Get Adobe Flash player
Gordan Maras govori srpskim standardnim jezikom!

Gordan Maras govori srpskim standardnim jezikom!

SDP-ov čelnik loše govori hrvatskim standardnim...

Izjava Komisije Iustitia et pax HBK

Izjava Komisije Iustitia et pax HBK

Države imaju obvezu poštovati pravo na priziv savjesti svakoga...

Plenković u izjavi može naći poruku i za sebe

Plenković u izjavi može naći poruku i za sebe

Pravo na priziv savjesti zadnja je crta obrane...

Dražen Lalić - sociolog ili ostrašćeni navijač

Dražen Lalić - sociolog ili ostrašćeni navijač

Podržavajući navijačke udruge, kao supkulturu, podržao je izljev najnižih...

Podjela Hrvatske na šest izbornih jedinica

Podjela Hrvatske na šest izbornih jedinica

Ništa od Radne skupine za decentralizaciju i regionalni preustroj...

  • Gordan Maras govori srpskim standardnim jezikom!

    Gordan Maras govori srpskim standardnim jezikom!

    četvrtak, 21. lipnja 2018. 08:09
  • Izjava Komisije Iustitia et pax HBK

    Izjava Komisije Iustitia et pax HBK

    srijeda, 20. lipnja 2018. 11:10
  • Plenković u izjavi može naći poruku i za sebe

    Plenković u izjavi može naći poruku i za sebe

    srijeda, 20. lipnja 2018. 11:05
  • Dražen Lalić - sociolog ili ostrašćeni navijač

    Dražen Lalić - sociolog ili ostrašćeni navijač

    srijeda, 20. lipnja 2018. 11:01
  • Podjela Hrvatske na šest izbornih jedinica

    Podjela Hrvatske na šest izbornih jedinica

    nedjelja, 17. lipnja 2018. 09:36

Uz zadržavanje razmjernog izbornog sustava trebamo imati 3 izborne jedinice - svaka po 30 zastupnika

 
 
PODJELA HRVATSKE NA TRI I ŠEST IZBORNIH JEDINICA - U praksi postojeći Zakon za izbor zastupnika u Hrvatski sabor onemogućava značajnije promjene među potrošenim političkim garniturama koje izbornim rotacijama stalno ostaju na vlasti i više od sedamnaest godina uništavaju hrvatsku državu i društvo. Nesređeni su birački popisi, izborne jedinice su neprirodno skrojene izbornim inženjeringom, a izborno zakonodavstvo ne omogućava pozitivnu selekciju kandidata za Hrvatski sabor. Broj stanovnika opada od 1991. godine odnosno od početka primjene razmjernog izbornog sustava, a broj birača registriranih na biračkim mjestima u deset općih izbornih jedinica u Hrvatskoj neprekidno raste od 3,686.378 na izborima 2000. godine do 3,842.363 birača na izborima 2011. godine.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/2d/Croatia_Electoral_Districts_in_1999.png/300px-Croatia_Electoral_Districts_in_1999.png
Danas je u Hrvatskoj 428 općina, a od toga prema konačnim rezultatima popisa stanovnika od 2011. godine, u 220 općina ima manje od 2.500, a 276 manje od 3.000 stanovnika. Imamo 128 gradova, a od toga 18 gradova ima manje od 5.000, a 60 manje od 10.000 stanovnika i 20 županija što ukupno iznosi 576 administrativnih jedinica. Prije prosinca 1992. godine Republika Hrvatska imala je samo 115 općine. Naše posustalo gospodarstvo ne može više pokrivati troškove za mirovine, socijalnu pomoć, preveliku državnu i lokalnu administraciju i javne i državne službe.
 
Vlada Jadranke Kosor je zbog toga na sjednici 23. rujna 2010. godine imenovala Radnu skupinu za decentralizaciju i regionalni preustroj koja je trebala, "prema utvrđenim smjernicama i načelima", predložiti "funkcionalnu decentralizaciju i regionalnu reorganizaciju Republike Hrvatske". Pod "funkcionalnom decentralizacijom" podrazumijevala se i odgovarajuća fiskalna decentralizacija. Prošlo je više od sedam godina od imenovanja Radne skupine, vladavina Zorana Milanovića i Tihomira Oreškovića; provedeni su izbori za lokalne jedinice samouprave 2013. godine, izbori za EU parlament 2013. i 2014. godine te redovni i prijevremeni izbori za Hrvatski sabor 2015. i 2016. godine i lokalni izbori 21. svibnja ove godine, a po pitanju funkcionalne i fiskalne decentralizacije i preustroja lokalne samouprave vladajući nisu ništa poduzeli.
 
Koalicijska vlada Zorana Milanovića je podijelila Hrvatsku na dvije statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija tako da je prijašnje: Sjeverozapadnu i Središnju i istočnu (Panonsku) statističku regiju spojila u jednu statističku regiju s nazivom Kontinentalna Hrvatska, a Jadransku regiju je ostavila nepromijenjenu. Broj stanovnika statističkih regija prema novoj podjeli iznosi: Jadranska regija s 1,411.935 i Kontinentalna regija s 2,872.954 stanovnika prema popisu stanovnika iz travnja 2011. godine. Broj stanovnika Kontinentalne Hrvatske je dvostruko veći od Jadranske Hrvatske. Taj podatak omogućava optimalnu podjelu Hrvatske na tri i šest izbornih jedinica s podjednakim brojem stanovnika i birača.
 
TRI IZBORNE JEDINICE
 
Republika Hrvatska bi uz zadržavanje razmjernog izbornog sustava trebala imati 3 izborne jedinice koje bi davale u Hrvatski sabor po 30 zastupnika po izbornoj jedinici s izbornim pragom od 3 %, a to je smanjenje ukupnog broja zastupnika za 48 u odnosu na sadašnji saziv Hrvatskog sabora. Hrvatski sabor bi imao ukupno 103 zastupnika = (3x30 razmjerno+ 8 nacionalnih manjina + 5 dijaspore).                                                                                
Na 8 stranica formata A4 stalo bi 12 kandidacijskih lista s 30 zastupnika. Kandidacijske liste bi morale skupiti barem 3.000 pravovaljanih potpisa potpore birača za sudjelovanje na izborima za Hrvatski sabor.
 
I. Izborna jedinica obuhvaćala bi: Dubrovačko-neretljansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju s 1,411.935 stanovnika, a od toga je 55.637 pripadnika srpske nacionalne manjine i 1,271.894 birača.
II. Izborna jedinica obuhvaćala bi: Grad Zagreb, Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Zagrebačku županiju sa 1,408.961, a od toga je 54.654 pripadnika srpske nacionalne manjine i 1,221.894 birača.
III. Izborna jedinica obuhvaćala bi: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Varaždinsku županiju, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju sa 1,463.993 stanovnika, a od toga je 76.342 pripadnika srpske nacionalne manjine i 1,225.893 birača.
 
Odstupanje broja stanovnika od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica kreće se od -1,36 % u II. izbornoj jedinici do 2,5 % u III. izbornoj jedinici, a broj birača kreće se od - 1,46 % u II. izbornoj jedinici do 2,6 % u I. izbornoj jedinici. Dakle, odstupanje broja stanovnika i broja birača ne prelazi iznos od ± 2,6 %. Svaka bi izborna jedinica imala u Hrvatskom saboru 30 zastupnika i jednog zastupnika srpske nacionalne manjine ukoliko ih bude 3 kao sada. Hrvatski sabor bi imao 103 zastupnika. Broj zastupnika u domovinskoj Hrvatskoj smanjio bi se za 50 sa 140 na 90. Zastupnika srpske nacionalne zajednice treba birati u tri izborne jedinice po jednog, a 5 ostalih nacionalnih manjina s najviše pripadnika, a to su albanska, bošnjačka,  mađarska, romska i talijanska, imale bi po jednog zastupnika. Broj zastupnika dijaspore povećati ustavnim referendumom s 3 na 5 koji bi se birali većinski u pet izbornih jedinica.
 
MJEŠOVITI IZBORNI SUSTAV
 
Mješoviti izborni sustav uveden je u Hrvatskoj na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 2. kolovoza 1992. godine. Na tim smo izborima birali 60 zastupnika većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom i 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u jednoj izbornoj jedinici (Hrvatskoj) s izbornim pragom od 3 %. Na lokalnim izborima 7. veljače 1993. godine birali smo 50 % predstavnika u tijelima lokalne samouprave vijećnika u općinskim  gradskim vijećima te zastupnika u županijskim skupštinama  većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom, a 50 % razmjernim izbornim sustavom. Od 3. siječnja 2000. godine na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora biramo predstavnika razmjernim izbornim sustavom na svim izborima u predstavničkim tijelima.
 
Preko tristo i osamdeset tisuća naših građana je potpisalo peticiju kojom traži da se zastupnici biraju imenom i prezimenom, a to se može ostvariti tako da se 48 ili 60 zastupnika bira većinskim izbornim sustavom s apsolutnom većinom u 48 ili 60 manjih izbornih jedinica i 48 ili 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u tri izborne jedinice po 16 ili 20 zastupnika s izbornim pragom od 4 %  preferencijskim glasovanjem s 2 preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za uvažavanje preferencijskih glasova. Hrvatski sabor bi u tom slučaju imao 103 = (45 većinski + 45 razmjerno + 8 zastupnika nacionalnih manjina + 5 zastupnika dijaspore) ili 121 = (48 većinski + 60 razmjerno + 8 nacionalnih manjina + 5 dijaspore) ili 133 = (60 većinski + 60 razmjerno + 8 zastupnika nacionalnih manjina + 5 zastupnika dijaspore. Zastupnike u županijskim skupštinama i većim gradovima s gradskim četvrtima trebalo bi se birati mješovitim izbornim sustavom kao 7. veljače 1993. godine, a vijećnike u gradskim vijećima, općinama i vijećima gradskih četvrti većinskim izbornim sustavom s apsolutnom većinom poput župana, općinskih načelnika i gradonačelnika.
 
Izbor zastupnika razmjernim izbornim sustavom možemo provesti u jednoj izbornoj jedinici svih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i dijaspori. Iz te izborne jedinice bismo mogli izabrati 45 zastupnika sa stranačkih državnih lista i također osam zastupnika nacionalnih manjina, kao što smo izabrali 13 zastupnika srpske  i jednog židovske nacionalne zajednice 1992. godine. Većinski bismo birali 45 zastupnika s prebivalištem u Hrvatskoj i 5 zastupnika dijaspore. Tako bi svi birači ostvarili dvostruko pravo glasa.
 
ŠEST IZBORNIH JEDINICA
 
Šest izbornih jedinica možemo dobiti tako da svaku izbornu jedinicu kod podjele Hrvatske na tri izborne jedinice podijelimo na dvije izborne jedinice s podjednakim brojem stanovnika. Šest izbornih jedinica bilo bi bolje rješenje, ako zadržimo razmjerni izborni sustav.
1. Južna Hrvatska obuhvaćala bi: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju sa 686.741 stanovnika.
2. Jugozapadna Hrvatska obuhvaćala bi: Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Zadarsku županiju sa 725.194 stanovnika.
3. Grad Zagreb bez gradske četvrti Sesvete sa 720.008 stanovnika.
4. Središnja Hrvatska obuhvaćala bi: Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Zagrebačku županiju te gradsku četvrt Sesvete Grada Zagreba sa 688.953 stanovnika.
5. Sjeverozapadna Hrvatska obuhvaćala bi: Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Varaždinsku i Virovitičko-podravsku županiju sa 742.831 stanovnika.
6. Istočna Hrvatska obuhvaćala bi: Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku i Vukovarsko-srijemsku županiju sa 721.162 stanovnika. Ako bi prihvatili uvjet GIUIO-i da izborne jedinice ne smiju imati manje od 20 zastupnika Hrvatski sabor bi imao 131= (6x20 razmjerno + 6 nacionalnih manjina + 5 dijaspore) zastupnika. Odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica od prosječne vrijednosti je manje od -3,84 % u prvoj izbornoj jedinici, do +4,02 % u V. izbornoj jedinici. izbornoj jedinici prema broju registriranih birača u županijama danih na lokalnim izborima održanim 21. svibnja 2017. godine. Broj birača prelazi u II. izbornoj jedinici + 5 % zbog prevelikog broja birača u jadranskim županijama ( vidi tablicu ).
 
BROJ ZASTUPNIKA PO ŽUPANIJAMA S MJEŠOVITIM IZBORNIM SUSTAVOM
 
Županije
S
B
p %
Zv
Dubrovačko-neretvanska
122.568
107.733
89
1
Šibensko-kninska
109.375
99.493
93
1
Splitsko-dalmatinska
454.798
404.843
89
5
1. izborna jedinica
686.741
612.069
89
-
Istarska
208.055
187.471
90
2
Ličko-senjska
50.927
44.695
90
1
Primorsko-goranska
296.195
265.631
90
3
Zadarska
170.017
162.028
96
2
2. izborna jedinica
725.194
659.825
91
-
 I. izborna jedinica
1,411.935
1,271.894
90
15
Grad Zagreb
790.017
692.141
88
9
-Sesvete
-70.009
-63.706
-
-
3. izborna jedinica
720.008
628.435
87
-
Karlovačka
128.899
111.073
86
1
Sisačko-moslavačka
172.439
146.400
85
2
Sesvete
70.009
63.706
91
-
Zagrebačka
317.606
272.155
86
3
4. izborna jedinica
688.953
593.534
86
-
II. izborna jedinica
1,408.961
1,221.769
87
15
Bjelovarsko-bilogorska
119.764
98.895
83
1
Koprivničko-križevačka
115.584
94.444
82
1
Krapinsko-zagorska
132.892
109.713
83
1
Međimurska
113.804
96.041
84
1
Varaždinska
175.951
146.766
83
2
Virovitičko-podravska
84.836
71.520
84
1
5. izborna jedinica
742.831
617.379
83
-
Brodsko-posavska
158.575
136.481
86
2
Osječko-baranjska
305.032
253.813
83
3
Požeško-slavonska
78.034
65.886
84
1
Vukovarsko-srijemska
179.521
152.334
85
2
6. izborna jedinica
721.162
608.514
84
-
 III. izborna jed.
1,463.993
1,225.893
84
15
Republika Hrvatska
4.284.889
3,719.556
87
45
 
Oznake u tabeli:
S = broj stanovnika popisan travnja 2011. godine;
B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima 2017. godine,
p = B/S x 100 = Broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine i
Zv = 45 broj zastupnika koji bi se birali većinski.
Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice I., II., i III. kod mješovitog izbornog sustava s 15 zastupnika po izbornoj jedinici ili s 30 zastupnika po izbornoj jedinici kod razmjernog izbornog sustava, a na 6 izbornih jedinica od 1. do 6. kod razmjernog izbornog sustava s 15 zastupnika po izbornoj jedinici. Ukupni broj zastupnika u Hrvatskom saboru bio bi 103 = (3 x 15 razmjerno + 45 većinski + 8 zastupnika nacionalnih manjina većinski + 5 zastupnika dijaspore većinski).
 

Edo Zenzerović

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko će postati prvak svijeta u nogometu?

Ponedjeljak, 25/06/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 948 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević