Get Adobe Flash player
Sad' ili nikada!

Sad' ili nikada!

Istina će izroniti 22. prosinca i nitko je ne će više moći...

Dostojanstvo prodano na rate

Dostojanstvo prodano na rate

Škola za život bi morala omogućiti ući u svijet rada sa što...

Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

Horizontalni pristup povećanju plaća je neka vrsta nakaradne komunističke...

Boris Miletić protiv vjernika

Boris Miletić protiv vjernika

Umjesto Adventa ili Došašća podmetnuo je "Prosinac u...

Kabinet voštanih figura

Kabinet voštanih figura

U poslijekomunističkim društvima mladi i obrazovani odlaze, elite...

  • Sad' ili nikada!

    Sad' ili nikada!

    utorak, 03. prosinca 2019. 19:11
  • Dostojanstvo prodano na rate

    Dostojanstvo prodano na rate

    četvrtak, 05. prosinca 2019. 13:24
  • Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

    Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

    utorak, 03. prosinca 2019. 18:58
  • Boris Miletić protiv vjernika

    Boris Miletić protiv vjernika

    srijeda, 04. prosinca 2019. 07:02
  • Kabinet voštanih figura

    Kabinet voštanih figura

    četvrtak, 05. prosinca 2019. 13:17

Njemačka kancelarija za zaštitu od radijacije naručila 189,5 milijuna tableta joda

 
 
Njemačke vlasti povećavaju zalihe tableta joda koje mogu pomoći građanima u slučaju nuklearnog incidenta. Njemačka kancelarija za zaštitu od radijacije potvrdila je 23. VIII. 2019. da je naručila 189,5 milijuna tableta joda "kako bi osigurala sigurnu i masovnu raspodjelu u slučaju radiološke ili nuklearne krize", prenosi srbijanska Beta. Televizija WDR, koja je prva izvijestila o povećanju zaliha, navela je da je naručena količina tableta četiri puta veća od sadašnjih zaliha.
https://static.independent.co.uk/s3fs-public/thumbnails/image/2014/10/17/17/Cattenom-nuclear-power.jpg?w968h681
Ako se uzmu ubrzo nakon nuklearnog incidenta, tablete joda mogu spriječiti obolijevanje od raka štitne žlijezde. Nakon katastrofe u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushima 2011. godine, Njemačka je izmijenila smjernice za upravljanje problemima u nuklearnim elektranama. Dok Njemačka planira postupno zatvoriti sve nuklearne elektrane do 2022. godine, nekoliko njezinih susjeda, uključujući Belgiju, Francusku, Švicarsku i Češku, nastavit će koristiti nuklearne reaktore.
 

https://www.vecernji.ba/svijet/zasto-njemacka-povecava-zalihe-tableta-joda-1340338

Veseljko Koprivica: U Crnoj Gori se strahuje od ratnog sukoba sa Srbijom

 
 
Jedan od najboljih crnogorskih novinara i poznavatelj prilika u Crnoj Gori i regiji Veseljko Koprivica komentirao je za Vijesti.ba aktualne odnose između SPC-a i Crne Gore. Trojičindanski sabor, koji je organizirala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori u Podgorici, najavljen je kao “zalog za bratsko pomirenje i umnoženje ljubavi”. U suštini, to je bio samo još jedan pritisak na crnogorsku vlast da ne usvoji zakon o slobodi vjeroispovijesti, a umjesto umnoženja ljubavi nastao je umnožavanje prijetnji i falsifikata, kazao je Koprivica u razgovoru za Vijesti.
Slikovni rezultat za Veseljko Koprivica podgorica
Veseljko Koprivica

Koprivica dodaje da su se na saboru i nakon njega oglasili brojni ratni huškači u mantijama ili bez - svećenici Srpske crkve u Crnoj Gori i Srbiji, uz jaku logistiku prosrpskih partija iz Crne Gore i političara iz Srbije, uključujući i njenog predsjednika Aleksandra Vučića. On podsjeća kako se bura podigla zbog Prijedloga zakona o vjerskim zajednicama, koji, nakon dužeg usuglašavanja s europskim standardima, uskoro treba usvojiti crnogorski parlament.

Srpsku crkvu i Srbiju posebno je pogodio ovaj dio iz tog zakona: »Svi vjerski objekti, koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti i pripajanja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, a koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice biće prepoznati kao državna imovina. Međutim, ako neka vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovi nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine država će to priznati i poštovati. Tamo gdje takvih dokaza nema, već je riječ o imovini koju je stvarala i stjecala država Crna Gora i koja predstavlja kulturnu baštinu svih njenih građana, takva imovina bit će upisana kao kulturno blago, odnosno kao državna svojina Crne Gore«, kaže Koprivica.

Koprivica ističe kako je Srpska crkva okupirala preko pet stotina crnogorskoh manastira i crkava, pa se zato svim silama bori da ih zadrži u svom vlasništvu. Nedavno je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović upozorio da Srpska pravoslavna crkva pokušava čuvati "infrastrukturu velike Srbije". I poručio: “Ne ćemo dozvoliti da suvremena Crna Gora živi pod diktatom jedne vjerske organizacije koja predstavlja relikt prošlosti i koja nikako ne može shvatiti da je to vrijeme odavno prošlo i da i Crna Gora, baš kao i Srbija i sva društva na Zapadnom Balkanu, imaju pravo na svoju dosljednu europsku budućnost”. “Prvi je na to reagirao mitropolit Srpske pravoslavne crkve u Cronj Gori Amfilohije, poznatiji kao političar u mantiji i negator svega crnogorskog evo već tri desetljeća. "To je prvi put u historiji čovječanstva da jedan ateist i ateistička vlast stvaraju crkvu, to je zapanjujuće… Sekularna država bi da otima hramove, komu da ih da? Toj svojoj sekti koju je porodila...”, podsjeća na Amfilohijeve riječi Koprivica.

Koprivica podsjeća kako je za Amfilohija Crnogorska pravoslavna crkva sekta. On podsjeća i na prijetnje koje je na subotnjem saboru uputio episkop budimljansko-nikšićki Joanikije. "Naše svetinje branit ćemo životima, neka ne očekuju da će atak mirno proći. Kad do toga dođe, pravila nema. Vjerski sukobi su najopasniji i kad do njih dođe, pravila više nema", zaprijetio je na saboru episkop budimljansko-nikšićki Joanikije. I ovo je njegovo, nastavlja Koprivica: "Više nego jasno je da se Prijedlogom zakona priprema otimanje hramova i pljačka crkvene imovine i to sa zlokobnim i nesagledivim posljedicama".

Koprivica podsjeća i na prijeteće poruke koje su sitgle iz Srbije. “Nitko tko je udarao na crkve nije prošao dobro. Ne mogu da vjerujem da će netko poslati policiju da zauzme Ostrog”, kazao je ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić. Aleksandar Vučić je poručio Vladi Crne Gore da ne “otima imovinu Srpske pravoslavne crkve i da Srbima u Crnoj Gori ne otmu i vjeru kada su već oteli sve ostalo”. Podržao ga je i ministar obrane Srbije Aleksandar Vulin. “Vladi Crne Gore nitko ne brani da izmislii svoju crkvu, kao što je izmislila i okupaciju Srbije”, izjavio je Vulin i priprijetio da službena Podgorica ne očekuje da će Srbija šutjeti dok joj budu otimane svetinje Srba.

Bilo je i razumnih reagovanja iz Srbije. “Činjenica je da je poslije 1918. godine praktično kompletna imovina Crnogorske pravoslavne crkve postala imovina SPC-a. Upravo iz tog razloga, ne vratiti Crnoj Gori imovinu iz 1918. godine bila bi historijska nepravda”, kazao je u razgovoru za podgoričke Dnevne novine Nenad Čanak, predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine. Lider LSV-a ocjenjuje da se kod ovog pitanja u Srbiji javljaju dvostruka mjerila. Kada se radi o povratu imovine oduzete SPC-a poslije 1945. godine, što se u Srbiji, kako je rekao, vraća i lijevom i desnom rukom, onda je to u redu, a kada treba vratiti Crnoj Gori imovinu od prije 1918. onda nije u redu.

Profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka Zoran Stojiljković ocijenio je da je, nakon što je crnogorska Vlada utvrdila Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, došlo do najvećeg zaoštravanja odnosa između Srbije i Crne Gore u posljednjih 13 godina, odnosno od kada je 21. svibnja 2006. godine Crna Gora izglasala na referendumu samostalnost. „Zaoštravanje odnosa je, po mom dubokom uvjerenju, potpuno nepotrebno, ali izgleda da je taktičko-politički isplativo za one koji vladaju u Crnoj Gori i Srbiji“, rekao je on za Portal Analitika.

Koprivica kaže kako je, uz sve ovo, ovih dana iz Srbije plasirano bezbroj falsifikata historijskih činjenica u vezi Crnogorske crkve, a i države Crne Gore. “Osnovna krivotvorina je, bez ikakvoga dokaza, da je Srpska pravoslavna crkva stvorila državu Crnu Goru. Također izmišljotina je da je u Crnoj Gori crkva bila Srpska izuzev u vrijeme vladavine dinastije Nemanjića. Najstarija crnogorska država, Kraljevina Vojislavljevića iz XI. i XII. vijeka, bila je katolička zemlja. Poznato je da do raskola 1054. godine nije bilo pravoslavlja. Katolička je bila i poslije raskola na rimo-katoličku i grčko-katoličku (ortodoksnu, pravoslavnu) crkvu”, napominje Koprivica. Koprivica ističe kako od dinastije Balšića, koji su u jednom razdoblju bili katolici, posebno Crnojevića, u Zeti/Crnoj Gori živi i djeluje samostalna Crnogorska crkva.“Brojni dokumenti dokazuju da je faktično bila autokefalna iako nije imala tzv. tomos. Zna se da je i Srpska parvoslavna crkva, koja slavi 800. godišnjicu postojanja, nekanonski postala samostalna episkopija, bez pisanog tomosa. Dušan Silni je samovoljno episkopiju uzdigao u Patrijaršiju da bi mogao biti proglašen za cara”, kaže on.

Koprivica dodaje da je nakon tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine, u Crnoj Gori mitrpolit SPC-a na čelu mitrpolije koja je korstila ove nazive: Cetinjska mitropolija, Srpska pravoslavna crkva, Srpska cetinjska mitropolija, Mitropolija crnogorsko-primorska. “U suštini, po uređenju i po djelovanju, to je eparhija Srpske pravoslavne crkve u okviru Beogradske patrijaršije. Sve ove činjenice priznaju i objektivni srpski istoričari”, ističe on. Trenutačno, dodaje Koprivica, ono što je najbitnije jest pitanje hoće li zaoštreni odnosi između Crne Gore i Srbije eskalirati u ratni sukob, od čega se  u Crnoj Gori strahuje. “Ipak, mnogi se nadaju da će nadvladati razum, mada podsjećaju da na ovim prostorima ne može proći ni pet desetljeća a da se političke i druge razmirice ne rješavaju oružjem”, zaključio je Veseljko Koprivica.
 

https://vijesti.ba/clanak/451530/koprivica-u-crnoj-gori-se-strahuje-od-ratnog-sukoba-sa-srbijom

Izmišljeno premlaćivanje kod Velike Kladuše ima za cilj slomiti Hrvatsku i poslati nam muslimnske migrante

 
 
Kako su nas izvijestili mediji, novopečena predsjednica Europske komisije, a bivša njemačka ministrica obrane, Ursula von der Leyen, već je posjetila Zagreb, a zatim i Rim u kojem je predstavila svoj genijalni, u novi omot upakirani stari prijedlog „pakta za migracije i azil“. Radi se o inačici sličnih ideja koje su bezuspješno nastojali implementirati njemačka kancelarka, Angela Merkel, i odlazeći predsjednik EK-a, Jean-Claude Juncker. Dakle, ovu već otrcanu ideju o europskoj solidarnosti u prihvatu migranata, lepršava, otmjena, i samo naizgled nježna Ursula, predstavit će s plemenitim ciljem „ravnomjerne raspodjele napora u okviru EU-a“ u kojima će „naše procedure biti djelotvorne, ali i humane“.
https://www.irishtimes.com/polopoly_fs/1.3609358!/image/image.jpg_gen/derivatives/landscape_620/image.jpg
Dok je tijekom zagrebačkog susreta premijer Plenković i dalje drvio na „jačanju demokratskog legitimiteta EU-a“ ili poštivanju koncepta spitzenkandidata, nova je predsjednica govorila o potrebi uspostave „regionalne ravnoteže“ koja se, kad je Hrvatska u pitanju zasigurno odnosi samo na „demografske izazove“ ili prihvat migranata (ne na „infrastrukturu za djecu i roditelje“ ili „ravnotežu obiteljskog i profesionalnog života“ i slična blebetanja). Znači li to da bi Hrvatska, kojoj migranti iz susjedne BiH već kucaju na vrata, trebala ulaskom u Schengen, zapravo, preuzeti pozamašan broj ovih nesretnika, koje razni filantropi i nevladine organizacije, uz pomoć UN-a i IOM-a, te liberalnih europskih vlada šetaju „od nemila do nedraga“. Svakako, jer je Hrvatska, prema riječima Ursule von der Leyen „izrazito uspješna priča“, što je vrhunac hipokrizije novopečene predsjednice. Stoga se ne možemo ne osvrnuti na komentar osvanuo na njemačkom portalu DW, u kojem se autor pita – zna li Ursula gdje je došla, te izrijekom navodi sljedeće: „…revoltirani se hrvatski građani pitaju žive li oni u državi koju je predsjednica danas posjetila, pa na twitteru postavljaju pitanja i komentare poput: Znate li uopće išta o Hrvatskoj?…, „Ako vam je Plenkovićeva vlada uspjeh, zaista brinem kamo ćete odvesti EU“.
 
Dakle, da se vratimo Schengenu! Hrvatska je, kako vidimo, pod nevjerojatnim pritiskom da prihvati migrante koji nezakonito prelaze granicu RH. Ilegalne, nezakonite migrante, također za nevjerovati – štite zakoni EU-a, objasnila je prije neki dan pučka pravobraniteljica, Lora Vidović. Dakle, svaka država ima pravo štititi vlastitu granicu, ali ne smije dovoditi u pitanje pravo na međunarodnu zaštitu, odnosno prema Zakonu o schengenskim granicama, Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, EU-ovoj direktivi o azilnim postupcima, zabranjeno je prisilno udaljavanje (non refoultment)  ili vraćanje migranata koje ovi zakoni definiraju kao „ranjive skupine“. Dakle, kada migrant bez ikakvih dokumenata jednom prijeđe hrvatsku granicu, policajci bi ga valjda trebali dočekati s čuvenim welcome, te nakon toga nastaviti s dugotrajnim procedurama ostvarivanja prava na azil, uz zabranu prisilnog vraćanja. Na Hrvatskoj se tako prelama dualizam politika EU-a prema migracijama – dok se s jedne strane hrvatska policija proziva zbog kršenja ljudskih prava migranata (nema veze s istinom), s druge strane od Hrvatske se zahtijeva da štiti vanjsku granicu EU-a. Međutim, što to, u kontekstu „novih vrijednosti“ i „zaštite ljudskih prava“ znači za Hrvatsku? Poruka je: primite migrante koje mi dovlačimo u ionako politički, ekonomski i socijalno destabilizirani BiH, pa se tijekom razdoblja ovih kompliciranih procedura bavite njima. Hrvatska je ionako potpisala Marakešku deklaraciju ili tzv. Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama, dokument koji je podigao veliku buru u hrvatskoj javnosti krajem prošle godine. Vlada nas je uvjeravala kako je riječ o neobvezujućem dokumentu, tek političkoj deklaraciji UN-a, koja ne proizvodi nikakve pravne učinke za RH, budući da svaka zemlja pristupnica set preporuka i mjera iz ovog dokumenta (kataloga mjera) može po vlastitom izboru i vlastitoj odluci primijeniti na vlastito zakonodavstvo. Naravno, ovakva formulacija, pokazalo se, nije ni izbliza točna. Naime, Marakeška deklaracija, pravo na migracije po prvi put definira kao temeljno ljudsko pravo, a vrlo različite kategorije migranata kao ranjive skupine. Kako su izbjeglice (iz ratnih područja) već zaštićene Ženevskom konvencijom, novi set mjera odnosi se na „ekonomske migrante“ koji ovih dana čekaju pred vratima RH (Alžirce, Marokance, Pakistance i Afganistance), budući da još uvijek nema onih „klimatskih“.  Regija očito postaje „hot spot“, zbog čega je RH već sada izložena brojnim sigurnosnim ugrozama uslijed ilegalnih migracija. I bez pristupanja ovom „Globalnom kompaktu“, a osobito s njim, Hrvatska se nalazi u nezavidnoj situaciji u kojoj se kontekst migrantske krize nametnuo kao humanitarno pitanje zaštite ranjivih skupina koji Marakeška deklaracija zahtijeva od vlada pristupnica. Izgradnja kapaciteta ili „capacity-building activities“, naglašava snažnu ulogu nevladinih organizacija i privatnog sektora, te uklanjanje „strukturalnih čimbenika“ koji sprječavaju neometan ulazak ovih kategorija migranata.
 
Svako zatvaranje granica ili loše postupanje s migrantima, suočava hrvatsku Vladu s optužbama za kršenje ljudskih prava. Sporazum briše jasnu granicu između legalnih i ilegalnih useljanika, dakle onih koji u zemlju ulaze poštivajući često zahtjevnu, pa i kompliciranu proceduru useljavanja, i onih koji pristižu bez ikakvih dokumanata. Dakle, u potpunosti je out provjeravati radi li se o teroristima, pripadnicima ISIL-a ili kriminalnih skupina. Hrvatska je vlada već donijela paket mjera i poticaja za zapošljavanje i integraciju migranata u hrvatsko društvo, nakon čega je Hrvatski zavod za zapošljavanje počeo s uključivanjem migranata na tržište rada (za sada sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, dakle, zaposliti se mogu oni kojima je odobren azil ili privremena zaštita ili je u postupku). Pristupanje Deklaraciji upućuje Vladu na potrebu mijenjanja radnog zakonodavstva (migrant treba imati isti ugovor kao i zaposlenik u zemlji u koju dolazi), migranti trebaju biti uključeni u obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav te postaju korisnici socijalne pomoći. I na kraju, Hrvatska bi slijedom već postojećih zakona trebala osigurati neizostavnu zaštitu migranata izloženih „ksenofobiji, rasizmu i diskriminaciji“, odnosno primijeniti kazneni progon na sve državljanje (znači li to i političke stranke) koji se protive masovnoj migraciji.
 

Jadranka Polović, https://www.geopolitika.news/razgovori/komentari/crno-nam-se-pise-hrvatska-na-udaru-zahtjeva-za-prihvatom-migranata/

Anketa

Komu ćete dati svoj glas na predsjedničkim izborima?

Četvrtak, 12/12/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 916 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević