športski klub, POŠK -  Plivački omladinski športski klub, da ne spominjem ŠPORTSKE NOVOSTI, list koji je godinama izlazio.
Nemojte reći da nijedna od ovih riječi nije izvorno hrvatska, već da se radi o tuđicama. To je točno, ali je isto tako točno da su Hrvati prihvatili ŠPORT a Srbi SPORT i ne vidim zašto to mijenjati i prihvaćati srpsku varijantu.
 
Osim navedenih klubova, u Zagrebu je izlazio časopis ŠPORT već 1894. godine, kao i ŠPORT I UMJETNOST 1912. Također u Zagrebu izlazi (zamislite!) JUGOSLAVENSKI ŠPORT 1918. a ŠPORTSKI TJEDNIK  u Osijeku, u Karlovcu KARLOVAČKI ŠPORT 1923. i ŠPORTSKE NOVINE u Zagrebu 1935.
Sasvim je zaboravljen klub malo čudnog imena PNIŠK – Prvi nogometni športski klub Zagreb 1903.
http://media.primorski.eu/media/2009/03/229_88782_sport_996886_medium.jpg
Danas, dakako u srbizmima i anglizmima prednjači Zagreb. Kada vidim ministra financija da računa u MILIJONIMA, dođe mi da pljunem u ekran! Preporučio bih i vam i njemu Hrvatski pravopis  - Babić, Finka, Moguš u izdanju Školske knjige iz 2003. gdje se izričito riječ SPORT upućuje na ŠPORT. Postavlja se pitanje zašto su Radio i HTV ostali pri riječi SPORT. Stvar je prilično jednostavna. Osim časnih iznimki većina novinara za vrijeme crvene diktature slijedila je naputke Partije i bila je spremna za ljubav karijere ići protiv vlastitog naroda. Takvi ljudi, koje akademik Mirko Vidović naziva  MITISEKUNEMIMA (po onoj Druže Tito mi ti se kunemo) i danas su utjecajni u raznim medijima pa nastoje rashrvatiti hrvatski jezik srbizmima i anglizmima.
 
Drugi pak, mladi i pošteni novinari, koji srbizme slušaju iz najranije mladosti i koji su im se zahvaljujući tome 'zavukli pod kožu', prihvatili su ih kao nešto normalno, pa i ne znajući da nasjedaju razbijačima hrvatskog jezika, u praksi se s njima služe. U časopisu JEZIK, autorica Nataša Bašić piše da je pritisak na staru hrvatsku riječ ŠPORT nastao poslije 1945., kada je proglašen ustaškom, a kolovođa je bio Hrvoje Macanović, sokolaš, za vrijeme rata suradnik organizacije JUREPOH (Jugoslavenski revolucionarni pokret Hrvata), sastavljen od jugonacionalista. Ova prljava Macanovićeva igra, kulminirala je uoči Novosadskog dogovora, kada se je ubrzano radilo na srbizaciji jezika, pa tako i u pretvaranju tobože ustaškog ŠPORTA u SPORT, bez obzira što su je Hrvati prihvatili davne 1894. kada je dr. Anti Paveliću bilo svega pet godina. I što na kraju reći, nego apelirati na mlade i poštene novinare i nastavnike da pokažu svoju hrvatsku svijest i ljubav prema vlastitom narodu i njegovom jeziku.
 

Nikola Mulanović, Dubrovnik

Priredio: Damir Kalafatić

»Sol na ranu« zapostavljenih srijemskih Hrvata

 
 
Otvoreno pismo „Hrvatskoj riječi“ (uredništvo i naklada), Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, DSHV-u, HNV-u, Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, svim udrugama u Srijemu, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i Hrvatskoj matici iseljenika, a povodom članka „Zatomljeni zločini nad Hrvatima u Vojvodini“ u „Hrvatskoj riječi“ br. 631. od 15. svibnja 2015. godine.
http://narod.hr/wp-content/uploads/2015/05/nepodobni-gra%C4%91ani-580x309.jpg?4b5cb1
„Informativno-politički tjednik“ Hrvata u Srbiji koji se zove „Hrvatska riječ“ u br. 631. od 15. svibnja 2015. godine obavještava nas o predstavljanju „projekta usmenih povijesti pod nazivom Nepodobni građani,a radi se o protjerivanju građana hrvatske nacionalnosti iz Vojvodine tijekom devedesetih godina 20. stoljeća.
Na portalu Vojvođanskog građanskog centra u vezi ovog projekta stoji:
„Nepodobni građani“ – priče o proterivanju hrvatskog stanovništva iz Vojvodine tokom devedesetih godina prošlog veka
Otvaranje ove sekcije je 12. maja 2015. u 18h
Tokom  istraživanja zabeležićemo razgovore sa više od sto pojedinaca i pokušati da prikupimo što više arhivske medijske građe koja govori o ovim događajima.
Za jedan od krucijalnih događaja se smatra javno čitanje spiska nepodobnih građana hrvatske nacionalnosti na stranačkom skupu koji je organizovala Srpska radikalna stranka, na čijem je čelu bio Vojislav Šešelj, 6. maja 1992. u selu Hrtkovci. Ubrzo posle ovog događaja, stanovnici Hrtkovaca ali i mnogih drugih sremskih mesta, počinju da dobijaju anonimne poruke obojene pretnjama, stvara se atmosfera straha i neizvesnosti. Ubrzo, ti činovi prelaze u otvorene aktove nasilja.
Vojvođanski građanski centar poziva sve koji mogu da doprinesu da ispričamo ovu priču. Ukoliko znate u svojoj okolini nekoga ko je bio zastrašivan i morao da pobegne ili je bio svedok ovih događaja, ako posedujete neki medijski članak ili bilo koji oblik zapisa o ovoj temi, kontaktirajte nas! (završen citat)
 
Dakle, Hrvatsko nacionalno vijeće (čitaj Slaven Bačić) i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (čitaj Tomislav Žigmanov), kao ni DSHV (čitaj Petar Kuntić), „Hrvatska riječ“ (čitaj Jasminka Dulić i Ivan Karan) i svi drugi iz „tavankutskog kuta“ u vezi ovoga nisu „ni luk jeli ni luk mirisali“. Poznato je da je preko građanskih inicijativa i pojedinaca, pri čemu se posebno ističe gospodin Đorđe Subotić, ova tema prisutna svih ovih prošlih dvadeset i tri godine, posebno oko 6. svibnja na dan mitinga u Hrtkovcima, i upravo sam prošli tjedan pisao da „Hrvatska riječ“ o tome tih dana ni ove godine nije objavila ni riječ, a glavna urednica u br. 629. ima kolumnu „Udruženo roštiljanje“ (ovaj moj članak je objavljen u „Hrvatskom fokusu“ 9. svibnja pod nazivom „Skrivanje Hrtkovaca“).
http://www.subotica.com/files/news/9/8/3/18983/18983-tavankut-tabla.jpghttp://www.b92.net/news/pics/2014/11/12/213603991654639c705065e927637302_v4%20big.JPG
A kada su opet reagirali neki srpski mediji, tek u ovom broju (631. od 15. 5.) dr. sc. Jasminka Dulić ima kolumnu pod naslovom „Sol na ranu“, koja bi bila prigodna prije 6. svibnja, pa njezina zaključna rečenica zvuči krajnje licemjerno (licemjerje ili hipokrizija je čin kojim se osuđuje ili poziva na osuđivanje drugoga dok je kritičar i sam kriv za ono za što osuđuje drugoga): »Sudeći po interesu, lokalnih kao i svih drugih medija, kada je u pitanju ova tema (koja stalno izostaje) čini se da bi svi voljeli da do toga ne dođe i da ovi događaji ostanu skriveni zauvijek. Daleko od očiju i savjesti.«
 
I onda nas Zvonko Sarić na dvije stranice „Hrvatske riječi“ upoznaje da je upravo otvaranje projekta „Nepodobni građani“ održano u prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća u Subotici (zašto nije održano u Rumi ili Novom Sadu?) 12. svibnja i da je sudionike pozdravio dr. Slaven Bačić, uz sliku glavnog aktera svega ovoga Tomislava Žigmanova. To je poenta i time je „Hrvatska riječ“ ispunila svoju zadaću – promociju Bačića i Žigmanova.
 
Tko je sjedio u (praznoj) sali s druge strane nema slike, ni teksta, ali pouzdano nitko iz Srijema, i puzdano svi iz tavankutskog kuta. (Žigmanovi papučari iz komšiluka mogu i u papučama navratiti.) Onda saznajemo da je koordinator ovog projekta Željko Stanetić koji izjavljuje da prije nedavnog uključivanja u projekat nije znao ništa o progonu svojih prvih susjeda u Rumi, a to isto govori i Jelena Dukarić istraživačica na projektu. Za pozdraviti je ove mlade ljude, koji nisu do sada saznali za ono što se zbivalo u Srijemu zahvaljujući intenzivnoj i napadnoj šutnji(tijekom dvadeset i tri godine) DSHV (čitaj Petar Kuntić), HNV (čitaj Slaven Bačić), Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (čitaj Tomislav Žigmanov), „Hrvatske riječi“ (čitaj Jasminka Dulić i Ivan Karan), kao da im je to dužnost i kao da su za to plaćeni.
 
Na predstavljanje projekta pozvana je i Ivana Andrić Penava iz Zagreba, stručna suradnica na ovom projektu, a ustvari svi su oni izmanipulirani od velikih majstora hrvatske scene u Srbiji (Kuntić, Bačić, Žigmanov, Karan) koji u svojim rukama drže sav novac namijenjen svim Hrvatima u Republici Srbiji i od toga prave osobni biznis i svoju promociju. Iskoristili su i ovu inicijativu Vojvođanskog građanskog centra i našim novcem pokušavaju sebe staviti u prvi plan. A zahvaljući njima ovdje već dva puta imamo elektorske izbore, jer su Hrvati potpuno neobaviješteni o posebnom popisu i svim radnjama oko toga (kao i o svemu drugom), imamo podjele na Hrvate prvog reda (Bunjevci), Hrvate drugog reda (Šokci), Hrvate trećeg reda (Srijemci) i Hrvate bez reda (izvan Vojvodine), kao i Hrvate koji su „nepodobni građani“ jer ne veličaju Kuntića, Bačića, Žigmanova i ostale iz tavankutskog kuta i takvima se ne smije ni ime nigdje spomenuti.
 
I imamo sve veći strah u Srijemu, jer nas štite i zastupaju takvi ljudi kao što su Kuntić, Bačić, Žigmanov i Karan. Ali zato imamo velike pjesnike koji plagiraju Ivu Andrića i pisce čuvenih slikovnica za djecu koje se predstavljaju kao remek djela na Salonu knjiga u Novom Sadu. Zanimljivo, i u tom se našla (kao slučajno) Ivana Andrić Penava. I zato imamo negativnu selekciju u kulturi Hrvata u Vojvodini!
Na kraju svim srcem i dušom podržavam projekat „Nepodobni građani“ i sve sudionike u njemu i želim u potpunosti uspjeh ovog projekta kojeg se čelnici hrvatskih institucija u Republici Srbiji nisu usudili ni spomenuti dvadeset i tri godine. I zato im se ne smije dopustiti da i na tome kupe poene za sebe, jer su već dovoljno uništili hrvatski nacionalni korpus u Republici Srbiji.  
 

Branimir Miroslav Cakić

Anketa

Čega se više bojite?

Četvrtak, 02/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1554 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević