Get Adobe Flash player
Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

Jugoslavenska filmska industrija (po)služila za radikalizaciju...

Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

Jedini spas Balkana proglasiti Srbe...

Poruka drugu Andreju Plenkoviću

Poruka drugu Andreju Plenkoviću

Hrvatska i hrvatski narod ne mogu preživjeti još šest...

Treba nam međusobno povjerenje

Treba nam međusobno povjerenje

Ne treba tražiti krivca. Krivi smo si...

NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

Neodgovorno je ponašanje Sabora da prihvaća svaki prijedlog...

  • Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

    Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

    srijeda, 25. studenoga 2020. 18:22
  • Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

    Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

    srijeda, 25. studenoga 2020. 17:45
  • Poruka drugu Andreju Plenkoviću

    Poruka drugu Andreju Plenkoviću

    srijeda, 25. studenoga 2020. 16:43
  • Treba nam međusobno povjerenje

    Treba nam međusobno povjerenje

    srijeda, 25. studenoga 2020. 17:01
  • NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

    NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

    srijeda, 25. studenoga 2020. 14:08

Mađarska genijalna politika i tradicionalna hrvatska glupost

 
 
Što god netko govorio o Mađarskoj i njezinoj državnoj politici, jedno je ipak sigurno: ona se primarno rukovodi mađarskim nacionalnim interesima, a onda svemu ostalomu, uključivo i tzv. zajedničkim politikama EU-a. I tu ne bi trebalo biti ništa sporno (to rade i gotovo sve druge zemlje EU-a koje drže do sebe) jer državna politika tomu i služi. Pritom je stvar svih ostalih, kojima se današnja mađarska politika ne sviđa (prije svega mađarskih susjeda), da se takvoj politici Budimpešte ubuduće bolje prilagode jer ona od nje ne namjerava odustati, i da, sukladno tome, više počnu voditi računa o svojoj politici kada je riječ o bilateralnim odnosima s tom zemljom koji postaju sve složeniji. Barem u onom segmentu koji u posljednje vrijeme sve češće dolazi do izražaja (a koji najviše i iritira širu hrvatsku javnost) i manifestira se kroz nove (stare) aspiracije Republike Mađarske u odnosu na teritorije pojedinih, njoj susjednih zemalja.
https://balkaninsight.com/wp-content/uploads/2018/03/tg-secuiesc-facebook-940.jpg
A o uspjehu mađarske politike svjedoči i sljedeća vijest, ovoga puta iz sfere energetike: Mađarska je spremna kupovati ruski plin po dugoročnom ugovoru. Međutim, želi ga raščlaniti na tri dijela, kako bi nakon svakih pet godina mogla otkazati isporuke Gazproma ako u međuvremenu dobije po sebe povoljnije ponude. Budimpešta je suglasna kupiti 6,2 milijarde m3 ruskog plina godišnje i počet će pregovore o sklapanju elastičnijeg dugoročnog ugovora, izjavio je u petak, 26. lipnja mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó (info: mađarska informativna agencija MTI). „Naš je cilj potpisati tri petogodišnja sporazuma, koji bi omogućili odustajanje od dogovora svakih pet godina.“ Takva forma omogućuje jamstvo dugoročnih isporuka, a također i mogućnost promjene ugovora ili njihovog raskida ako se na energetskom tržištu pojave povoljnije ponude, navodi šef mađarske diplomacije.
 
Ministar Szijjártó, koji je prošloga tjedna u Moskvi boravio u vrijeme održavanja velike vojne parade te s ruskom stranom, osim energetskih pitanja rješavao i pitanje mađarskog sudjelovanja u ruskom svemirskom programu, tj. prvom letu mađarskog astronauta u svemir (što je još jedan pokazatelj mađarskog uspjeha, jer se radi o tzv. elitnim sferama, u pravilu rezerviranim isključivo za tehnološki napredan, uski krug svjetskih „svemirskih“ država), kazao je kako će Mađarska uvesti 6 milijardi m3 ruskog plina iz plinovoda „Turski tok“, što sada nije moguće jer još nije izgrađena njegova bugarska dionica. Ona se do kraja godine mora povezati sa srpskom dionicom toga plinovoda koji se proteže od Bugarske do granice s Mađarskom. Na taj bi se način na Mađarsku odnosilo nešto manje od polovice kapaciteta jedne cijevi toga plinovoda (ukupan kapacitet jedne cijevi iznosi oko 15 mlrd. m3 plina godišnje) namijenjene EU-u, dok je druga cijev namijenjena za potrebe turskog tržišta i u funkciji je već od siječnja ove godine.
 
Zamjenik direktora ruskog Fonda za nacionalnu energetsku sigurnost Aleksej Grivač izjavio je kako svi kupci žele polučiti više elastičnosti za iste novce. „Pad cijena na spot tržištima doveo je do toga, da potrošačima raste apetit. Ali s druge strane, svi normalni partneri razumiju nužnost postojanja zajamčenih isporuka po konkurentnim cijenama, a što daju dugoročni ugovori“, kazao je Grivač. Podsjećam kako su cijene na europskom spot-tržištu zbog viška plina pale na rekordno niske razine. Pojavljuju se i novi plinski „igrači“ koji će omogućiti buduće smanjenje potreba te zemlje za ruskim plinom. Tako plin u Mađarsku namjerava isporučivati i Azerbajdžan nakon što bude izgrađena plinovodna infrastruktura kroz Grčku, Bugarsku i Rumunjsku, i koja će biti vezana za prošle godine do tursko-grčke granice izgrađen plinovod TANAP, kao dio europskog Južnog plinskog koridora kojim se dostavlja azerbajdžanski plin iz nalazišta „Shah Deniz 2“ u Kaspijskom moru. Također, Mađarska može biti zainteresirana i za dobivanje plina iz budućeg hrvatskog LNG terminala u Omišlju, na otoku Krku (za sada ne toliko po logici samih cijena, već prije pod utjecajem američkog političkog pritiska), a osim toga, Mađarska ima i potpisan memorandum s američkom energetskom mega-kompanijom ExxonMobil za godišnju kupnju 4,4 milijarde m3 plina iz crnomorskih nalazišta u rumunjskim vodama. Na taj plin Mađarska ne može računati u skorije vrijeme jer su se investitori suočili s rumunjskim poreznim zakonima, zbog kojih su i odgodili usvajanje investicijske odluke, te radovi na spomenutom nalazištu još nisu niti počeli.
 
Dakle, i više je nego jasno kako Budimpešta itekako vodi računa o osiguranju svoje energetske neovisnosti (što je ključ gospodarskog razvoja bilo koje zemlje) i da nastavlja suradnju sa svima onima za koje smatra da će joj u tome biti od pomoći. A jedino se tako i vodi državna politika, a ne kroz neprekidna saginjanja pred ovim ili onim interesima izvanjskih silnica, koje za druge nacionalne države mare kao za „crnim ispod nokta“, dok redovito lobiraju isključivo za interese svojih energetskih tvrtki. To se onda uglavnom pakira u nekakve geopolitičke ili sigurnosne okvire kao dominantne elemente u određivanju nacionalnih energetskih strategija, a što ne bi smjelo biti. Dominantni čimbenici po pitanju energetske strategije svake zemlje moraju  biti: prvo, povoljna cijena energenata; i drugo, sigurnost njihove isporuke – kao jedini preduvjeti za globalnu gospodarsku konkurentnost koja bez jeftine energije ne može postojati. Geopolitika, svakako, ima svoju težinu u određivanju energetskih strategija ali nikako ne presudnu, Najbolji primjer tome je i dobro poznata činjenica, kako je čak i u vrijeme najopasnijih faza hladnog rata iz prošloga stoljeća između Zapada i bivšeg SSSR-a, potonja zemlja Zapadnoj Europi neprekidno isporučivala svoj plin kroz tada izgrađene plinovode. A geopolitički odnosi između tadašnjeg Istoka i Zapada bili su sve prije samo ne dobri i stabilni. A kako bi to, onda, jedna Rusija danas zlouporabljavala svoj položaj izvoznice plina kad je znano da ona u opskrbi EU tim energentom sudjeluje s udjelom od cca 35%, što je znatno manje nego je bilo u vrijeme SSSR-a i hladnog rata? Osim toga, danas na europskom plinskom tržištu postoji prilično velika diversifikacija ponude i bilo kakvi ruski ucjenjivački pokušaji i konkretni potezi mogli bi se relativno brzo kompenzirati uvozom plina od drugih dobavljača, što bi značilo i veće cijene po EU ali se europski energetski sustav sigurno ne bi urušio. Dakle, Rusija za prekid isporuka plina Europi nema baš nikakvog strateškog interesa, čak i u slučaju krajnjeg zaoštravanja međusobnih političkih odnosa, jer joj položaj najvažnijeg dobavljača plina donosi znatnu financijsku korist.
 
S druge strane, Mađarska, kao što vidimo, u svojoj pomno promišljenoj energetskoj politici itekako uspijeva, pri čemu je važno naglasiti kako je i sama, poput Hrvatske, članica i EU-a i NATO-a. Dakle, kada se hoće i zna voditi državna politika – itekako se može. A s hrvatskom politikom, kakva se vodi u zadnjih 20 godina, sve ovovjeke tlapnje o nekakvom povratku INA-e u hrvatske ruke od ovako organiziranih Mađara, na žalost, mogu se objesiti „mačku o rep“. Nedavno je netko od hrvatskih energetskih stručnjaka dobro primijetio, kazavši, pa zašto bi Hrvatska više uopće morala vraćati INA-u u svoje vlasništvo, što je vrlo skup i neizvjestan proces. Jednostavnije bi joj bilo osnovati svoju novu naftnu kompaniju, na što država ima puno pravo.
 
Jer sada je preskupo, a i pitanje koliko uopće i korisno (s obzirom kako je INA u međuvremenu izgubila svoje, nekada goleme udjele na regionalnom energetskom tržištu, kao i u sferi proizvodnje nafte i izvan same Hrvatske, poput ruskih sibirskih nalazišta „Bijele noći“, ili naftnih nalazišta u Siriji) ispravljati strateške greške iz prošlosti oko prodaje INA-e. Tvrtka – koja je bila „država u državi“, ponos hrvatskih građana i nositelj gospodarske i svake druge stabilnosti Republike Hrvatske u doba Domovinskog rata. Krivci za gubitak INA-e, što je potez ravan nacionalnoj izdaji (poput onoga s prodajom Plive i čega sve ne), vjerojatno za to nikada neće odgovarati. Zato je sada i potrebno gledati u budućnosti i pravilno razmotriti i odrediti buduću stratešku energetsku politiku, sukladno stvarnim hrvatskim nacionalnim interesima, kako se ne bi dogodilo da i po tom pitanju neke generacije iza nas ne budu morale „ispravljati krive drine“ onih pojedinaca, institucija i vlada koji o tome sada odlučuju. Mađare pustimo neka rade po svome, a mi se već jednom okrenimo sebi i svome radu, i ne okrivljujmo druge za vlastite probleme i slabosti, koje umjesto nas nitko drugi ionako neće rješavati.
 

Zoran Meter, https://www.geopolitika.news/analize/zoran-meter-madarska-genijalna-politika-i-tradicionalna-hrvatska-glupost/

Utorak, 01/12/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2539 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević