Get Adobe Flash player
PASTORALA - Globalizacija provincije

PASTORALA - Globalizacija provincije

Kako je počeo rat u našem...

Specijalni rat protiv Hrvatske

Specijalni rat protiv Hrvatske

Popuštanje samo ohrabruje srpskog, zasad samo verbalnog...

Hrvati trebaju Pupovcu reći - DOSTA!

Hrvati trebaju Pupovcu reći - DOSTA!

Dvojac Pupovac - Radin destabilizira...

Prosrpske nebuloze Davora Bernardića

Prosrpske nebuloze Davora Bernardića

Ništa novo od naših "reformiranih" komunista...

"U" na čelu Venus Williams

Borisa Petka za zapovjednika kninskoga...

  • PASTORALA - Globalizacija provincije

    PASTORALA - Globalizacija provincije

    četvrtak, 12. rujna 2019. 12:29
  • Specijalni rat protiv Hrvatske

    Specijalni rat protiv Hrvatske

    utorak, 10. rujna 2019. 12:03
  • Hrvati trebaju Pupovcu reći - DOSTA!

    Hrvati trebaju Pupovcu reći - DOSTA!

    četvrtak, 12. rujna 2019. 11:40
  • Prosrpske nebuloze Davora Bernardića

    Prosrpske nebuloze Davora Bernardića

    utorak, 10. rujna 2019. 11:58
  • "U" na čelu Venus Williams

    utorak, 10. rujna 2019. 11:46

Suradnja u području obrane je nužna za članice EU-a i prilika za industriju

 
 
Tješnja suradnja zemalja članica EU-a u području obrane i sigurnosti nužna je s obzirom na prirodu izazova s kojima se članice suočavaju, a ta suradnja je prilika za industriju i razvoj gospodarstva, ističe izvršni direktor Europske obrambene agencije Jorge Domecq uoči svoga posjeta Zagrebu.
https://grabancijas.com/wp-content/uploads/2019/09/Jorge_Domecq_EC2-1920x823.jpg
Jorge Domecq
 
"Koristi od sudjelovanja u aktivnostima Europske obrambene agencije (EDA) očigledne su kako za vašu vladu, tako i za vašu industriju. Imamo pred sobom Izazove i rizike s kojima se nijedna zemlja ne može suočiti izolirano - hibridne prijetnje, izazovi povezani s aplikacijama umjetne inteligencije, klimatske promjene itd. To su izazovi s kojima se moramo suočiti na kooperativan način ako želimo biti interoperabilni. S druge strane to je vrlo važno i za vašu industriju, mala i srednja poduzeća koja mogu sudjelovati u provedbi projekata koji se financiraju iz europskog proračuna. Da spomenem samo jedan primjer: sada radimo na sedam projekata kojima se želi poboljšati vojna infrastruktura u Europi tako da ona bude usklađena s direktivama o energiji. Jedan od tih projekata je izgradnja energetski učinkovitih zgrada s minimalnom potrošnjom energije. Ti se projekti mogu financirati iz proračuna EU-a i to predstavlja veliku priliku i za oružane snage i obranu u Europi, ali i za kompanije koje to mogu provesti. Kooperativna priroda mnogih projekata koje mi podupiremo u EDA-e otvara opskrbni lanac u Europi također i za vašu industriju. To je jedna od poruka koju ću pokušati prenijeti u Hrvatskoj. Jedna o naših misija je i potpora obrambenoj industriji", rekao je Domecq u razgovoru za Hinu prije odlaska u Zagreb.
 
Domecq je na toj dužnosti od 1. veljače 2015. godine, a sada mu teče drugi trogodišnji mandat koji isječe 1. veljače 2020. Prije dolaska na taj položaj Domecq je bio karijerni španjolski diplomat, koji je, među inim, bio je stalni predstavnik Španjolske pri OESS-u te veleposlanik na Filipinima. Domecq kaže da njegov posjet Zagrebu ima četvrostuki cilj. "Prvi cilj je upoznati se s prioritetima hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovici sljedeće godine iz perspektive ministarstva obrane i kakvu potporu mi kao agencija možemo dati Hrvatskoj u provedbi toga programa. Drugi aspekt je vidjeti koja su očekivanja hrvatskih vlasti od EDA-e, treći je povratna informacija od hrvatskih vlasti o tome kako možemo povećati sudjelovanje Hrvatske u EDA-e u pogledu obrambene suradnje i četvrto vidjeti kakvo je stajalište hrvatskih vlasti o izazovima za našu agenciju u sljedećim mjesecima i godinama", kaže Domecq.
 
EDA djeluje i kao neka vrsta tajništva PESCO-a (Stalne strukturirane suradnje u području obrane). PESCO je uspostavljen u prosincu 2017. i taj se potez smatra povijesnim. PESCO je oblik suradnje predviđen Ugovorom o Europskoj uniji koji zainteresiranim državama članicama Europske unije omogućuje jačanje obrambene suradnje i obavljanje najzahtjevnijih misija, od sprečavanja sukoba do zadaća borbenih snaga. PESCO predstavlja okvir koji je svojevrsni odgovor Europske unije na novo sigurnosno okruženje, a u koji se nastoji uključiti što veći broj država članica Europske unije. Cilj tog oblika suradnje je jačanje europskih obrambenih sposobnosti, kroz niz zajedničkih aktivnosti i projekata koji potiču ulaganje u istraživanje te razvoj ključnih sposobnosti koje još nedostaju Uniji.  Sve te aktivnosti su komplementane s NATO-om, jer je većina članica EU-a istodobno u NATO-u.
 
Hrvatska trenutačno sudjeluje u šest od 34 projekta unutar PESCO-a, koji obuhvaćaju područja kao što su osposobljavanje, razvoj sposobnosti i operativna spremnost u području obrane. Projekti u kojima Hrvatska sudjeluje odnose se na vojnu mobilnost, kibernetičku sigurnost, pomorski nadzor, djelovanje u slučajevima katastrofa i logistiku. Domecq kaže da su svi projekti PESCO-a još uvijek u inicijalnoj fazi, osim možda onoga koji se odnosi na vojnu mobilnost. "Ono što stalno ističem kada je riječ PESCO-u jest da se previše koncentriramo na broj projekata i broj sudionika u njima. To je dobro i važno, ali ne smijemo zaboraviti da su projekti tu da nam omoguće ispunjavanje obveze koje su preuzele zemlje članice. Riječ je o 20 obveza čije bi ispunjavanje trebalo postupno dovesti do planiranja obrane na europskoj razini. Idemo u  smjeru zajedničkog planiranja, zajedničkog investiranja i zajedničkog djelovanja naših snaga. To je ono do čega nas PESCO treba dovesti, a projekti su tu da to omoguće", kaže Domecq. Domecq kaže da je uloga Europske obrambene agencije pružati usluge zemljama članicama bez obzira na nihovu veličinu, a posebno je važna za male zemlje.
 
Ove godine navršava se 15 godina od osnutka agencije, koja je zadužena za razvoj vojnih sposobnosti, naoružanja, istraživanje, nabavu i potporu europskoj obrambenoj industriji. "EDA je mjesto gdje dogovaramo prioritete u istraživanju i razvoju sposobnosti na kojima će raditi zemlje članice. Agencija je instrument za prioritizaciju. Druga njezina zadaća je da bude platorma za potporu zemljama članicama u jačanju obrambene suradnje. Skrenuo bih vam pozornost da smo tijekom ovih godina razvili programe vrijedne više od milijardu eura, a trenutačno radimo na više od 70 projekata vrijednih više od 200 miliuna eura. Prema tome, agencija je središte za istraživanje i inovacije. Treća funkcija agencije je da bude sučelje, glasnogovornik i jamac interesa ministarstava obrane zemalja članica u širim europskim politikama, koje imaju učinak na obranu. Primjerice, agencija je mjesto gdje zemlje članice dogovaraju što će biti obrambene potrebe u programu Jedinstveno europsko nebo, koji je civilni progam ali koji ima učinka na naše vojne zrakoplove i naše zrakoplovne baze", kaže Domecq.
Europska obrambena agencija je relativno mala, u njoj radi 170 do 180 osoba, a njezin proračun za 2018. iznosio je 32,5 milijuna eura, a ovogodišnji bi trebao biti oko 34,5 milijuna. (Hina) xsv yps

Policija u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji ubuduće će otkrivati državljanstvo osumnjičenih

 
 
Ministar unutarnjih poslova Sjeverne Rajne-Vestfalije (NRW) Herbert Reul je iznenadio njemačku javnost objavom da će policija ove savezne zemlje ubuduće u priopćenjima za medije objavljivati državljanstvo svih osumnjičenih. Uredba o medijima i odnosima s javnošću policije NRW-a je trenutno u procesu obrade. Prema novim izmjenama policija bi javno trebala objavljivati i državljanstvo njemačkih građana, kao i onih s dvije ili više putovnica. Naravno, ukoliko policija ima pouzdane podatke o tome. Do sada nije postojala obveza da policija javno imenuje državljanstvo osumnjičenih. Reul je opravdao ovu odluku željom da spriječi ciljano širenje dezinformacija. Protiv dezinformacija i populističkih manipulacija treba se boriti otvorenošću i transparenošću, argumentira on.
https://cdn1.spiegel.de/images/image-127131-860_panofree-ukdt-127131.jpg
Sada se u njemačkoj javnosti raspravlja o smislenosti te odluke, kao i o tome može li ona služiti kao uzor drugim saveznim zemljama. Reakcije su podijeljene. Neke savezne zemlje podsjećaju na Njemački kodeks za tisak koji se mora poštovati. Tamo je jasno napisano da se pripadnost etničkim, vjerskim ili drugim manjinama u pravilu ne smije javno objavljivati, osim ako nema legitimnog javnog interesa. To je slučaj s posebno teškim zločinima, poput ubojstva ili terorizma. U njemačkim saveznim pokrajinama Berlin, Bremen, Falačko Porajnje (Rhineland-Pfalz), Hessen ili Baden-Württemberg, policija će se nastaviti pridržavati upravo tih načela u svom radu s medijima i javnošću. Ni u Donjoj Saskoj ne vidi razloga za izmjenu Uredbe. Ministar unutarnjih poslova Boris Pistorius (SPD) izjavio je za Deutschlandfunk: "Ukoliko je to relevantno za utvrđivanje činjenica i za javnost, policija Donje Saske već sada objavljuje državljanstvo osumnjičenih." Vlada Bavarske želi prvo sačekati da vidi kakvo će biti iskustvo NRW-a s novom Uredbom. Sindikat policije (GdP) također je suzdržano reagirao.
 
Novinari moraju sami odlučiti hoće li podatke objavljivati
 
Plan Sjeverne Rajne-Vestfalije, s druge strane, dobija potporu Njemačkog odbora za medije. Novinarska organizacija pozdravila je taj plan, ali se istaknula i nužnost novinarske neovisnosti: "Je li nacionalnost doista relevantna za izvještavanje, to pažljivo moraju razmotriti i odlučiti redakcije koje moraju poštovati etičke standarde", rekao je Volker Stennei iz Njemačkog odbora medije. "O tome ne može i ne smije odlučiti niti jedno upravno tijelo", dodaje on. Njemačko novinarsko društvo (DJV) također je naglasilo da novinari moraju donositi odluke samostalno i da se one moraju razlikovati od slučaja do slučaja. Činjenica je da je želja javnosti da zna informacije o porijeklu ili nacionalnosti navodnih počinitelja veća, što je počinjeni zločin teži. Od eskalacije nasilja u novogodišnjoj noći u Kölnu 2015. godine zanimanje za te informacije naročito je poraslo. Tada je više od 600 žena bilo žrtva seksualnih napada. Policija je s dosta oklijevanja objavila porijeklo osumnjičenih iz Sjeverne Afrike - i zbog toga bila na meti kritika. Mnogi su građani bili zapanjeni ili su reagirali s nerazumijevanjem. Od tada sigurnosni organi češće objavljuju informacije o mogućim počiniteljima. Jedan od razloga je i što se informacije šire brže preko društvenih mreža.
 
Podaci DNK analize - javni?
 
Ova nova događanja uklapaju se i u prijedlog zakona saveznog Ministarstva pravosuđa prema kojemu bi policija putem DNK tragova mogla otkrivati ​​boju kože, kose, očiju, kao i starost odbjeglog počinitelja. Prema dosadašnjoj zakonskoj uredbi DNK testom moguće je bilo samo otkrivanje spola. Pored toga, istražitelji sada mogu napraviti i takozvanu usporednu DNK analizu. To znači da ukoliko policajci na mjestu zločina otkriju DNK trag poput kose, peruti ili kapi krvi, mogu ga usporediti u policijskoj bazi podataka s podacima već zabilježenih počinitelja.
 
DNK analiza "bio-geografskog porijekla" i dalje zabranjena
 
Prema novom nacrtu zakona analiza "bio-geografskog porijekla" osumnjičenog prijestupnika trebala bi i dalje biti zabranjena. DNK testom je doista moguće utvrditi "geografsko podrijetlo" nepoznate osobe, ali metoda je kontroverzna i često netočna. Vođa Sindikat policije Malchow pretpostavlja da policija s takvim podacima postupa odgovorno. "Ako policija, na primjer, ima saznanja o karakteristikama mogućeg počinitelja koje nisu često zastupljene na sjeveru Njemačke i ne objavi ih, policija se nalazi pod istim pritiskom. Ali to ne znači da o tome mora javno govoriti", rekao je Malchow za DW. Policijski sociolog Rafael Behr sa Sveučilišta primijenjenih znanosti u Hamburgu smatra da su informacije o porijeklu i državljanstvu osumnjičenih osoba ipak precijenjene. Upozorava na stigmatizaciju i stereotipe i navodi da su nacionalnost ili etničko porijeklo nerelevantni čimbenici općeg kriminala. "To uopće ne objašnjava puno", rekao je Behr u intervjuu za DW.
 
"Većina zločina počinjenih od strane takozvanih migranata obično je počinjena šest mjeseci nakon što dođu u zemlju", rekao je Behr. Uglavnom se može pretpostaviti, objašnjava, da prekršitelji koji imaju migrantsko porijeklo a već dugo žive u Njemačkoj već poznaju njemačke standarde i zaključuje: "A onda je migrantska pozadina, odnosno etnička pozadina obično samo mali djelić mozaika u ukupnoj strukturi". Ali državne vlade i stranke velike koalicije, demokršćani i SPD, smatraju da su prisiljene pokazati mišiće kako bi dokazale da je pravna država sposobna braniti se. Jer 1. rujna se održavaju izbori u Brandenburgu i Saskoj, a 27. listopada bira Thiringija. U sve te tri savezne zemlje stranka Alternativa za Njemačku (AfD) bilježi porast popularnosti. Desni populisti bilježe bodove kod svojih birača posebno zbog stalnog upozoravanja na opasnost od "kriminalnih migranata".
 

Ralf Bosen, https://www.dw.com/hr/policija-u-sjevernoj-rajni-vestfaliji-%C4%87e-ubudu%C4%87e-otkrivati-dr%C5%BEavljanstvo-osumnji%C4%8Denih/a-50225959

Ljevičarski sporazum koji je promijenio Europu

 
 
Adolf Hitler i Josif Staljin ideološki baš i nisu bili bliski. No to ih nije spriječilo da točno prije 80. godina sklope sporazum o nenapadanju čije posljedice se u istočnoj Europi osjećaju još i danas. Sporazum je prilično ciničan, no na početku je funkcionirao za oba diktatora. Kako bi pri njemačkom napadu na Poljsku osigurao neutralnost Sovjetskog Saveza i izbjegao otvaranje dva fronta, jer su s druge strane prijetili Velika Britanija i Francuska, saveznici Poljske, Adolf Hitler je sklopio sporazum o nenapadanju sa Staljinom. Ovaj sporazum (kojeg su u Moskvi  zapravo potpisali ministri vanjskih poslova v. Ribbentrop i Molotov) je istodobno sadržavao i gospodarske elemente koji su nacističkoj Njemačkoj osiguravali i opskrbu sovjetskim sirovinama. Time je Hitler htio spriječiti ponavljanje scenarija iz prvog svjetskog rata kada je Njemačka na kraju slomljena zbog britanske pomorske blokade. Staljin je s druge strane vjerovao da će se tzv. Treći Reich iscrpiti u ratu sa zapadnim silama. Jer dugoročno je očekivao da će Hitlerova Njemačka napasti i Sovjetski Savez. Vrijeme do tada je htio iskoristiti za dodatno naoružavanje. No najvažniji dijelovi sporazuma Hitler-Staljin su se nalazili u tajnim aneksima: podjela zemalja na zone utjecaja. Tako je Estonija, Latvija i istočni dio Poljske pripao Sovjetskom Savezu, a zapadni dio Poljske tzv. Trećem Reichu.
https://upnorth.eu/wp-content/uploads/2016/08/hitler-stalin-1050x516.jpg
Nekoliko dana kasnije, 1. rujna 1939., nacistička Njemačka je napala Poljsku a nakon dva tjedna je isto učinio i Sovjetski Savez ali s istočne strane. Podjela istočne Europe, uz tijesnu suradnju tajnih službi Berlina i Moskve, je započela. Poljska je ponovno nestala sa zemljopisnih karata. Baltičke države, koje su kao i Poljska tek nakon Prvog svjetskog rata stekle neovisnost, su postale sovjetske republike. Rumunjska Besarabija je pripala sovjetskoj republici Ukrajini. Za stanovništvo zaposjednutih područja s obje strane je započelo razdoblje progona i istrjebljenja.
 
Pakt Hitler-Staljin je bio na snazi dvije godine, do 1941. kada je Hitler, u nastupu krive procjene vlastitih snaga, napao Sovjetski Savez. Već u zimi 41/42 Wehrmacht je počeo gubiti tlo pod nogama. I opet su se najgora ratna zbivanja događala na području „interesnih sfera" i opet je najviše trpjelo lokalno stanovništvo. Rehabilitacija Staljina. No Pakt Hitler-Staljin je trajno promijenio lice Europe. Kako smatra povjesničar Jörg Ganzenmüller, zapadne sile svog partnera u pobjedi, Sovjetski Savez, nisu mogle spriječiti da zadrži „plijen" koji je dobiven dogovorom s Hitlerom. Tek 1990. su Baltičke zemlje ponovno stekle neovisnost.
 
Unatoč tomu što je kumovao novim političkim realnostima u poslijeratnoj Europi, Pakt Hitler-Staljin je dugo godina pao u zaborav. U Zapadnoj Njemačkoj ova epizoda u suočavanju s posljedicama rata nije igrala preveliku ulogu. Tek nakon pada Berlinskog zida se ova tema vratila u javnost. U Sovjetskom Savezu se iz ideoloških razloga nije htjelo govoriti o nekakvom sporazumu između zločinca Hitlera i Staljina. No čini se da ovaj sporazum iz dnevno-političkih razloga doživljava rehabilitaciju. Još prije 10 godina, pri obilježavanju 70. godišnjice od potpisivanja pakta, ruski predsjednik Vladimir Putin je u svom „Pismu Poljacima" sporazum između Hitlera i Staljina opisao kao nemoralni čin. No nekoliko godina kasnije, nakon aneksije Krima, Putin je o istom tom paktu govorio kao nečemu što je u tom trenutku bilo nužno. I potpisnik ovog pakta doživljava rehabilitaciju: u jednom aktualnom ispitivanju javnog mnijenja 70 posto ispitanih Rusa se izjasnilo pozitivno kad je u pitanju uloga Staljina.
 
Novi/stari strahovi
 
U Poljskoj i baltičkim zemljama zato ponovno raste strah da bi mogle postati žrtve politike koju Njemačka i Rusija rade preko njihovih leđa. U to spada i rasprava oko izgradnje direktnog plinovoda Sjeverni tok 2 koji bi iz Rusije u Njemačku, zaobilazeći Baltičke zemlje i Poljsku, trebao transportirati sibirski plin. Ovaj projekt je postao simbolom iznova probuđenih strahova. Poljska je u pomoć po ovom pitanju pozvala SAD i od tada Washington vrši stalni pritisak na Njemačku da odustane od ovog energetskog projekta. No: „Povijesne poveznice se ne mogu povlačiti u ovom slučaju", kaže povjesničar Ganzemüller. „Poljska i Baltičke zemlje su mnogo bliže Njemačkoj nego Rusija. Sve ove zemlje su članice Europske unije i NATO-a", zaključuje. Ipak, Ganzemüller njemačkoj vanjskoj politici predbacuje pomanjkanje osjećaja kada su u pitanju povijesni strahovi istočnih susjeda.
 

Christoph Hasselbach, https://www.dw.com/hr/80-godina-pakta-hitler-staljin-sporazum-koji-je-promijenio-europu/a-50124050

Anketa

Treba li, nakon neuspjeha u Bakuu, smijeniti Zlatka Dalića?

Nedjelja, 15/09/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1253 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević