Get Adobe Flash player
Aktualni Normalni opet nenormalan

Aktualni Normalni opet nenormalan

Neposredni izbor predsjednika RH treba "negdje...

Zbog

Zbog "banalnosti lošeg" birači krivo biraju

Zbilja hrvatskog biračkog tijela u svijetlu filozofije Hannah...

George Soros -

George Soros - "veliki humanist i čovjekoljub"

»Zamišljao sam sebe kao neku vrstu...

Politička trgovina cvjeta

Politička trgovina cvjeta

Kupuje se i prodaje izravno i(li) uz...

Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

Je li previše toga znao, ipak je bio dobar i s Bakarićevom...

  • Aktualni Normalni opet nenormalan

    Aktualni Normalni opet nenormalan

    četvrtak, 28. svibnja 2020. 11:54
  • Zbog

    Zbog "banalnosti lošeg" birači krivo biraju

    utorak, 26. svibnja 2020. 13:28
  • George Soros -

    George Soros - "veliki humanist i čovjekoljub"

    četvrtak, 28. svibnja 2020. 11:03
  • Politička trgovina cvjeta

    Politička trgovina cvjeta

    utorak, 26. svibnja 2020. 13:20
  • Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

    Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

    četvrtak, 28. svibnja 2020. 10:59

Primamljivi mamac za Poljsku ili uvertira u novu unutarnju dinamiku odnosa unutar post-brexit EU-a?

 
 
Kao što smo čuli, u ponedjeljak je francuski predsjednik Macron po prvi put u svom mandatu posjetio Poljsku, naglašavajući prekretnicu u međusobnim odnosima nakon zahlađenja koje je, 2018. godine, nastupilo zbog prozivanja poljske vlade da „laže narodu“. Obradili su niz tema od odnosa s Rusijom za koju je izjavio da Europa mora biti „zahtjevna“ prema Rusiji i kako Francuska nije „ni pro-ruski ni anti-ruski“ orijentirana, već „pro-europski“. Možda navedene riječi nisu pozitivno odjeknule Poljskom kad se uzme u obzir poljski antagonizam prema Rusiji i sumnjičavost prema motivima Francuske i Njemačke, pogotovo u kontekstu izgradnje plinovoda Sjeverni Tok 2 za koji je bivši poljski ministar vanjskih poslova rekao da je pothvat „suvremena reinkarnacija sporazuma Molotov-Ribbentrop i nova njemačko-ruska podjela interesnih sfera u istočnoj Europi“. U međuvremenu se Macron nastoji predstaviti kao svježi, energičan i inovativan lider spreman se prihvatiti dužnosti medijatora u bitnim krizama i sporovima. Najzanimljivija izjava tokom sastanka je Macronova konstatacija da će Francuska, Njemačka i Poljska voditi EU nakon britanskog izlaska. Tako je Macron u svakom slučaju ostavio dojam da će raditi na zatopljenju narušenih odnosa između Varšave, Berlina, Pariza i Bruxellesa. Izjavio je da „Brexit zahtjeva novu dinamiku odnosa među preostalim članicama Europske Unije“. Ovakva izjava bi se mogla protumačiti kao nuđenje trijumvirata Poljskoj kao ključnoj zemlji u novonastaloj konstelaciji snaga u post-brexit EU. Macron je najavio kako će se uskoro održati sastanak takozvanog „Weimarskog trokuta“ susret dužnosnika zemalja Francuske, Njemačke i Poljske.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/2b/Weimar_Triangle.png
Weimarski trokut predstavlja poluformalno grupiranje dužnosnika Njemačke, Poljske i Francuske, kao institucijski oblik utemeljen je 1991. godine s ciljem promoviranja suradnje i potpore u slučaju rješavanja sporova u kriznim žarištima, situacijama poput ukrajinske i migrantske krize koje se tiču cijele EU. Ciljevi skupine su dosada bili skromno realizirani kroz summite koji su se uglavnom održavali na razini nižih dužnosnika ministara vanjskih poslova, uglavnom uz rijetke situacije sastanaka šefova država. Inicijativa je pomogla Poljskoj u posthladnoratovskoj tranziciji, pregovorima za pristupanje u EU i afirmaciji Poljske među dotadašnjim državama članicama. U ovom trenutku se čini da Macron svojim potezima navedeni trend skromnih rezultata pokušava ozbiljno promijeniti. Sastanak između šefova država u kontekstu Brexita bi mogao biti uvod u reorganizaciju odnosa snaga i novim pozicioniranjem između članica EU. No, također postoji popriličan jaz između Poljske, Njemačke Francuske i EU institucija.
 
Poljski jaz
 
Jaz se očituje u reformi pravosuđa koju želi provesti poljska vladajuća stranka Zakon i Pravda (PiS). Kad je PiS preuzeo vlast 2015. odmah su započeli s kampanjom provođenja reforme pravosuđa pod krilaticom da Poljsku treba očistiti od „korupcije i mentaliteta iz komunističke ere“.  Poljska vlada bi reformom mogla postaviti na čelo kako lokanih tako i vrhovnog suda ljude čije tumačenje pravnih normi i zakona je sukladno viziji i djelovanju poljske vlade čime bi se stvorio monopol vladajuće stranke nad sudskom vlasti koji sada postoji u Mađarskoj s Orbanom na čelu. Valja pritom naglasiti da Poljska jamči postojanje demokratskih načela i slobodu govora koji ne bi bili ugroženi reformama, već bi one više vodile prema konzervativnom tumačenju suvremenog pravosuđa i državništva u kojem je njihova međuovisnost velika. Primjer je upravo usvojen zakon od strane poljskog predsjednika Dude prema kojem se suci mogu sankcionirati i disciplinirati ukoliko počnu kritizirati postojeći sistem što je izazvalo otpor liberalnih snaga u Poljskoj koje tvrde da će to dovesti do entropije građanskih sloboda. Navedeni pristup je izazvao oštre kritike iz Bruxellesa koji se temelji na pretpostavci da takva reforma krši pravnu stečevinu EU koja je temelj pristupanja uz rušenje postojećih europskih demokratskih i pravnih standarda. Pritisci EU institucija i zemalja članica do sada nisu urodili konkretnim plodovima. Stranka PiS je vrlo popularna i ima jaku podršku javnosti, dok je Poljsku „pogodio“ ekonomski uspon koji se počeo osjećati ne samo u najvećim urbanim čvorištima poput Varšave, Krakova, već i u manjim sredinama i na malom čovjeku čime se je vlast legitimizirala i ima podršku ili u najgorem slučaju osjeća se pasivnost i prešutno odobravanje javnosti pri provođenju reformi. Poljska vlada je također usmjerila svoje djelovanje prema provođenju promjena i u informativnom i medijskom prostoru s ciljem uspostava monopola nad distribucijom i plasiranjem informacija što prema stavu EU-a Poljsku usmjerava prema tzv. „defektnoj demokraciji“ lišenoj neovisnosti dotad političko i društveno bitnih područja. 
 
Brexit i „Nova Europa“
 
Izlaskom Britanije iz EU temeljito se mijenja postojeći odnos snaga. Liberalni blok unutar parlamenta, Vijeća ministara i ostalih relevantnih institucija je oslabljen. Britanija je tokom svog članstva često pružala otpor inicijativama koje su vodile prema dubljoj integraciji i bližim politikama između država članica uz sklonost prema bilateralizmu, slobodnim trgovačkim sporazumima s trećim zemljama, uz ublažavanje po njima rigoroznih propisa poput spornog TTIPU-a. Nadalje, Britanija se suprostavljala i vanjskim politikama i više je dobivala od EU nego što je svojim kapacitetima unosila u zajednički proračun. Izlazak će ojačati položaj Francuske i Njemačke što se očituje u najavama mnogih analitičara da će osovina Berlin – Pariz postati trajna realnost EU bez značajne opozicije. Njihovu unutarnju opoziciju predstavlja skupina zemalja tzv. V4-Višegradska skupina vođena Poljskom, Češkom, Slovačkom i Mađarskom čiji je cilj bližom suradnjom između navedenih članica i spajanjem resursa i kapaciteta stvoriti respektabilnu opoziciju prema njemačkoj i francuskoj politici kroz suradnju preko EU institucija i strateške inicijative poput izgradnje željezničkog koridora od poljskog Gdanjska do Crnog Mora i LNG terminala na Krku s ciljem osiguravanja ekonomske i energetske neovisnosti od zemalja članica. Navedena inicijativa je dobila potporu Kine i SAD-a koji ih vide kao priliku da oslabe dominantan položaj njemačko-francuske osovine unutar EU, dok ih same zemlje vide kao priliku za vlastitu afirmaciju. Zbog nedostatka dovoljnih financijskih potpora, inicijativa trenutačno doživljava stagnaciju. Promatrajući u tom kontekstu Macronovu inicijativu, može se reći da je to pokušaj zemalja Stare Europe za neutralizacijom postojeće opozicije od zemalja Nove Europe uz dijalog i formiranje kompromisa oko bitnih pitanja s obzirom na novu konstelaciju moći unutar EU. Teško je predvidjeti hoće li Poljska pristati na primamljive ponude iz Pariza, ili će im kontrirati, no evidentno je da će se kroz inicijative i sumite pokušati postići kompromisno rješenje.
 

Silvio, 9. II. 2020., https://www.geopolitika.news/analize/weimarski-trokut-primamljivi-mamac-za-poljsku-ili-uvertira-u-novu-unutarnju-dinamiku-odnosa-unutar-post-brexit-eu/

Anketa

Tko nadzire DORH?

Četvrtak, 04/06/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 916 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević