Get Adobe Flash player

"Zelena" ministrica pravosuđa okomila se na križeve u Austriji

 
 
Ministrica pravosuđa u Vladi Austrije iz redova “Zelenih” Alma Zadić, rođena u BiH, našla se na žestokom udaru austrijske javnosti zbog zalaganja za izbacivanje kršćanskih simbola iz javnosti. Ministrica Zadić se uključila u javnu raspravu o religijskim simbolima u javnim ustanovama, te je rekla da se zalaže za pristup prema državi bez religijskih simbola. Kako su religijski simboli u Austriji, u javnim ustanovama, uglavnom kršćanski, tako su brojni u tome prepoznali prikriveni islamizam koji se skriva iza “sekularizma” dok mu to odgovara. Odnosno, da ona nije “zelena” samo po ekološkoj orijentaciji, nego i inače.
https://gatesofvienna.net/wp-content/uploads/2020/01/almazadic.jpg
Alma Zadić
 
Odmah su uslijedile reakcije Slobodarske stranke (FPO), odnosno njenog lider Norberta Hofera koji je poručio ministrici Zadić: ”Prste sebi s križa u javnim ustanovama. Ministrica sigurno cilja na naše križeve i u slučaju da OVP (Narodna partija) popusti koalicijskom partneru to ne obećava ništa dobro za budućnost”. Hofer je zatražio od vladajuće Narodne partije i kancelara Sebastiana Kurza da se jasno izjasne o “križu u učionicama, sudskim dvoranama i na planinskim vrhovima“. Križ nije samo vjerski simbol u Austriji nego i dio tradicije i kulture, pa je tako u susjednoj Bavarskoj križ u javnim ustanovama obvezan, iako je Njemačka nesporno sekularna država. Brojni će se sjetiti i da je veliki križ bio u sudnici u kojoj se sudilo udbašima Perkoviću i Mustaču. Također, u Njemačkoj je vjeronauk – osim u Berlinu – obvezan školski predmet. Kurz je prije nekoliko godina, dok je bio austrijski ministar vanjskih poslova i integracija govorio da “križevi u učionicama ne će biti dovedeni u pitanje zato što su križevi dio povijesti i kulture u Austriji“.
 
Alma Zadić je prva žena s imigrantskim podrijetlom koja je imenovana na ministarsku poziciju u Austriji, i naravno, prva Austrijanka podrijetlom iz Bosne i Hercegovina na ovako važnoj funkciji. Zadić, 35-godišnjakinja, rođena je u Tuzli a devedesetih je godina s roditeljima izbjegla u Austriju, gdje je završila školovanje. Nakon studija prava u Beču bila je na praksi u Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu, školovala se i u SAD-u, a onda i doktorirala u Austriji. Prvi je put izabrana u austrijski parlament 2017. godine, nakon čega se pridružila Zelenima. Kao odvjetnica bavila se zaštitom ljudskih prava, prenosi HMS.
 

Dnevnik.ba, https://www.dnevnik.ba/vijesti/ministrica-u-austriji-podrijetlom-iz-tuzle-zeli-izbaciti-krscanske-simbole-iz-javnosti-alma

Sagrađena 2001. godine u čast 1700. obljetnice proglašenja kršćanstva državnom religijom u Armeniji

 
 
Katedrala sv. Grgura Prosvjetitelja je najveća armenska saborna crkva u Erevanu. Sagrađena je 2001. godine u čast 1700-e obljetnice proglašenja kršćanstva državnom religijom u Armeniji, petnaest godina prije negoli je to učinio car Konstantin I. Veliki u rimskoj carevini (Sveti Grigor Lusavorič – prosvjetitelj Armenije).
https://www.hkv.hr/images/Davor/KatedralaGrg.jpg
Katedrala je također mjesto za čuvanje relikvija sv. Grgura Prosvjetitelja koji su dovezeni iz Napulja. Poticaj za izgradnju katedrale pripada katolikosu svih Armenaca Gareginu I. (1932. - 1999.). Gradnja je počela 1997. god. uz blagoslov katolikosa Garegina I. Dobrotvori u izgradnji crkve su obitelji Manukjan, Nazarjan, Gevorgjan i E. Jernekjan.
 
Katedralni sklop se sastoji od triju crkava: crkve sv. kralja Trdata III. Aršakunija (287. - 330.), crkve sv. kraljice Ašhen (IV. st.) i katedrala s tisuću i sedamsto sjedala. Kralj Trdat i njegova supruga kraljica Ašhen su pomagali sv. Grguru Prosvjetitelju u širenju kršćanstva u Armeniji. Zvonik katedrale se ima više od trideset lukova. Na donjem su katu smještene dvorane za bogoslužje i doček.
Površina katedralnoga sklopa iznosi 3.822 m2, a visina od tla do križa je 54 m. Arhitekt katedrale je Stepan Kjurkčjan.
 

Artur Bagdasarov

Do V. stoljeća sve kršćanske crkve svetkovale su Božić i Bogojavljenje isti dan - 6. siječnja

 
 
Armenska apostolska crkva slavi rođenje i krštenje Gospodinovo (Bogojavljenje) u isti dan, 6. siječnja, prema staroj kršćanskoj tradiciji. Smatra se, prema Bibliji, da nitko nema pravo propovijedati prije navršenja 30. godine života. Upravo je u tim godinama nakon krštenja Isus počeo propovijedati. Do 5. stoljeća sve kršćanske crkve, prema pojedinim istraživačima, svetkovale su Božić i Bogojavljenje isti dan - 6. siječnja. U Rimskoj crkvi blagdan rođenja Gospodinova odvojen je od krštenja Gospodinova u prvoj polovici 4. stoljeća. Tada je uvedeno svetkovanje Božića na 25. prosinca, kada su Rimljani slavili rođenje nepobjediva boga Sunca (Sol Invictus). Nadnevak 25. prosinca prvi put se spominje u rimskom Kronografu 354. god. (lat. Chronographus anni CCCLIV) (starorimski oslikani rukopis) koji se temelji na kalendaru iz 336. god. Armenokatolička crkva za razliku od Armenske apostolske crkve slavi Božić 25. prosinca, a Bogojavljenje - 6. siječnja.
https://www.hkv.hr/images/stories/Davor-Slike/19/Armenija1_1.png
Blagdani idu jedan za drugim i počinju od večeri 5. siječnja (nakon zalaska sunca) do večeri 6. siječnja. Uoči 4. siječnja Armenci su pekli u vrućem pepelu obredni kolač krkeni na biljnom ulju sa zapečenom u njem monetom, biserčićem ili grahom. Ovaj su kolač svečano, u prisutnosti cijele obitelji, rezali na dijelove i davali svima, uključujući i odsutne članove obitelji. Dio božićnoga kolača davali su čak i domaćim životinjama. Istodobno su za svakoga člana obitelji pekli posebne kruščiće "na sreću" - za žene u obliku pletenica, a za muškarce u obliku novčanika.
 
Navečer uoči Božića u svim armenskim crkvama služi se liturgija i pale svijeće uljanice. Te večeri armenski vjernici pale svijeće i nose ih kući za blagoslivljanje doma i pripravu za Božić. Zapaljene uljanice simboliziraju sjaj Božićne zvijezde koja se je pojavila na nebu i dovela tri mudraca u mjesto Isusova rođenja.
 
Dalje počinje blagdan Krštenja Gospodinova i crkveni obred blagoslivljanja vode u koju dodaju sveto ulje. Voda se blagoslivlja zajedno s Biblijom, križem i uljem. Prema tradiciji, nakon liturgije vjernici nose doma malo blagoslovljene vode. Voda se naziva bogojavljenska i smatra se da liječi bolesnike, te se čuva u kući.
 
Tradicijski na božićnom će se stolu najčešće naći riba, pilav sa suhim grožđem i sušenom marelicom, crno vino i slatka gata od lisnata tijesta. Riba je još od davnine u kršćanstvu bila tajni znak raspoznavanja, simbol kršćana. Riža simbolizira narod, suho grožđe i marelica simboliziraju Isusove učenike, a crno vino - Kristovu krv.
 
U Armeniji kao i u Hrvatskoj Božić je obiteljski blagdan koji okuplja obitelj. Svim vjernicima u Armeniji i Hrvatskoj te našim sunarodnjacima u Hrvatskoj i izvan nje želim čestit i blagoslovljen Božić i Bogojavljenje!

 

Artur Bagdasarov, HKV

Više članaka ...

  1. Božji prst
  2. Božićna radost

Anketa

Čega se više bojite?

Utorak, 07/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1002 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević