Get Adobe Flash player
Je li lijek opasniji od bolesti?

Je li lijek opasniji od bolesti?

Navijači pomažu sve one koji nastradali, ali nema onih koji brane tzv....

Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

Trebamo se odmah okrenuti vlastitoj poljoprivrednoj...

Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

Zaraza vratila Europsku uniju u 1951....

Naknadna pamet Borislava Škegre

Naknadna pamet Borislava Škegre

Dragi Borislave, najprije treba rezati davanja raznim...

Moralna i etička sramota novinarstva

Moralna i etička sramota novinarstva

Manjinski mediji, ako žele na tržište, neka se sami...

  • Je li lijek opasniji od bolesti?

    Je li lijek opasniji od bolesti?

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 14:12
  • Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

    Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 14:03
  • Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

    Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 15:14
  • Naknadna pamet Borislava Škegre

    Naknadna pamet Borislava Škegre

    utorak, 24. ožujka 2020. 20:18
  • Moralna i etička sramota novinarstva

    Moralna i etička sramota novinarstva

    utorak, 24. ožujka 2020. 17:36

Kissinger je vodio 'realpolitiku' koja promatra međunarodne odnose kroz pragmatična leća

 
 
Henry Kissinger, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Sjedinjenih Američkih Država i državni tajnik, u 97. godini života ponovno je privukao pozornost javnosti. Upozorio je da bi postojano sukobljavanje SAD-a s Narodnom Republikom Kinom moglo imati „katastrofalan ishod”, „gori od svjetskih ratova koji su razorili europsku civilizaciju”.
https://www.chinafile.com/sites/default/files/styles/large/public/assets/images/article/featured/113913313_0.jpg?itok=lfYvMwzp
Mao Tse Tung i Henry Kissinger
 
Ovo i druga Kissingerova razmišljanja u New Yorku pred Nacionalnim komitetom za odnose između SAD-a i NR Kine primljena su s velikom pažnjom u medijima, među analitičarima i tvorcima politike u Pekingu. Tu Henryja Kissingera smatraju ključnom osobom u normalizaciji diplomatskih odnosa između ljutih ideoloških protivnika Kine i SAD-a tijekom sedamdesetih godina prošloga stoljeća, od kada se on posvetio snaženju veza između dvije danas vodeće države svijeta. Kissinger je za mnoge znalce u svijetu kontroverzna ličnost. U SAD-u ga smatraju jednim od najistaknutijih državnih tajnika poslije Drugoga svjetskog rata. No, njegov ugled kod kuće i u svijetu veoma je narušen vjerovanjem da je bio duboko upleten u Vijetnamski rat i da je među odgovornima za mnogobrojne civilne žrtve serijskih tepih-bombardiranja širom Indokine. Kissinger je, također, optužen za podržavanje vojnog puča u Čileu 1973. protiv predsjednika Salvadora Allendea, kao i prljavog rata vladajućih argentinskih generala sedamdesetih godina protiv radnika i ljevičara.
 
Kineski mediji, ističu kako je, usprkos svemu, Kissinger vodio „realpolitiku” koja promatra međunarodne odnose kroz pragmatična leća. Otuda je zagovarao politiku popuštanja zategnutosti u odnosima sa Sovjetskim Savezom i NR Kinom. Kissinger je na skupu u New Yorku izrazio relativno neutralno mišljenje i prijedloge o odnosima Kine i SAD-a. Spomenuo je da „više nije moguće misliti da jedna strana može dominirati nad drugom” i da se obje zemlje „moraju naviknuti na činjenicu da su u nekoj vrsti rivalstva”. U Pekingu se na ovu njegovu izjavu gleda kao na vješti podsjetnik tvorcima politike SAD-a da ne bi trebalo da govore Kini što treba raditi kao što su to ranije činili. Također, da se moraju na racionalniji način suočiti s izazovima koje bi Kina mogla nametnuti. Ključna Kissingerova opaska bila je da „one zemlje koje su bile izuzetne i jedne jedine, moraju se naviknuti na činjenicu da su dobile rivala”. Poslije pada Sovjetskog Saveza, SAD je sebe smatrao jedinom super silom.
 
Komentator dnevnika „Global times” (GT), svojevrsnih „večernjih novina” iz sastava medijske kuće „Glas naroda” („Jenmin Jibao”), organa Komunističke partije Kine, ocijenio je da su zapažanja čuvenog diplomate „racionalna, budući je shvatio suštinu novih promjena u odnosima Kine i SAD-a. Naime, naglim razvojem sveobuhvatne snage NR Kine jaz sa SAD-om brzo se smanjuje”, navedeno je u „Global timesu”. Kina je postala ravnopravan konkurent SAD-a u mnogim oblastima. „Nema sumnje, mnogi aspekti evolucije Kine izazovi su za SAD”, dodao je Kissinger, ocjenjujući da se „nikada ranije nije dogodilo da se dvije velike zemlje u različitim dijelovima svijeta nalaze u sličnim pozicijama”.
 
Usporedno je koosnivač washingtonskog Centra za ekonomska i politička istraživanja (CEPR), Dean Baker demantirao predsjednik Donalda Trumpa da će NR Kina uskoro biti najveće gospodarstvo na svijetu. „Ekonomija Kine je pretekla američku 2015., kada se ukupan domaći proizvod mjeri paritetom kupovne moći (PPP)”, naveo je Baker. PPP je ekonomska teorija koja uspoređuje zemlje po tomu koliko je nacionalne valute potrebno da se kupi ista „košara robe”. Međunarodni monetarni fond koristi PPP, koji većina ekonomista smatra najboljom mjerom veličine ekonomije neke zemlje. Prema Bakeru, kinesko gospodarstvo je sada za preko 25 posto veće od američkoga, mjereno PPP-om. „Kineski rast je bio više nego dvostruko veći od rasta SAD-a poslije dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću”, naveo je američki ekonomist.
 
Kissinger vjeruje da lideri obiju strana mogu pronaći način za razrješenje nesuglasica i spriječiti katastrofalne posljedice. Kao ličnost koja je u posljednjih gotovo pola stoljeća posjetila NR Kinu 50 puta i razumije je, Kissinger vjeruje u njezin miran razvojni put. Kissinger, međutim, podsjeća da, „kada smo uspostavili ove odnose (SAD-a i NR Kine, opaska B.K.), oni su bili strateške prirode. Bilo je razlika na početku odnosa. I pored toga, tijekom mnogo desetljeća naučili smo živjeti jedni pored drugih”. Iskusni diplomat je pokušao reći kako obje države trebaju tretirati bilateralne odnose iz strateške perspektive i složiti se da se ne slažu, primijetio je „Global times”.
 
U Pekingu se smatra kako najnovija Kissingerova zapažanja odražavaju opciju koju je on navodio više puta posljednjih godina: Obje zemlje su se promijenile, pa i njihovi uzajamni odnosi. I nema povratka na staro.
U međuvremenu, odnosi između Kine i SAD-a su najznačajniji za diplomacije obiju zemalja. U Pekingu ponavljaju kako Kina nema namjeru zamijeniti SAD na mjestu svjetskog lidera. No, „Global times” smatra da Washington zbog vlastitog hegemonističkog načina razmišljanja, vidi Peking kao prijetnju”. Kissinger je, pak, optimistično završio newyorška zapažanja: „Uvjeren sam da će čelnici na objema stranama shvatiti kako budućnost svijeta ovisi od toga da dvije strane pronađu rješenja i izbore se s neizbježnim teškoćama”.
 

Borislav Korkodelović, http://www.politika.rs/sr/clanak/443764/Pogledi/Zasto-Kisindzer-izaziva-veliku-paznju-u-Kini

Anketa

Čega se više bojite?

Četvrtak, 02/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1859 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević